Slovenija podržava ulazak Hrvatske u Schengenski prostor, kazala je u ponedjeljak buduća slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon, ali je upozorila da će konsenzus o tome u Europskoj uniji biti teško postići prije reforme Schengena.
Slovenija podržava proširenje Schengena na Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku, ali će za to biti teško postići političku suglasnost, kazala je Fajon odgovarajući na pitanja slovenskih zastupnika pred parlamentarnim odborom za vanjsku politiku, dodajući da je razlog u "nepovjerenju" do kojega je među članicama Schengenskog prostora došlo nakon velike migracijske krize 2015.-2016. godine, zbog čega po njenim riječima pet država članica Schengena, među njima i Austrija, još uvijek i dalje provodi pojačane kontrole sa susjednim državama koje su u Schengenu.
"Sve dok ne obnovimo, ne reformiramo Schengen mislim da je proširenje Schengena na tri nove države ugroženo. Mislim da nam je najprije potrebno ostvariti moćno povjerenje među članicama", kazala je Fajon.
U svom uvodnom jednosatnom izlaganju u kojemu je iznijela načela kojima će se voditi slovenska politika, Fajon je među ostalim rekla da će se zalagati za dosljedno poštovanje arbitražnog sporazuma o granici s Hrvatskom, kako je navedeno i u koalicijskom sporazumu triju stranaka koje ulaze u vladu novog premijera Roberta Goloba.
No, dodala je da se iskreno zauzima za strategiju što boljih dobrosusjedskih odnosa s Hrvatskom, te da je ulazak Hrvatske u Schengen i u OECD u obostranom interesu Slovenije i Hrvatske.
"S Hrvatskom imamo mnogo više zajedničkih interesa nego razlika, a s političkom se voljom sva pitanja mogu riješiti", kazala je Fajon.
U svom govoru na početku sjednice Fajon je među ostalim istakla da će se Slovenija u budućoj vanjskoj i europskoj politici zauzimati za proširenje Europske unije na države zapadnog Balkana, te za dijalog Beograda i Prištine, pri čemu će aktivnije sudjelovati u tom procesu i na europskoj razini i na forumima regionalnih inicijativa.
Kritički je ocijenila djelovanje odlazeće vlade Janeza Janše na području vanjske politike u zadnje dvije godine, posebno njene "deficite" na planu poštivanja nezavisnih institucija i medija, te približavanje Slovenije u tom razdoblju "autoritarnim režimima" u Mađarskoj i Poljskoj, najavivši ponovno okretanje Slovenije "jezgri" odnosno središnjim državama EU-a s jakim institucijama i načelom poštivanja vladavine prava, posebno istaknuvši Njemačku, a spomenula je i Francusku i Italiju.
Cilj buduće slovenske diplomacije po njenim će riječima biti vratiti i povećati ugled Slovenije, te zagovarati slovenske interese, a u taj angažman želi, kako je dodala, unijeti i svoje osobne karakteristike, a to su "ustrajnost, hrabrost i samosvijest".
51-godišnja politologinja 13 je godina bila članica Europskog parlamenta, u politiku je došla na nagovor bivšeg premijera i sadašnjeg predsjednika Boruta Pahora s mjesta dopisnice Slovenske televizije iz Bruxellesa, a predsjednica je Socijalnih demokrata SD, jedna od triju stranaka u vladi novog premijera Roberta Goloba.
Očekuje se da će ministarska lista koju je za svoju vladu odredio Golob biti uvjerljivo potvrđena na izvanrednoj sjednici slovenskog Državnog zbora koja je predviđena za srijedu.
