U današnjem izdanju Frankfurter Allgemenie Zeitunga (FAZ) Andreas Mihm piše iz Beča o tome da je na početku izgledalo da će koronavirus samo okrznuti zemlje na jugoistoku Europe, ali da je sada zaraza udarila svom žestinom, prenosi Deutsche Welle.
U Njemačkoj je čak 4785 liječnika iz Rumunjske
"U Srbiji je objavljen broj oboljelih koji je gotovo dvostruk u odnosu na Njemačku, a u odnosu na broj stanovnika je to gotovo dvadeset puta više. Medicinsko osoblje je svuda najviše ugroženo zarazom. U svibnju je njemački Institut Robert Koch objavio da je svaki deveti inficirani ljekar ili njegovatelj. U Salzburgu je prošlog vikenda više od deset ljekara i njegovatelja stavljeno u karantenu, jer su imali jednog zaraženog pacijenta. Sretne su zemlje koje su najveću zdravstvenu krizu u posljednjih nekoliko desetljeća dočekale s dovoljno medicinskog osoblja.
Za teško pogođene zemlje u jugoistočnoj Europi to važi u svakom slučaju u ograničenom obimu. Bečki institut za međunarodna ekonomska uspoređivanja (WIIW) se u jednom od svojih istraživanju pozabavio odljevom medicinskog osoblja iz te regije u zemlje zapadne i sjeverne Europe. Njemačka, Švicarska, Norveška i Velika Britanija su kao magnet odatle privukli ljude iz te struke. Ekonomska stručnjakinja Isilda Mara kaže da je upravo Njemačka atraktivan iseljenički cilj. Aktualne statistike Savezne ljekarske komore to potvrđuju. Prema njima su potkraj 2019. najveću stranu grupu ljekara sačinjavali Rumunji, njih 4785.
Zapadni Balkan ne gubi samo liječnike
Dvoznamenkasti postotak od ukupnog broja ljekara doseljenika zabilježeni su za Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju. Bosna i Hercegovina je s devet posto odmah iza njih. Najveći porast iseljavanja ljekara u Njemačku zabilježila je Albanija – 765 ljekara s albanskom putovnicom bilo je registrirano u Njemačkoj potkraj 2019., a to je 21 posto više nego godinu dana ranije.
Istraživanje iz Beča pokazuje svu dramatiku ovog trenda. Nigdje u Europi nije broj medicinskih radnika po glavi stanovnika tako nizak kao u Albaniji. I taj trend se za razliku od drugih zemalja nije popravljao. Godine 2010. je sedam posto albanskih ljekara bilo u inozemstvu, a potkraj prošle godine čak 18 posto. I u drugim zemljama na jugoistoku Europe brojke pokazuju sličnu tendenciju. Zapadni Balkan ne gubi samo liječnike. Od 2017. do 2017. s tog prostora se u Europsku uniju iselilo 423.000 stanovnika – tri posto ukupnog stanovništva".
Školuju sve više liječnika, a imaju ih sve manje
Autor navodi da zemlje reagiraju povećanjem broja ljudi na školovanju u ovim zanimanjima: "Na primjer, Rumunjska, Hrvatska, Slovenija, Srbija i Slovačka školuju više liječnika i medicinskih sestara u odnosu na prosjek svih 28 država Europske unije. A ipak raspolažu s relativno malo osoblja. Za razliku od njih europske zemlje na zapadu i sjeveru kontinenta ne školuju dovoljno osoblja. Siromašnije zemlje jedva da bi mogle kompenzirati nedostatak medicinskog osoblja dovođenjem stranih radnika. Mara piše da su novac i nada da će se postići visoki životni standard, veliki poticaj za seobu liječnika".
U tekstu autor za Frankfurter Allemagne Zeitung opisuje razliku u primanjima zapadnobalkanskih i zapadnoeuropskih liječnika, navodeći da je prosječna zarada medicinskog radnika u Albaniji potkraj prošle godine bila 900 eura, a u Njemačkoj 2400 eura. Autor navodi podatak iz istraživanja po kojem su primanja liječnika u regiji čak dvije trećine ispod prosjeka Europske unije.
Vučić njemačkom ministru zdravstva: 'Nemoj dolaziti!'
"I srpske liječničke plaće su daleko ispod onih u Njemačkoj. Udio srpskih liječnika koji su otišli iz zemlje se od 2010. udvostručio, svaki deseti medicinski radnik po završetku školovanja ide u inozemstvo. I zbog toga je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji autoritarno vlada, prije nekoliko mjeseci njemačkom ministru zdravstva, demokršćaninu Jensu Spahnu poručio (preko televizije, napomena redakcije): "Spahn, vrlo sposoban ministar zdravlja, kaže: ’E, dolazim ja u Srbiju da vam pokupim medicinske sestre’. E, nećeš majci dolaziti ovdje! Rekao sam mu u lice: 'Nemoj da dolaziš bre."
Autor teksta napominje da će medicinski radnici sami od sebe okrenuti leđa Vučiću jer je prvo umanjivao opasnost od zaraze koronavirusom, potom je rano popustio s mjerama da bi se održali parlamentarni izbori, a sada se suočava s rekordnim brojem oboljelih.
Još će se zaoštriti borba za medicinske radnike
U tekstu se navodi da se odljev medicinskih radnika iz zemalja poput Srbije vjerojatno neće zaustaviti, premda su njihove vlade, kao u Rumunjskoj, povećavale plaće medicinskim radnicima i isplaćivale premije za rad u pandemijskim uvjetima. U bogatim zemljama će potreba za školovanim medicinskim kadrom rasti, generacija rođena za takozvanog "baby-booma" odlazi u prekomjernom broju u mirovinu, produljuje se životni vijek pa i potreba za medicinskim uslugama i njegom. Povećana potražnja se ukrštava sa smanjenom ponudom. Zato se u tekstu navodi procjena da će se dodatno zaoštriti borba za zdravstvene radnike.
Pandemija je, prema autoru, pokazala slabosti zdravstvenih sistema u Europi. On navodi prijedlog Instituta iz Beča – Europska unija bi u tu oblast morala uložiti 500 milijardi eura do kraja desetljeća. Autor teksta u današnjem izdanju Frankfurter Allgemeine Zeitunga Andreas Mihm navodi da zemlje Europske unije nisu jedinstvene pa zaključuje: "Malo je vjerojatno da će do ovoga doći."
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
