Cijepljenje protiv gripe i pneumonije ne smanjuje samo izglede za zarazu tim bolestima, već također može umanjiti rizik razvoja Alzheimerove bolesti, istaknuto je na konferenciji o Alzheimeru u ponedjeljak, prenosi CNN.
"To je ohrabrujući zaključak koji se temelji na ranijim dokazima da je cijepljenje protiv infektivnih bolesti kao što je gripa povezano sa smanjenim rizikom od Alzheimera i odgodom napada bolesti", rekao je neurolog Richard Isaacson, utemeljitelj Klinike za prevenciju Alzheimera Medicinskog centra NewYork Presbyterian/Weill Cornell.
"Redovito cijepljenje protiv gripe može pomoći u prevenciji virusnih infekcija koje uzrokuju galopirajuće učinke na imunosni sustav i upalne puteve. Te virusne infekcije mogu potaknuti kognitivni pad vezan s Alzheimerom", rekao je Isaacson.
Stručnjaci međutim kažu da je potrebno više studija kako bi se jasno utvrdila veza između cijepljenja i smanjenog rizika te bolesti.
Za Alzheimera nema lijeka, ali istraživanja pokazuju da određeni stilovi života u koje spadaju dovoljno spavanja, zdrava prehrana i vježbanje, mogu utjecati na osobni rizik. Cijepljenje bi se možda moglo također svrstati u tu kategoriju.
"Ako cijepljenje protiv gripe ili pneumonije, odnosno pneumokokne upale pluća, može smanjiti rizik od Alzheimera, tada ta važna poruka mora doći do javnosti", rekla je glavna znanstvenica Udruge za Alzheimer Maria Carrillo za CNN.
"Trebamo više istraživanja kako bismo razumjeli koja je veza", rekla je Carrillo.
"Je li veza izravna, cjepivo-bolest? Ili je zaštitna, kao dio strategije smanjivanja rizika koje imamo, kao što je npr. niži BMI, konzumacija šećera, držanje kolesterola i krvnog tlaka pod kontrolom, vježbanje, cijepljenje", dodala je.
Za prvi rezime predstavljen na konferenciji o Alzheimeru, student četvrte godine medicinskog fakulteta Sveučilišta u Houstonu Albert Amran analizirao je veliku količinu zdravstvenih podataka više od 9000 pacijenata starijih od 60 godina.
Jedno cijepljenje protiv gripe smanjuje rizik za Alzheimer za 17 posto, istaknuo je, a oni koji su se i dalje cijepili imali su dodatno 13 posto smanjeni rizik.
Zaštita je jača kod onih koji su se prvi put cijepili mlađi, npr kod onih od 60 naspram onih od 70 godina.
"Postoji bojazan u medicinskoj zajednici da mnogi uzroci upala, poput urinarne, pogoršavaju tijek Azheimerove blesti", rekao je Amran za CNN.
"Tako smo bili zabrinuti da i vakcinacija, kao oblik upale, može pogoršati tijek Alzheimera".
Istovremeno, rekao je Amran, liječnici preporučaju cijepljenje za ljude koji boluju od Alzheimera za koje gripa može biti smrtonosna.
Stoga je rezultat studije, iako neočekivan, vrlo pozitivan, rekao je Amran.
On također naglašava da je potrebno još istraživanja, ali jedna od teorija njegovog tima je da cijepljenje drži imunosni sustav "u formi" kako ljudi stare.
Što se tiče pneumonije, za rezime o vezi cijepljenja protiv te bolesti i Alzheimera proučavani su podaci oko 5000 ljudi starijih od 65 godina koji su sudjelovali u vladinom dugoročnom projektu, studiji o kardiovaskularnom zdravlju.
Neki od njih imali su poznati genetski rizični faktor za Alzheimer.
Znanstvenici su utvrdili da cjepivo protiv pneumokokne upale pluća u dobi između 65 i 75 godina smanjuje rizik razvoja Alzheimera za 25 do 30 posto, kada se uzmu u obzir svi čimbenici, poput spola, rase, obrazovanja, pušenja i genetskih rizičnih faktora.
Ipak, najveće smanjenje rizika nakon cijepljenja - do 40 posto - utvrđeno je kod onih koji nisu imali rizični gen.
