Fotografije sudionika karnevala odjevenih u ortodoksne Židove u belgijskom gradu Aalstu odjeknule su međunarodnom zajednicom, ali mnogi mještani brane provokaciju i opisuju je kao satiru.
Ni snažni vjetrovi ni oluja u belgijskom gradu Aalstu nisu mogli spriječiti mještane da održe tradicionalnu karnevalsku povorku u nedjelju.
Nakon što su međunarodnu zajednicu prošle godine zgrozile lutke divovskih ortodoksnih Židova s vrećama novca na belgijskom karnevalu, isti je uklonjen s popisa nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a. No, na ovogodišnjem karnevalu provokacije su još veće.
Mnogi sudionici povorke ove godine nosili su glomazne šešire i zulufe kakve imaju ortodoksni Židovi. Jedna skupina se maskirala u insekte s ogromnim šeširima i kovrčama.
U nedjelju su zbog toga prosvjedovale belgijske židovske zajednice, a izraelski ministar vanjskih poslova pozvao je na zabranu karnevala.
Gradonačelnik Aalsta Christoph D’Haese pozvao je sve koji sudjeluju na karnevalu da ne "vrijeđaju samo kako bi vrijeđali", ali se i odupirao pritisku za cenzurom.
Mještani Aalsta mogu razumjeti zašto takvi prikazi mogu biti bolni, kaže 43-godišnji Moens, ali dodaje da je karneval vrijeme čiste satire.
"Ne izrugujemo se njihovoj patnji, ne izrugujemo se holokaustu", rekao je tamošnji stanovnik.
Drugi ljudi "ne razumiju što znači ovaj karneval". Za Aalst je to "najvažniji dan u godini", dodaje.
Karnevali se održavaju diljem Europe, najviše ih je u povijesnim katoličkim regijama i povijest njihova održavanja seže još u srednji vijek.
Oni su eksplozija veselja i bedastoća prije početka Korizme. Uobičajena pravila društvenog života u tom kratkom razdoblju više ne važe ili ih se izvrne.
Muškarci i žene nose odjeću suprotnog spola, mladi se kostimiraju u stare i svjesno se iznose tabui.
Ismijavanje drugih i samih sebe okosnica je obiteljski orijentiranog događaja pojačanog alkoholom, napisao je D'Haese za belgijski novinski portal HLN braneći grad od "demonizacije".
Sudionici karnevala koriste povorku, koja je vrhunac trodnevnih proslava, da satirično prikažu političare i slavne osobe.
Ovogodišnju povorku inspirirali su šumski požari u Australiji u kojima su izgorjele koale i epidemija koronavirusa, pa su povorkom prošetale gejše odjevene u kimono s divovskim pivom Corona na svojim leđima.
Riječ je o slobodi govora, a ljudi će o provokaciji pričati, kazala je jedna obitelj.
"Mislim da ljudi ovdje ne mare za UNESCO", rekla je djevojka iz te obitelji.
Nije bilo žustre debate među 300.000 Flamanaca o tome treba li smanjiti provokacije, dodala je.
Predsjednik Europske konferencije rabina Pinchas Goldsmith opisao je satiričnu povorku kao "zloporabu slobode govora" i pozvao belgijskog kralja i političko vodstvo da nešto poduzmu.
Belgijska premijerka Sophie Wilmes kaže da incidenti štete reputaciji zemlje, objavila je u nedjelju novinska agencija Belga.
"Ono što vidite sad je reakcija na prošlu godinu", komentirao je otac u toj obitelji mnoge ljude maskirane u Židove. "Vratite se nagodinu i nećete to ponovno vidjeti."
