Prije nešto više od 20 godina moj mlađi sin me zamolio da ga vodim na Champ-Elysees da bi promatrao završnicu Tour de Francea, vjerojatno najpoznatije biciklističke utrke.
Pobijedio je njegov pulen, Španjolac Indouran, a veselje je bilo još veće jer su se rukovali i slikali. Zatim smo nas dvojica otišli u obližnji Cafe de Paris na osvježenje jer je vrućina bila nepodnošljiva.
Boran je naručio Coca-Colu, a ja poznati koktel Manhattan. Konobar je odmah donio Coca-Colu. A zatim ga dugo nije bilo. Nervozno sam mu prstom pokazao da dođe, a zatim ga upitao na uljudnom francuskom što je s mojim koktelom?
Centar svijeta
On me upitno pogledao te izustio: 'Kojim?' 'Kako kojim'?, kažem ja. Manhattan (izgovara se Menhetn). On meni kaže: 'Pokažite u meniju'. Ja pokažem, a on meni na to kaže: 'Aaaah, Manatan'.
To je francuski izgovor za otok na kojem se nalazi jedna petina grada New Yorka ili 1,7 milijuna ljudi. Na površini od oko 60 kvadratnih kilometara što je nešto manje od površine Splita ,a malo više od površine Rijeke.
Manhattan je cijeli na mrkom granitu te se na toj podlozi s lakoćom mogu podizati neboderi od kojih neki i od po sto katova. Zašto o tome pričam? Zbog nečeg što mi se dogodilo u finskom parlamentu gdje sam govorio o "globalizaciji".
Globalizacija ili imperijalizam?
Tom prilikom me je zastupnik finskih komunista upitao zašto govorim o "globalizaciji" kad je to čisti "imperijalizam", a SAD glavni čimbenik tog procesa.
Uzvratio sam pitanjem na čemu temelji tu svoju tezu, a odbrusio je "na vrtoglavo visokom vanjskom dugu Amerike u iznosu od 6,3 trilijuna dolara koji plaća cijeli svijet"! Upitao sam ga što je po struci, a on mi je odgovorio da je ekonomist.
Nakon što sam konstatirao da smo kolege ponudio sam mu sljedeći "deal": Ja ću pokušati demantirati njegovu tvrdnju s pomoću činjenica. Ako uspijem u tome ipak je "globalizacija", ako ne "imperijalizam".
Samo neboderi na Manhattanu vrijede kao američki dug
Napisao sam na ploči klasičnu knjigovodstvenu formulu "aktive" i "pasive" i stavio njegovih 6,3 trilijuna dolara vanjskog američkog duga. Nakon toga sam ponudio svoju argumentaciju s pomoću koje se treba doći do "aktive" .
Manhattan ima 3000 nebodera sa u prosjeku 30 katova. To je 90.000 katova. Svaki ima prosječno sedam stanova. To je 630 tisuća stanova. U prosjeku svaki košta milijun dolara. To je sve skupa točno 6,3 trilijuna dolara.
Znači na strani aktive imamo istu vrijednost. Tu vrijednost su priznali i platili svi oni Argentinci, Brazilci, Kinezi, Indijci, Nijemci, Francuzi, Rusi, Ukrajinci, Hrvati i drugi niz nacionalnosti koji kupuju stanove na Manhattanu.
Manhattan je Manhattan
Drugim riječima, to su dragovoljni garanti američkog vanjskog duga. Da ne spominjemo Chicago, Los Angeles, Miami, Houston itd. To uvelike premašuje iznos spomenutog vanjskog duga.
Sve u svemu ovaj maleni otok koji su Nizozemci kupili 1626. godine od starosjedilaca indijanskog podrijetla za 1100 današnjih dolara je fenomen koji nije jednostavno objasniti i mnogo kompleksniji od jedne knjigovodstvene operacije.
Jer Manhattan je Manhattan.
Srđan Kerim iskusni je diplomat, političar i poslovni čovjek. U bogatoj karijeri bio je, između ostalog, makedonski ministar vanjskih poslova i predsjednik Opće skupštine UN-a.
