Armenija je pozvala Međunarodni sud pravde (ICJ) da Azerbajdžanu naredi povlačenje svih njegovih vojnika iz civilnih ustanova u Gorskom Karabahu i omogući pristup misiji Ujedinjenih naroda nakon gotovo 30 godina u tu regiju iz koje su izbjegli gotovo svi etnički Armenci.
ICJ je u veljači naredio Azerbajdžanu da osigura slobodno kretanje ljudi kroz planinski koridor u regiju Gorski Karabah te iz nje dok su još trajali pravni prijepori s Armenijom, podsjeća Reuters.
Prva UN-ova misija u Karabahu nakon 30 godina
UN-ova misija stići će ovaj vikend u Gorsko Karabah kako bi procijenila humanitarne potrebe, najavio je u petak glasnogovornik UN-a Stéphane Dujarric istaknuvši da UN nije imao pristupa toj regiji "oko 30 godina".
"Vlada Azerbajdžana i UN dogovorili su misiju za ovaj vikend. Nismo imali pristup približno 30 godina zbog "složene geopolitičke situacije", i "zato je važno da nam se omogući ulazak", rekao je.
Europska unija zatražila je ranije u petak da se UN-ovoj misiji omogući ulazak u Karabah koji su masovno napustili Armenci bježeći od etničkog čišćenja nakon munjevite vojne pobjede Azerbajdžana.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., Armenija i Azerbajdžan dvaput su ratovali za Gorski Karabah koji je u sastavu Azerbajdžana, ali je bio nastanjen pretežito Armencima. Godine 2020. Azerbajdžan je vratio dijelove teritorija u Gorskom Karabahu i oko njega u šestotjednom sukobu.
UN zajedno s armenskom vladom procjenjuje potrebe kako bi se službeni Erevan mogao nositi s priljevom tako velikog broja izbjeglica, rekao je Dujarric.
UN-ovo Visoko povjereništvo za izbjeglice osigurava opremu (računala, tablete…) da bi se izbjeglice registrirale pri ulasku.
Dosad gotovo 98.000 ljudi napustilo Karabah
Gorski Karabah gotovo je prazan u petak navečer, dan nakon spektakularnog raspuštanja samoproglašene separatističke republike i unatoč pozivima Azerbajdžana Armencima da mogu ostati.
U Armeniju je iz Gorskog Karabaha ušlo 97.735 ljudi, objavila je u petak agencija RIA citirajući vladu Armenije.
U bijegu jedinom mogućom planinskom cestom koja povezuje Karabah s Armenijom, najmanje 170 ljudi poginulo je u ponedjeljak u eksploziji spremnika s gorivom, prema novom priopćenju policije.
"Ostaci tijela 170 osoba pronađeni su do danas" i bit će poslani u Armeniju na identifikaciju, objavila je policija separatističke regije.
U toj nesreći je ozlijeđeno 349 ljudi kojih je većina zadobila teške opekline.
Gotovo 600 ljudi poginulo je zadnjih dana otkako je u 24 sata Azerbajdžan izveo svoju pobjedničku ofenzivu i separatističku vladu na kapitulaciju 20. rujna.
U samim sukobima poginulo je oko 200 vojnika na svakoj strani.
Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev rekao je da će se prava karabaških Armenaca u potpunosti poštovati, ali da je zbog njegove "željezne šake" ideja neovisnog etnički armenskog Karabaha postala povijest.
Alijev je rekao američkom državnom tajniku Antonyju Blinkenu u telefonskom razgovoru u utorak da su njegove snage gađale samo "vojne objekte tijekom protuterorističkih mjera koje su trajale manje od 24 sata, a civili nisu ozlijeđeni", prema priopćenje ureda azerbajdžanskog predsjednika.
Azerbajdžanska vojska uhitila je bivšeg zapovjednika separatističke vojske Gorskog Karabaha na graničnom prijelazu s Armenijom, izvijestila je u petak ruska državna novinska agencija TASS pozivajući se na izvor blizak zapovjedniku.
Prema TASS-u, zapovjednik Levon Mnatsakanyan bio je na čelu vojske samoproglašene Republike Arcah od 2015. do 2018. godine.
POGLEDATE VIDEO: Novi rat na pragu Europe: Azerbajdžan je pokrenuo vojnu operaciju Armenaca
