Čini se da će mikročipovi na kraju Vladimira Putina stajati pobjede. Šest mjeseci nakon invazije na Ukrajinu, Rusija je prigušena ozbiljnim tehnološkim deficitom izazvanim sankcijama. Nakon što su ispalili (ili izgubili u borbi) puno više svoje raketne vatrene moći nego što su prvotno očekivali, vojnici Moskve sada se sve više oslanjaju na drevne zalihe primitivnog streljiva iz sovjetske ere, dok se ukrajinske snage sa zapadnim oružjem bore da preokrenu plimu na jugu protuofenziva s preciznim udarima na skladišta streljiva i ključnu infrastrukturu poput mostova. Iako zastarjelo oružje sovjetske ere nije ništa manje ubojito, učinkovito je tek u masovnom razaranju , ali ne daje taktičku prednost preciznih i ciljanih udara.
Kijev svjestan da ishod rata ovisi hoće li Rusi doći do elektronike
Kijev je itekako svjestan da će ishod rata vjerojatno ovisiti o tome hoće li Rusija pronaći način da povrati pristup visokotehnološkim čipovima, te se trudi osigurati da ih neće dobiti. Kako bi upozorila na opasnost, Ukrajina šalje međunarodna upozorenja da je Kremlj sastavio popise za kupnju poluvodiča, transformatora, konektora, kućišta, tranzistora, izolatora i drugih komponenti, koje većinom proizvode tvrtke iz SAD-a, Njemačke, Nizozemske, Ujedinjeno Kraljevstvo, Tajvan i Japan, između ostalih, koji su mu potrebni za poticanje ratnih napora.
Portal Politico izvještava da je došao u posjed ruske "liste za kupnju", za koju više stručnjaka tvrdi da se doima kredibilno, iz koje je jasno vidljivo što je točno Moskvi prijeko potrebno, a sama više ne može niti proizvesti, ni legalno dobaviti. Na popisu se nalaze mikročipovi, tranzistori, kućišta, izolatori i druge elektroničke komponente, redom proizvedene na Zapadu, o kojima je ruska vojna industrija postala ovisna zato što nikad nije razvila domaću industriju sposobnu za proizvodnju takve vrste sofisticirane elektronike. Lista je podijeljena prema prioritetima u tri kategorije, od najkritičnijih komponenti do najmanje bitnih, a jasno se navodi i očekivana cijena, koja je značajno napuhana u odnosu na prosječne cijene prije globalne nestašice poluvodiča.
Najkritičniji mikročipovi, ali nedostaje im i čak i izolatora
Među 25 najkritičnijih komponenti su mikročipovi američkih, njemačkih i japanskih tvrtki poput Intela, Texas Instrumentsa, Renesasa i Infineona. Riječ je o tvrtkama koje su redom prekinule isporuku svojih tehnologija Rusiji, dok su zakonodavci uveli posebna pravila za licenciranje kako bi onemogućili ili barem znatno otežali krijumčarenje poluvodiča "dvojne svrhe" - čipova koji se koriste u proizvodnji naprednog oružja, no posjeduju i legitimnu civilnu primjenu, primjerice u industriji kućanskih proizvoda ili potrošačke elektronike.
Lista želja iz Kremlja, ako se potvrdi njezina autentičnost, ukazuje i na to da je Moskva postala realna oko dodatne cijene koju će morati platiti za nekad jeftine čipove jer će morati pronalaziti "kreativne" kanale nabave. Najskuplja komponenta na listi je Intelov FPGA čip, programabilni elektronički sklop koji proizvođači električnih ili elektroničkih uređaja mogu sami prilagoditi svojim potrebama, pa tako i proizvođači oružja. Iako je redovna cijena prije globalne nestašice bila niža od 20 eura po čipu, Moskva danas procjenjuje da će morati platiti 1107 eura po komadu.
Skladišta pri kraju
Kao što se može zaključiti iz liste, sankcije ne znače da Moskva neće nikako moći doći do željene elektronike - može naučiti iz godina iskustva Sjeverne Koreje i Irana, koji su bili prisiljeni naučiti zaobilaziti zapadne sankcije na osjetljivu elektroniku - ali će za svoje želje morati plaćati ne samo napuhanu cijenu, nego će imati i ozbiljnih problema da ih nabavi u željenim količinama. Kako tvrdi James Byrne, čelnik open source analitike iz obrambeno-sigurnosnog think tanka RUSI, Rusija je vjerojatno ušla u rat s velikom zalihom zapadnih čipova, no skladišta su im dosad moguće već pri kraju.
"Ruski program vojne nabave je opsežan, ima velika sredstva i imaju veliku vojno-industrijsku bazu koja proizvodi stvari, no dosad su potrošili toliko toga u Ukrajini da im trebaju velike količine novih zaliha", rekao je Byrne za Politico. "Sankcije će im to znatno otežati. Morat će prioritizirati kritične stvari i zato vidimo ove dokumente. Mislim kako je očito da jurišaju osigurati si zalihe", dodao je Byrne.
Preostalo im svega 50-ak hipersoničnih projektila?
Ukrajinski izvori tvrde kako Rusima sada ponestaju zalihe preciznog oružja, a premijer Denis Šmihalj kaže kako je Moskvi preostalo još pedesetak hipersoničnih projektila. Neovisni stručnjaci koji prate korištenje naoružanja obiju strana u sukobu u Ukrajini navode kako je sve pametno streljivo koje Rusija koristi na bojištu proizvedeno prije sukoba - dok su vojni proizvođači još imali slobodniji pristup zapadnim čipovima. Nedostatak oružja novijeg datuma mogao bi ukazivati na to da je stanje sa zalihama mikročipova još i gore nego što procjenjuju stručnjaci iz RUSI-ja.
Taj je podatak još jedan argument u prilog tvrdnji ukrajinskih izvora koju je u svibnju navela američka ministrica trgovine Gina Raimondo - ruski proizvođači su toliko očajni da se dočepaju zapadnih čipova da su počeli kanibalizirati mikroprocesore iz kućanskih aparata poput perilica rublja i hladnjaka kako bi mogli nastaviti s proizvodnjom. Bez zapadnih čipova cijela je ruska vojska prisiljena koristiti opremu i tehnologiju koja datira otprije kraja hladnog rata.
Po prvi puta priznali gospodarski kolaps
No osim što sankcije djeluju na ruski ratni stroj, puno dublje pogađaju čitavu Rusiju. U internom izvješću koje je pripremljeno za Vladu Ruske Federacije stoji da bi Rusija zbog sankcija koje su joj zbog napada na Ukrajinu nametnule Sjedinjene Američke Države i Europska unija mogla upasti u dugotrajniju i dublju recesiju, piše Bloomberg. U izvješću također piše da bi te sankcije mogle unazaditi gospodarske sektore koji su godinama bili od presudne važnosti za rusku ekonomiju. Dužnosnici i stručnjaci na njemu su radili više mjeseci i zaključci izneseni u izvješću nisu u skladu s dosadašnjim javnim istupima ruskih političara.
Scenarij Inercija i scenarij Stres
Dva od tri scenarija predstavljena u izvješću pokazuju da će se slabljenje ruske ekonomije iduće godine ubrzati. Na predratne bi se razine trebala vratiti tek koncem desetljeća, ako ne i kasnije. Scenarij koji nosi kodno ime "Inercija" kaže da će ruska ekonomija 2023. godine biti 8,3 posto slabija od razine iz 2021. godine. Scenarij kodnog imena "Stres" kaže da će 2024. biti 11,9 posto slabija nego 2021. godine. Svi scenariji koji su izloženi u izvješću predviđaju da će se sankcije koje su nametnute Rusiji dodatno pojačati te da je izgledno da će joj ih nametnuti još zemalja. U izvješću stoji i da bi Rusija zbog prekida energetske suradnje s Europom mogla imati problema sa snabdijevanjem domaćeg tržišta naftom i plinom.
Pored samih sankcija, koje pokrivaju otprilike četvrtinu svog uvoza i izvoza, izvješće kaže da se Rusija sada suočava s "blokadom" koja je utjecala na "praktički sve vidove transporta" te da ju je to dodatno izoliralo. Procjenjuje se da će iz Rusije do 2025. godine otići možda čak i 200 tisuća stručnjaka za informacijske tehnologije. Ovo je prvi puta da se u nekom službenom dokumentu spominje pogoršanje odljeva mozgova.
Slijedi i demografski kolaps
U izvješću se traži uvođenje niza mjera za potporu gospodarstvu i ublažavanje utjecaja sankcija. Međutim, mjere čije se uvođenje traži iste su kao i mjere koje vlada već deset godina "planira" uvesti. Zemlja je tijekom tih deset godina uglavnom stagnirala, a tada nije bila pod ovako teškim sankcijama. "S obzirom na to da joj se smanjio pristup tehnologijama sa Zapada te da će je u budućnosti zadesiti ekonomski i demografski problemi, ruski potencijal za rast u narednih će se deset godina smanjiti na 0,5 do jedan posto. Nakon toga, još će se dodatno smanjiti. Do 2050. godine rast će biti jedva veći od nule. Globalne cijene sirovina također će doprinijeti riziku kojem je Rusija izložena jer se više neće moći osloniti na međunarodne rezerve", rekao je ruski ekonomist Aleksandar Isakov.
