Ruski povjesničar i novinar Vladimir Kara-Murza dobitnik je ovogodišnje Nagrade za ljudska prava Vaclav Havel, objavila je Parlamentarna skupština Vijeća Europe 10. listopada. Protiv tog oporbenjaka, koji se već šest mjeseci nalazi u zatvoru u Rusiji, trenutačno se vodi više sudskih postupaka, piše DW.
Kada je 24. veljače počela ruska invazija na Ukrajinu, Kara-Murza je boravio u Moskvi. Dva tjedna kasnije je dao intervju američkoj televizijskoj postaji CNN, u kojem je postupak Rusije nazvao agresijom i ruske vlasti „ubojitim režimom". Samo nekoliko sati nakon toga je uhićen u svojoj kući i istog dana osuđen na 15 dana zatvora zbog „neposluha prema policiji".
Nekoliko dana kasnije je pokrenut kazneni postupak protiv Kara-Murze zbog širenja „neistina" o ruskoj vojsci i „specijalnoj vojnoj operaciji" – kako se u Rusiji naziva rat u Ukrajini. Kao razlog je naveden njegov govor koji je 15. ožujka održao u Zastupničkom domu američke savezne države Arizone. Ako ga sud proglasi krivim, prijeti mu kazna zatvora u trajanju pet do deset godina. Krajem srpnja pokrenut je još jedan sudski postupak protiv Kara-Murze – zbog aktivnosti jedne „nepoželjne organizacije". Za to djelo je zaprijećena zatvorska kazna do četiri godine. I na kraju, 6. listopada je ruski oporbenjak optužen za veleizdaju. Istražitelji tvrde da je savjetovao strane tajne službe i za to mjesečno primao 30.000 dolara. U slučaju osuđujuće presude prijeti mu do 20 godina zatvora.
Bez iluzija o Putinu
Vladimir Kara-Murza, sin pokojnog televizijskog voditelja istog imena, rođen je 1981. godine. Kako je ispričao, u politiku je ušao preko ruskog političara Borisa Nemcova kojeg je upoznao kod jednog intervjua u predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore 1999. Nemcov je tada bio predsjednik stranke Unija desnih snaga (SPS), a Kara-Murza je radio za list Novje izvestija. Na tim izborima SPS je dobio 8,5 posto glasova, a tada 19-godišnji Kara-Murza je 2000. postao savjetnik Borisa Nemcova. Kara-Murza sve do danas ubojstvo Nemcova 2015. u Moskvi doživljava ne samo kao političku, nego i kao osobnu tragediju.
On samog sebe naziva uvjerenim oporbenjakom. Često kaže da si nijedne sekunde nije stvarao iluzije o Vladimiru Putinu. On je ispričao događaj koji se zbio 20. prosinca 1999. u Moskvi kod otkrivanja spomen-ploče Juriju Andropovu, dugogodišnjem šefu sovjetske tajne službe KGB. Taj dan se u Rusiji slavi kao praznik suradnika sigurnosnih službi.
Na sastanku sa svojim kolegama je tadašnji premijer Putin izričito hvalio rad suradnika KGB-a angažiranih u vladi, ispričao je Kara-Murza u jednom intervjuu objavljenom na radiju Liberty. Nakon toga je, nastavio je ruski oporbenjak, Putin nazdravio za Staljina. „Ne bih želio sebe samog predstavljati kao neku vrstu vidovnjaka, ali meni se činilo da su to već tada bile posve očite stvari", rekao je Kara-Murza.
Magnitsky Act u SAD-u
Kara-Murza je uz svoje političke aktivnosti bio i novinar, pa mu je 2003. ruska televizijska postaja RTVi ponudila vođenje njezinog dopisništva u Washingtonu. On je prihvatio i osam godina proveo u SAD-u. 2010. i 2011. godine je u ime ruske oporbe aktivno radio na donošenju zakona „o odgovornosti i pravnoj državi" u američkom Kongresu, koji je predviđao zabranu ulaska u zemlju i zamrzavanje imovine predstavnika ruske elite i dužnosnika koji su odgovorni za teška kršenja ljudskih prava.
Taj je zakon usvojen 2012. i nazvan je po Sergeju Magnitskom, ruskom odvjetniku koji je 2009. umro u zatvoru u Rusiji gdje je završio nakon što je otkrio pronevjeru iz državnog proračuna tešku milijarde dolara, koju su počinili pripadnici ruskih snaga sigurnosti i pojedini dužnosnici. Isti zakon potom su usvojili i Kanada i niz drugih zemalja.
Nakon ubojstva Borisa Nemcova, Kara-Murza je zajedno s bivšim ruskim premijerom Mihailom Kasjanovim otputovao u Washington kako bi članovima Kongresa predao tzv. „Nemcovljevu listu". Na njoj su se nalazila imena političara i novinara koji su otvoreno pozivali na progon Nemcova. Kara-Murza se također založio i za preimenovanje trga na kojem se nalazi rusko veleposlanstvo u Washingtonu u Trg Borisa Nemcova. A nakon aneksije ukrajinskog poluotoka Krima Kara-Murza se založio za uvođenje sankcija Rusiji.
Trovanja 2015. i 2017.
26. svibnja 2015. je Vladimir Kara-Murza ručao s jednim političkim savjetnikom u centru Moskve, a nakon toga se sastao s dvojicom kolega. Odjednom mu je pozlilo i otpremljen je u bolnicu. Tjedan dana je ležao u komi, a nakon toga je još mjesec i pol ostao u bolnici. Potom je otišao na šestomjesečno liječenje u SAD, gdje žive njegova supruga i troje djece. Prema medijskim izvješćima, francuski liječnik Pascal Kinz je u tijelu ruskog oporbenjaka otkrio tragove teških metala. Mnogi su sumnjali da je bila riječ o trovanju.
Kara-Murza je i 2017. godine završio u bolnici s istim simptomima. Tada je dijagnosticirano trovanje neutvrđenom tvari. On je proveo deset dana na odjelu intenzivne njege. Nakon toga je ponovo otišao na rehabilitaciju u SAD. Kara-Murza je od ruskih vlasti u oba slučaja tražio pokretanje postupaka zbog sumnje u trovanje, no ti su zahtjevi bili odbijeni.
Godine 2021. su novinari Bellingcata, Der Spiegela i The Insidera analizirali kretanje Vladimira Kara-Murze 2015. i 2017. Utvrdili su da je u mjesecima prije oba slučaja trovanja bio pod prismotrom ruske tajne službe FSB te da su u trovanju mogli sudjelovati pripadnici te službe. Kao i kod trovanja oporbenjaka Alekseja Navaljnog koji se danas također nalazi u zatvoru u Rusiji. Kara-Murza osobno ne sumnja u to da se ruski režim trovanjima želio osvetiti za Magitsky Act.
