Bosna i Hercegovina u ponedjeljak je dočekala točno godinu dana bez nove izvršne vlasti, jer njeni političari nisu bili u stanju postići dogovor o tome kako provesti rezultate izbora od 8. listopada 2018., a zasad nepoznati kreativci u Sarajevu postavili su tim povodom plakate ironičnog sadržaja koji sugeriraju da, s vlašću ili bez nje, život u toj zemlji ide dalje kao da se ništa ne zbiva.
Na stupovima i pročeljima zgrada u središtu Sarajeva osvanuli su šareni plakati s porukama poput "Sve je isto, samo vlade nema", "Vlado, fališ" i "Eror 404: Vijeće ministara not found" a mjesta je bilo i za stihove iz "Tužnog ljeta", hita Tome Zdravkovića s porukom "Evo već je jesen, a tebe još nema".
Na prošlogodišnjim izborima najveće provjerenje birača na državnoj razini dobili su HDZ BiH, predvođen Draganom Čovićem, Stranka demokratske akcije (SDA), na čijem je čelu Bakir Izetbegović i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Milorada Dodika.
Na razini Federacije BiH stranke pobjednice su HDZ i SDA.
Stranački lideri neposredno nakon izbora suglasili su se kako nemaju drugog izbora osim koalirati, no taj načelni sporazum nikada nisu proveli jer su se sukobili zbog preduvjeta koje različite stranke ultimativno postavljaju.
Vlasti na državnoj razini, odnosno novog Vijeća ministara BiH, nema jer SDA inzistira da sastavni dio njegova rada bude nastavak reformi bitnih za članstvo u NATO-u, čemu se pak SNSD odlučno protivi, a uspostava vlade Federacije BiH je blokirana jer se HDZ BiH inzistira da se prije toga postigne dogovor o načinu izmjena izbornog zakona s ciljem sprječavanja preglasavanja Hrvata na budućim izborima.
U SDA pak tvrde kako je to proces i da se dogovor o tome ne može postići preko noći pa traže da se to pitanje rješava "u hodu" nakon uspostave vlasti.
Posljednji pokušaj deblokade procesa uspostave vlasti uslijedio je 5. kolovoza, kada su Čović, Izetbegović i Dodik, uz posredovanje tadašnjeg šefa Delegacije EU u BiH Lars-Gunnara Wigemarka, potpisali dokument kojim su potvrdili spremnost na koaliranje i dogovorili načela rada buduće izvršne vlasti, koja je trebala biti formirana u roku od 30 dana.
No odmah potom Izetbegović i Dodik zaoštrili su verbalni sukob o eventualnom članstvu BiH u NATO-u, a Wigemarku je istekao mandat te je sve vraćeno na početak bez naznake kako bi cijeli proces mogao biti nastavljen.
Izetbegović je potkraj prošlog tjedna dao naslutiti kako se u tišini ipak vode pregovori uz međunarodno posredovanje, koji bi uskoro mogli dovesti do rezultata. Ipak se oprezno ogradio navodeći kako će dogovor biti moguć ukoliko ne bude "prevelike tvrdoglavosti" druge strane misleći pritom na Dodika, odnosno njegov SNSD.
Poslao je poruku kako i HDZ BiH mora odustati od ultimativnih zahtjeva za izmjenama izbornog zakona pa bi to otvorilo put uspostavi vlasti u Federaciji BiH.
Odmah je s obje adrese dobio odgovor kako od tih zamisli nema ništa.
Dodik je kazao kako je to što Izetbegović govori tek "zabavljanje javnosti", dok je HDZ-ov predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara kazao kako ta stranka ni pod koju cijenu ne može odustati od svojih zahtjeva jer je to temeljno pitanje očuvanja ravnopravnosti Hrvata u BiH.
Sadašnja blokada uspostave vlasti u BiH još nije dosegnula rekordno trajanje. Nakon izbora provedenih 2010. godine na uspostavu novog Vijeća ministara BiH čekalo se punih petnaest mjeseci.
