U Ukrajini i na Zapadu svi se pitaju spremaju li se ruske snage za invaziju. Tako je bilo i prije sedam godina kada je Rusija zauzela dio južne Ukrajine i podržala tamošnje separatiste koji su započeli sukob s vladinim snagama. Sada iz Moskve poručuju da ne planiraju napasti Ukrajinu, a ako se to ipak dogodi, SAD prijete Rusiji sankcijama dosad neviđenih razmjera. BBC donosi odgovore na nekoliko ključnih pitanja o novoj krizi oko Ukrajine.
Zašto se ovo događa?
Ukrajina graniči i s Europskom unijom i s Rusijom, ali kao bivša sovjetska republika ima duboke društvene i kulturne veze s Rusijom i ondje se naširoko govori ruskim jezikom. Ključan je zahtjev Rusije da se Ukrajina nikada ne priključi NATO-u ili da na svom tlu ima ofenzivno oružje NATO-a. Nakon što su Ukrajinci 2014. svrgnuli tadašnjeg proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, Rusija je anketirala poluotok Krim, a proruski separatisti su zauzeli velike dijelove dviju istočnih ukrajinskih regija zajedničkog naziva Donbas.
Je li realna prijetnja ruske invazije?
Sukob na istoku Ukrajine traje do danas. Kijev tvrdi da je Rusija poslala tenkove, topništvo i snajperiste na područja pod kontrolom pobunjenika. No najviše zabrinjavaju ruske snage izvan ukrajinske granice. Zapadne obavještajne službe smatraju da ih je oko 100.000. zasad nema naznaka neposredne prijetnje za Ukrajinu niti da se ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio na invaziju. Glasnogovornik Kremlja pozvao je sve da ostanu "hladne glave", a zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov upozorio je da bi napetosti mogle dovesti do situacije slične kubanskoj raketnoj krizi 1962., kada su SAD i Sovjetski Savez bili na rubu nuklearnog rata. Ali zapadne obavještajne službe, kao i ukrajinske, smatraju da bi se invazija mogli dogoditi negdje početkom 2022. godine.
"Najvjerojatnije vrijeme moguće eskalacije bit će krajem siječnja", kaže ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov.
Američki obavještajci kažu da bi se čak 175.000 ruskih vojnika moglo biti na granici s Ukrajinom već u siječnju, a direktor CIA-e William Burns vjeruje da predsjednik Putin "raspoređuje vojsku tamo gdje bi imale mogućnost najšireg djelovanja". Američki predsjednik Joe Biden s Putinom je održao videosastanak 7. prosinca nastojeći smanjiti napetost, ali zasad nema znakova da je napetost popustila.
Što kaže Rusija?
Rusija je isprva objavu satelitskih fotografija koje prikazuju gomilanje vojske na Krimu i na istočnoj granici Ukrajine proglasila "stvaranjem panike". No, početkom prosinca, Putinovi su suradnici izjavili da Rusija "ima pravo premještati trupe na svome teritoriju". Šef ruskih oružanih snaga Valerij Gerasimov kaže da je NATO usredotočio previše pozornosti na kretanje trupa i da su "informacije koje kruže u medijima o navodnoj nadolazećoj invaziji Rusije na Ukrajinu laž".
Moskva je uzvratila optužujući Ukrajinu da je grupirala polovicu svoje vojske - oko 125.000 ljudi - na istoku zemlje te da planira napasti područja pod kontrolom proruskih snaga. Ukrajina je te tvrdnje nazvala "propagandnim glupostimaa". Rusija također optužuje članice NATO-a da naoružavaju Ukrajinu.
Vladimir Džabarov iz Odbora za međunarodne poslove ruskog Vijeća Federacije, rekao je početkom prosinca da oko 500.000 Ukrajinaca u područjima pod kontrolom pobunjenika sada ima ruske putovnice. "Ako su njihovi vođe zatražili pomoć Rusije, naravno da ih ne možemo iznevjeriti", rekao je.
Što Rusija želi?
Predsjednik Putin upozorio je Zapad da ne prelazi ruske "crvene linije" u Ukrajini. Jedna od tih "crvenih linija" je zaustavljanje širenja NATO-a na istok i raspoređivanje oružja u Rusiji susjednim zemljama. Putin je rekao da će, ako Ukrajina pristupi NATO-u, ondje biti raspoređeni vojni kontingenti, uspostavljene baze i postavljeno ofenzivno oružje. Rusija kaže da je već zabrinuta zbog ukrajinskog korištenja turskih u istočnoj Ukrajini i na Crnom moru.
Putin je krajem studenoga poručio kako se nada da će "na kraju prevladati zdrav razum i odgovornost za vlastite zemlje i globalnu zajednicu". Ljetos je Putin Ruse i Ukrajince nazvao "jednom nacijom" a sadašnje ukrajinske čelnike optužio za "antiruski projekt". "Oni koji nastoje okrenuti Ukrajinu protiv Rusije na taj način će uništiti vlastitu zemlju", poručio je Putin.
Kako NATO pomaže Ukrajini?
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg jasno je dao do znanja da je svaka vojna potpora Ukrajini isključivo obrambena. Velika Britanija će pomoći Ukrajini u izgradnji dvije pomorske baze, jedne na Crnom moru i druge na Azovskom moru. Američke protutenkovske rakete Javelin također su poslane u Ukrajinu, a dva patrolna broda američke obalne straže dana su na raspolaganje mornarici.
"Na Ukrajini i 30 članica NATO saveza je da odluče kada će Ukrajina biti spremna pridružiti se savezu", rekao je Stoltenberg. Rusija nema pravo miješati se u tajproces, dodao je.
Koliko daleko će Zapad ići zbog Ukrajine?
SAD je jasno stavio do znanja da će pomoći Ukrajini u obrani njenog "suverenog teritorija". Predsjednik Biden govorio je o nametanju mjera "kakvih nikad nije vidio" ako Ukrajina bude napadnuta.
No, također je naglasio da opcija jednostranog raspoređivanja američkih vojnika "nije na stolu". Ukrajina kaže da je spremna braniti se sama. "Mi ćemo se sami boriti u ovom ratu", rekao je ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba. Dakle, čak i ako SAD odbiju priznati ruske "crvene linije" o pridruživanju Ukrajine NATO-u, pitanje je koliko će daleko ići njihove "snažne ekonomske i druge mjere" da pomognu Kijevu. Pirtom su najmoćnije oružje u rukama Zapada sankcije i potpora ukrajinskoj vojsci. Britanska ministrica vanjskih poslova Vicky Ford rekla je da britanski dužnosnici razmatraju proširenje obrambene potpore. Što se tiče ekonomskih mjera, glavni alat mogla bi biti biti prijetnja isključivanjem ruskog bankarskog sustava iz međunarodnog platnog sustava Swift. To se oduvijek smatralo krajnjim sredstvom. Druga ključna prijetnja je sprječavanje otvaranja ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 u Njemačkoj, o čijem odobrenju trenutno odlučuje njemački energetski regulator. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock jasno je dala do znanja da ako dođe do daljnje ruske eskalacije plinovod neće biti pušten u promet. Također bi se mogle poduzeti mjere protiv ruskog državnog investicijskog fonda RDIF-a te uvesti ograničenja bankama koje ruske rublje mijenjaju u strane valute. Predstavnici država članica G7 upozorili su Rusiju na "ogromne posljedice i enormne troškove" s kojima bi se mogla suočiti ako krene na Ukrajinu.
