Dan predizborne šutnje u Bosni i Hercegovini uoči sutrašnjih izbora. Nakon što su sve glavne stranke odradile završne skupove, od Dodikovog koncerta u Banja Luci, skupa SDA u Sarajevu, HDZ-a u Mostaru, sutra će građani Bosne i Hercegovine birati između 58 stranaka, 36 koalicija i 34 nezavisna kandidata.
Na birališta pozvano je tri milijuna i 350 tisuća građana BiH. Birat će između gotovo sedam i pol tisuća kandidata koji se bore za jedan od 518 mandata, od predsjedništva BiH do kantonalnih zastupnika. Izbori će BiH stajati četiri milijuna i 350 tisuća eura.
Vidjeli smo statistiku izbora. No za kakve ideje građani BiH sutra glasuju? Je li to izbor između prošlosti i budućnosti, ili nastavak kretanja u začaranom krugu Daytona kakvom svjedočimo protekle 23 godine? Reći će nam Zoltan Kabok iz Mostara.
Nakon 27 godina od uvođenja višestranačja u BiH dominiraju stranke koje su osnovane 1990-ih godina kada je demokracija odškrinula vrata u ovoj zemlji.
Nacionalne stranke su još uvijek najvažnije. Socijaldemokratske su još daleko od lijeve orijentacije s obzirom na to da su u proteklim razdobljima upravo zbog koaliranja s nacionalnim strankama izgubile dosljednost programa.
Biračima je taj jedan miks u ovom trenutku vrlo loše sjeo. Tako da su oni umjesto birača postali samo glasači.
Za bilo kakve ozbiljne političke promjene u BiH treba ozbiljna promjena političkog sustava kako bi građani glasovali za budućnost, za vladavinu zakona, a ne ljudi.
"Svaki izborni proces je nova prilika. No, očekivati neke iskorake u smislu personalne, odnosno kadrovske promjene, dakle promjene političke garniture i političke elite je nerealno očekivanje", ocijenio je Dražen Barbarić, politički je analitičar sa Mostarskog političkog fakulteta.
Barbarić objašnjava kako su se od uvođenja višestranačja 90-ih godina dominantne stranke ukorijenile u vlastite biračke baze koje su determinirane nacionalnim identitetima i iz kojih te stranke crpe legitimaciju.
Međutim, iskorak u nekakvom smislu poboljšanja političkog sustava jednostavno je neizbježna stvar. Bilo koja politička konstelacija koja bude izabrana, smatra Barbarić, nužno će morati napraviti taj iskorak zbog demografskih promjena i zbog ozbiljnog približavanja Europskoj uniji.
"Ja ne vidim način na koji bi se konstitutivnost kao osnovno načelo Ustava i svih političkih institucija u BiH mogla narušiti, a kamoli na neki način, kolokvijalno rečeno, iščupati iz sustava. Građanski koncept je protkan u sustavu", kaže Barbarić.
Tako će građani sutra glasati na tri razine vlasti. Na županijskoj, federalnoj i državnoj razini mi posjedujemo skupštine koje su čisti građanski koncepti u političkom smislu koje će građani birati ne kao pripadnici nacionalnih zajednica nego kao građani BiH.
"Što se tiče konstitutivnosti, osobno smatram da to načelo treba s nekakve pravno-apstraktne razine spustiti u operabilni politički pojam. Dakle da ono polučuje konkretne rezultate u političkom sustavu, a nipošto 'iščupati' iz sustava i smatrati nevažnom kategorijom", dodaje Barbarić.
Sutra je osmi izborni ciklus od uvođenja višestranačja. Odaziv građana je rapidno padao. S 83 posto on je stigao do 55 posto na posljednjim izborima. Da se postigne nešto konkretnije i drastičnije, trebat će puno više od tih 55 posto.
