Prije gotovo deset godina, 15. kolovoza 2002. je i u Njemačkoj stupila na snagu europska reforma visokoškolskih ustanova, dogovorena u Bologni. U tom razdoblju su gotovo svi studiji (86,3 posto) pretvoreni u dvostupanjski sustav obrazovanja. Rijetke iznimke su ostale samo još u medicinskim zvanjima i u zvanjima u kojima je nužno polaganje državnog ispita.
Ali predsjednik konferencije rektora njemačkih visokih učilišta, Horst Hippler konstatira kako od svega što je ta reforma željela postići, nije postignuto gotovo ništa - ili je čak postalo još gore nego što je bilo, izjavljuje za list Süddeutsche Zeitung. Osnovni motiv koji je 1999. potakao ministre obrazovanja - isprva samo 29 zemalja Europe na reformu je bila pokretljivost studenata kojima se željelo osigurati studij na bilom kojem fakultetu u Europi, piše Deutsche Welle.
'Ni ne stignu razmišljati o odlasku u inozemstvo'
Na papiru, rezultati su donekle zadovoljavajući: gotovo svaki peti student odlazi na barem jedan semestar u inozemstvo, a 2009. je 115.500 studentica i studenata iz Njemačke studiralo u nekoj drugoj zemlji - više nego dvostruko nego što je bilo prije deset godina. No, ako se bolje pogledaju te statistike, vidi se kako gotovo svi odlaze tek nakon prvostupanjskog studija - jer prije nemaju ni vremena, niti realnih mogućnosti.
Već time je, kako tvrdi Achim Mayer, glavni tajnik njemačke udruge studenata DSW, diskreditirana nakana reforme studija. Jer semestri prvostupanjskog studija su toliko natrpani predmetima da studenti uopće niti ne stignu razmišljati o odlasku u inozemstvo. Povrh toga, dodaje Mayer, dolaze i brige kako financirati takav studij, praksu ili tečaj jezika u inozemstvu, a studenti se moraju brinuti i da će im to oduzeti vrijeme i da će time zaostati za svojim vršnjacima.
Politika tvrdi: 'Bologna' je dobar projekt
Još jedan važan motiv za reformu je bila i želja da više studenata završe studij i da on bude socijalno pravedniji. I tu je, nakon deset godina, bilanca loša: gotovo trećina studenata (28 posto) prekida studij već u prvom stupnju, a prema studiji Eurostudent IV, u Njemačkoj se socijalna struktura studenata čak pogoršala. Sada još samo dva posto studenata potječu iz obitelji u kojima i roditelji nemaju neko više obrazovanje.
No za razliku svih tih iskustava - studenata, rektora, poslodavaca i sindikata - politika i nakon deset godina uporno ponavlja kako je Bologna ispala uspješan projekt.
