Kako je beogradskom listu potvrđeno iz više izvora, pritisci Berlina i Beča, ali i Washingtona, očito su dali rezultata, a povjerenik za proširenje Johannes Hahn dobio je zadatak "pogurati i srpsku stranu da pokaže dobru volju", kako bi poglavlje što prije bilo otvoreno i zatvoreno.
Zagreb je primijenio gotovo isti scenarij prema Srbiji kao što su Slovenci uporno radili s Hrvatskom, dok je pregovarala s EU, a isti je i rasplet kao u vrijeme hrvatsko-slovenskog graničnog spora, piše beogradski list.
Svi najviše slušaju Washington
Intervenirali su Amerikanci i još jednom pokazali da članice EU-a i NATO-a najviše slušaju Bijelu kuću. Telefonski poziv američkog potpredsjednika Joea Bidena novom hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću bio je dovoljan da dođe do skidanja blokade Srbiji.
"Dva su najvažnija razloga što je Zagreb požurio poslušati svoje partnere. Kancelarka Merkel, kao jedini istinski europski lider, ionako sada ima velikih problema kod kuće, pa joj 'hrvatsko-srpski sukob' u EU sigurno ne treba. Drugo, Amerikancima Srbija treba kao partner u borbi protiv terorizma i moguće nove izbjegličke krize, ali i kontrole sve agresivnijeg islamizma u BiH", rekao je jedan od istaknutih diplomata u Zagrebu koji izuzetno dobro poznaje prilike na Balkanu.
Buruxelles očekuje više razumijevanja
Ova druga hrvatska blokada susjedima trebala bi donijeti pouke i jednima i drugima. Iako je EU krajnje slaba i više ne može kontrolirati mnoga događanja, proces proširenja je važan za budućnost euopske obitelji, pogotovo zemlje regije.
Zato Bruxelles očekuje baš od Zagreba i Ljubljane da imaju više razumijevanja za zemlje kandidate, pogotovo što mnoge europske države, poput Nizozemske, imaju krajnje negativni stav oko proširenja.
"Bilateralna se pitanja ionako trebaju rješavati dijalogom, a ne pritiscima, a to je Merkelova i rekla Plenkoviću. Pokazalo se i u slovenskom primjeru da pritisci ne završavaju dobro", kaže sugovornik beogradskog lista, podsjećajući da je Hrvatska izašla kao "pobjednik" u sporu sa Slovenijom.
I Beograd je morao popustiti
Posljednjih je dana europska diplomacija vršila pritisak i na Beograd da pokaže znak dobre volje, što je potpisivanjem aneksa na sporazum o udžbenicima i napravljeno.
"Nije ovo kraj natezanja Zagreba i Beograda, u to smo sigurni. Pogotovo pred izbore u tim zemljama. Ali, i Hrvati i Srbi moraju znati da međunarodnu zajednicu više uopće ne zanimaju njihovi sporovi, pogotovo ne teške riječi koje se čuju s obje strane. Europa i svijet imaju drugih problema", tvrdi iskusni diplomat.
Ostaje još jedna krajnje bolna činjenica, a to je da EU više ništa ne zanimae kada jedna zemlja uđe u članstvo, što se najbolje pokazuje na primjeru Hrvatske.
Europa mirno gleda na ploču u Jasenovcu
U vrijeme pregovora pazilo se na svaki detalj, pogotovo kada je riječ o položaju srpske manjine, a sada Bruxelles ravnodušno gleda na krajnje nepriličnu i necivilizacijsku provokaciju da ploča s napisom "Za dom spremni" danima stoji na mjestu gdje je zloglasni ustaški koljač Maks Luburić imao svoj ured smrti u ustaškom logoru Jasenovac.
"Čime se to može pohvali hrvatska vanjska politika u 2016. godini. Najgori odnosi sa susjedima, dva puta je bez razloga Hrvatska blokirala Srbiju. A onda su pod pritiskom odustali i naštetili ugledu Hrvatske", rekla je bivša šefica diplomacije Vesna Pusić, koja tvrdi da je to bila prava katastrofa.
