Protekli tjedan obilježila je "svađa" srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i Hrvatske, zbog sankcija koje je Europska unija uvela Srbiji na uvoz ruske nafte.
Na velikom samitu čelnika europskih zemalja u Pragu govora je bilo i o europskom putu Srbije. U najvažnijem izvještaju kojim Europska komisija ocjenjuje napredak zemalja iz procesa proširenja u ispunjavanju uvjeta za članstvo u EU, takozvanom "Paketu proširenja", s individualnim izvješćima o napretku zemlje iz tog procesa, ove godine će se Srbiji uputiti upozorenje da se ona, umjesto napretka, zapravo udaljila od Europske unije.
Glavni razlog za to su odnosi Srbije s Rusijom i odbijanje usklađivanja stavova Beograda u vanjskoj politici sa stavovima Europske unije.
Jutarnji list je imao uvid u nacrt tih dokumenata koji će biti usvojeni u srijedu na sastanku kolegija Europske komisije i predstavljeni najprije pred zastupnicima Europskog parlamenta, a potom i na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu. Srbija je jedina zemlja regije, i uz Tursku jedina iz procesa proširenja, koja se nije uskladila sa sankcijama Europske unije prema Rusiji.
Korak unatrag
U izvješću se najčešće spominju izrazi "nazadovanje" i "pogoršanje". Komisija u izvješću spominje i činjenicu da je Srbija 2021. godina imala usklađenost s vanjskopolitičkim stavovima Europske unije na razini od 64 posto, dok je u ljeto ove godine to palo na 45 posto. Gore od Srbije je samo Turska koja ima usklađenost stavova s EU-om na razini od samo 7 posto, ali pristupni pregovori EU-a s Turskom su zamrznuti još od 2016. godine.
Iako je Rusija glavni razlog kritika Srbiji, u ovogodišnjem izvješću o napretku to svakako nije jedino pitanje. Srbija nije imala nikakav napredak niti po pitanju slobode medija. Nije učinila niti jedan korak u usklađivanju politike viza za građane trećih država s politikom EU-a. Od početka rata u Ukrajini Srbija se "suzdržala" od sudjelovanja u brojnim regionalnim događajima na temu sigurnosti.
Komisija je zabrinuta i zbog zaoštravanja odnosa Srbije s Hrvatskom. U dijelu gdje se govori o dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj suradnji, navodi se da su "odnosi s Hrvatskom sve napetiji i povremeno dolazi do političkih prepucavanja".
Problem i odnosi s Hrvatskom
I izbori u Srbiji, prema ovom izvješću o napretku, obilježeni su neravnopravnim uvjetima u kampanji gdje su u medijima dominirali Srpska Napredna Stranka i predsjednik Aleksandar Vučić. Što se tiče napretka u područjima koje Komisija prati u slučaju Srbije, uglavnom je napredak "ograničen" ili "određen".
Od Srbije, kao i od Kosova, traži se da pod hitno pristupe konstruktivnom dijalogu u Bruxellesu i postignu "sveobuhvatni, pravno obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa, bez daljnjih kašnjenja".
Za razliku od Srbije, Komisija u ovim izvješćima izražava zahvalnost svim zemljama regije što su u potpunosti svoje stavove uskladili s onima iz EU-a. To se odnosi i na Kosovo koje je, iako formalno nije dužno, podržalo sve stavove Europske unije.