Ustrajnom sporenju Hrvatske i Slovenije oko razgraničenja u akvatoriju Piranskog zaljeva tako će doći kraj nakon gotovo puna dva desetljeća. Odsad je sve u rukama Gilberta Guillaumea iz Francuske, predsjednika novoformiranog arbitražnog suda, te kolega mu Alana Vaughana Lowea iz Velike Britanije i Bruna Simmaa iz Njemačke, kao i Jerneja Sekoleca iz Slovenije i Budislava Vukasa iz Hrvatske. Peteročlani sud počet će radom na proljeće, a vjeruje se da neće završiti prije isteka sljedeće, 2013. godine.
"Arbitraža, taj dogovorno prihvaćeni način rješavanja spora, važna je kao svjedočanstvo želje da se mirnim putem dođe do konačnog odgovora", rekao je za Deutsche Welle ugledni zagrebački politolog Damir Grubiša, dodajući kako je i takvo novo iskustvo dragocjeno Hrvatskoj koja se integrira u kontinentalnu zajednicu – EU.
U EU 27 graničhin sporova
"Pritom posežemo za jednim od pet legitimnih načina rješavanja spora, navedenih u Povelji UN-a. A upravo je arbitražu za te potrebe, u svoje davno vrijeme, predlagao Europljanima i veliki Erazmo Roterdamski", napominje Grubiša.
Zanimljivo, grubiša je naveo kako u prostoru EU-a postoji 27 sličnih međudržavnih sporova – slučajno baš koliko je trenutačno i punopravnih članica – između npr. Italije i Vatikana oko kopnene granice, Njemačke i Austrije na Bodenskom jezeru itd. No, svi su stavljeni ad acta, preporukom zajednice, onako kako su granice unutar EU-a izgubile na značaju.
Prognozu o ishodu arbitraže, međutim, Damir Grubiša nije želio iznijeti.
