Čelnici njemačkih demokršćana, koja je na vlasti od 2005., ankete predviđaju sigurnu pobjedu, premda njezinoj stranci u zadnje vrijeme pomalo opada potpora.
Posljednje ankete uniji CDU/CSU daju 35 do 36 posto glasova, mnogo više nego socijaldemokratima Martina Schulza (22-23 posto), čija kampanja utemeljena na socijalnoj pravdi ne uspijeva mobilizirati birače u zemlji koja je ostvarila gotovo punu zaposlenost.
Pošto se 35 posto potpore neće pretvoriti u dovoljan broj zastupnika za samostalnu vladavinu, konzervativci Angele Merkel bit će prisiljeni potražiti jednog ili više partnera. To će donekle baciti sjenu na kancelarkin uspjeh i zakomplicirati formiranje vladajuće koalicije.
Izbori još nisu odlučeni
"Govorim svima da ovi izbori još nisu odlučeni", upozorila je Merkel u utorak u izjavi za RTL, očigledno zabrinuta zbog pada potpore njezinoj stranci u anketama, ističući da je "svaki glas važan".
Novi saziv Bundestaga bit će šarolik i u njemu će biti zastupljeno najmanje šest stranaka, što se nije dogodilo od 1990. godine.
Među njima bi trebali biti i radikalni ljevičari (Die Linke) i radikalni desničari iz nacionalističke i protuimigrantske Alternative za Njemačku (AfD), prve stranke te vrste koja se probila u parlament od 1945. Obje stranke trebale bi dobiti najmanje 10 posto glasova.
"Doista ne znamo kakvu ćemo imati vladu. Nakon glasanja u nedjelju slijedi politička neizvjesnost", rekao je Sudha David-Wilp, analitičar instituta Marshallov fond za Njemačku.
Budući da za CDU/CSU ne dolazi u obzir suradnja s AfD-om i radikalnom ljevicom, preostaje im ili nova velika koalicija sa socijaldemokratima, što sve veći dio biračkog tijela SPD-a ne želi, ili dogovor s liberalima (FDP) i Zelenima.
FDP, obnovljen desno orijentiranim programom nakon katastrofe na izborima 2013. kada je ostao bez mandata, tradicionalan je i prirodan saveznik konzervativaca, s kojima je vladao od 2009. do 2013. godine.
Angela Merkel
Problem je što FDP-ovih devet posto glasova neće Angeli Merkel osigurati potrebnu većinu, pa bi se mogla udružiti i sa Zelenima. Takva tročlana koalicija (tzv. jamajačka koalicija) postoji odnedavno na regionalnoj razini na sjeveru Njemačke.
Ali na saveznoj razini takve koalicije još nikada nije bilo i mnogi se pitaju kako će biti provediva u praksi s obzirom na velike razlike između Zelenih i FDP-a, bliskog poslovnim krugovima, posebice kad je riječ o budućnosti dizela.
Mogući problemi u koaliciji s FDP-om
Drugi problem je to što liberali ciljaju na resor financija koji zadnje četiri godine vodi popularni Wolfgang Schaeuble, Merkeličin jastreb koji nema namjeru prepustiti vlast.
Uz to, savez s FDP-om mogao bi zakomplicirati planove reforme eurozone koje zagovara francuski predsjednik Emmanuel Macron, a o kojima je Merkel spremna razgovarati. FDP se tome protivi jer se boji da će Njemačka morati plaćati za druge zemlje.
Merkel stoga ima čime razbijati glavu i nakon izbora je očekuju "prilično teški i dugi pregovori", rekao je Thorsten Benner iz Globalnog instituta za javnu politiku.
Pregovori će se voditi u napetom ozračju zbog očekivanog ulaska populističke desnice u parlament.
"Ovo je prvi put u više od 70 godina da ćemo imati naciste u Reichstagu", istaknuo je njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel.
Složeni izborni sustav
Parlamentarni izbori provest će se po složenom sustavu, kombinaciji većinskog sustava i proporcionalnog, koji često niti Nijemci ne razumiju u potpunosti.
Svaki od 61,5 milijuna birača ima dva glasa za biranje zastupnika, kojih u Bundestagu može biti najmanje 598. To je donja granica, a gornja varira i konačan broj zastupnika će biti poznat tek nakon izbora.
Polovica mandata u Bundestagu osvaja se izravno, sustavom relativne većine u 299 izbornih jedinica. U Bundestag ide kandidat s osvojenim najvećim brojem glasova, što jako pogoduje velikim strankama. Taj dio izbornog sustava sličan je britanskom i američkom.
No birači imaju i drugi glas, koji moraju dodijeliti jednoj stranačkoj listi u svakoj saveznoj pokrajini. Tada nastupa proporcionalni sustav, uveden pod utjecajem saveznika nakon Drugog svjetskog rata kako bi se spriječio povratak totalitarizma. Izborni prag je pet posto i dosad je sprječavao da neonacisti uđu u parlament.
Birač može glasati dva puta za istu stranku, ali i ne mora. Nijemci često biraju drugu opciju jer su navikli da imaju na vlasti koalicije i žele utjecati na njihov sastav. Primjerice, birači CDU-a daju glas svome kandidatu u izbornoj jedinici, ali zaokruže listu FDP-a kako bi im pomogli da prijeđu izborni prag i koaliraju s konzervativcima.
Drugi glas
Drugi glas je jako važan: rezultat koji svaka stranka dobije u svakoj saveznoj pokrajini odlučit će velikim dijelom broj zastupnika koje će na kraju imati u Bundestagu, putem složenog izračuna.
Savezne pokrajine s većim brojem stanovnika šalju više predstavnika u Bundestag. Ako neka stranka u nekoj saveznoj pokrajini dobije, primjerice, 30 posto glasova proporcionalnim sustavom, imat će pravo na 30 posto zastupničkih mjesta.
A syrian refugee (L) poses for a selfie photo with German Chancellor Angela Merkel (C) as she continued on the election campaign trail in Stralsund on September 16, 2017, a week before Germans head to the polls. / AFP PHOTO / John MACDOUGALL / ALTERNATIVE CROP
Ponekad će stranka osvojiti više mandata u većinskom sustavu nego što zasluži proporcionalnim. Pošto svaki kandidat koji pobijedi u izbornoj jedinici ima zajamčeno mjesto, stranka ima pravo zadržati taj "višak" mandata i time automatski broj zastupnika u Bundestagu ide preko 598. U postojećem sazivu ih ima 630, a prema nekim izračunima teoretski je moguće da dođe i do 700. Pokušaji da se taj broj ograniči nisu uspjeli.
Po državnom statističkom uredu, na ovim izborima pravo glasa ima 61,5 milijuna građana Njemačke. Najviše ih je u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (13,2 milijuna) pa u Bavarskoj (9,5 milijuna) i u Baden-Wurttembergu (7,8 milijuna).
Kancelara se ne bira izravno nego u parlamentu. Kandidat stranke s osvojenom većinom u Bundestagu obično uspije sastaviti vladu. Broj kancelarskih mandata nije ograničen. Dosad je nadulje na vlasti bio Helmut Kohl, 16 godina. Pobijedi li na izborima i odradi cijeli mandat, Angela Merkel će ga sustići.
Angela Merkel - od šutljive kemičarke do kancelarke Europe
U zadnjih deset godina časopis Forbes devet ju je puta proglasio najmoćnijom ženom svijeta. Angela Merkel, koja traje duže od cijelog naraštaja svjetskih čelnika, u nedjelju će pokušati osvojiti i svoj četvrti kancelarski mandat.
Suprotno od svojih nekadašnjih partnera, Georgea W. Busha, Tonyja Blaira, Jacquesa Chiraca i Silvija Berlusconija, Merkel je i dalje na vlasti i pokušat će tamo i ostati još četiri godine.
Tijekom vladavine preuzela je glavnu ulogu u europskoj dužničkoj i migrantskoj krizi, suprostavila se Rusiji u ukrajinskoj krizi i odnedavno, nakon izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika, mnogi je vide kao bakljonošu zapadne liberalne demokracije.
German Chancellor Angela Merkel (R) poses for a selfie photo with a boy before addressing an election campaign rally of the Christian Democratic Union (CDU) in Kappeln, northern Germany on September 20, 2017, during the final days before Germans head to the polls. / AFP PHOTO / Odd ANDERSEN
Doktorat iz kvantne kemije
S doktoratom iz kvantne kemije, Merkel (62) mnogo je poznatija po metodičkom i pragmatskom pristupu rješavanju problema, nego po govorničkim floskulama i dalekosežnim političkim vizijama.
Cijepljena od taštine i vješta u izbjegavanju zamki dugog boravka na vlasti, živi u stanu u Berlinu sa svojim sramežljivim suprugom Joachimom Sauerom, također znanstvenikom, kupuje u lokalnom dućanu i provodi praznike šetajući Alpama. Nijemci to izgleda vole pa 'mutti', kako je zovu, ima velike izglede i četvrti put biti izabrana da vodi zemlju.
Merkel je rođena kao Angela Dorothea Kasner 1954. u lučkom gradu Hamburgu, ali svega nekoliko tjedana kasnije njezina se obitelj preselila u mali gradić na komunističkom njemačkom istoku, u vrijeme kada je većina obitelji išla u suprotnom smjeru.
Od samog početka školovanja, "Kasi", kako su je zvali vršnjaci, bila je odlična učenica s posebnim interesom za ruski jezik i sovjetsku kulturu. Nakon što je doktorirala u istočnom Berlinu, Merkel je radila kao kvantna kemičarka u Istočnonjemačkoj akademiji znanost. Bivše kolege opisuju je kao šutljivu, marljivu i upornu znanstvenicu.
U njezinoj biografiji objavljenoj 2013. Stefan Kornelius napisao je da se Merkel odlučila posvetiti znanosti jer "nije imala hrabrosti otvoreno se pobuniti protiv komunističkog režima".
Pad Berlinskog zida
Bilo joj je 35 godina kad je Zid pao. Ona je te večeri, 9. studenoga 1989. bila s prijateljicom u sauni. Na povratku kući pridružila se mnoštvu koje je prešlo na zapadnu stranu. Preko noći oslobođena komunističkog nadzora i bez straha od tajne policije Stasija, Merkel se pridružila novoj istočnonjemačkoj stranci nazvanoj Demokratsko buđenje, kojoj je sestrinska stranka na zapadu bila Kršćansko-demokratska unija (CDU).
Iako se CDU diči nekim vrijednostima kojima je sklona i Angela Merkel, njezini biografi nagađaju da je izbor stranke više bio odraz njezina instinkta za moći nego svjetonazora. Brzo je postala miljenica kancelara Helmuta Kohla, koji joj postaje mentor i zove "svojom curom". Nedugo poslije imenovat će je ministricom žena i mladeži u prvoj njemačkoj vladi nakon ujedinjenja.
"Čak i kada je bila samozatajna i tiha... mogli ste osjetiti njezinu snagu", rekla je fotografkinja Herlinde Koelbl, koja već desetljećima jednom godišnje fotografira kancelarku za službene portrete.
Visitors hold up placards to German Chancellor Angela Merkel during an election campaign event of the Christian Democratic Union (CDU) party in Neuss, western Germany, on September 21, 2017. / AFP PHOTO / PATRIK STOLLARZ
Sramežljiva političarka
Mnogi su podcjenjivali snagu te sramežljive političarke i zbog toga platili cijenu, a jedan od njih bio je i Kohl. Kada se bivši kancelar upleo u skandal s financiranjem kampanje 1999. godine, Merkel je otvoreno pozvala stranku da ga se riješi.
U uvodniku koji je napisala za FAZ, u tekstu koji je danas poznat kao "zahtjev za razvod", Merkel je kazala da se stranka mora distancirati od Kohla onako kako se tinejdžeri moraju distancirati od roditelja kada odrastu.
Iako je tada već bila šefica CDU-a, Merkel je čelniku sestrinskih bavarskih kršćanskih socijalista Edmundu Stoiberu mudro prepustila kandidaturu za kancelara na izborima 2002. To je bio potez koji se pokazao odličnim, Stoiber je izgubio izbore od socijaldemokrata Gerharda Schroedera, čija je vlada, pak, izgubila vlast tri godine poslije.
'Iznimno inteligentna i kriruški precizna'
Merkel 2005. postaje savezna kancelarka. Bila je prva žena toj dužnosti i najmlađa od svih predsjednika vlada u povijesti.
U stranci kojom dominaraju muškarci s juga, mahom katolici, žena s komunističkog istoka s dva braka iza sebe i bez djece, bila je i ostala autsajder. Kao stranačka čelnica pomaknula je CDU prema centru provedbom socijalne politike, ukidanjem obaveznog vojnog roka i odustajanjem od nuklearne energije.
Tijekom dužničke krize Merkel je propovijedala fiskalnu disciplinu i stroge mjere štednje. U južnoj Europi su je zbog toga otvoreno mrzili i katkad karikaturalno prikazivali u nacističkoj odori.
Ta se slika promijenila s izbijanjem migrantske krize, kada ju je Der Spiegel nazvao 'Majkom Angelom' i odjenuo joj habit časne sestre, iako je to, nesumnjivo, bila najveća politička kriza u njezina tri mandata.
S Brexitom, izborom Donalda Trumpa i širenjem desničarskog populizma diljem Europe, Merkel, ostane li na vlasti, čekaju novi izazovi. U svijetu koji se još nije snašao nakon rezultata američkih predsjedničkih izbora, mnogi hrabru njemačku političku veteranku vide svjetionikom nade.
I dok će njezin kancelarski protukandidat Martin Schulz priznati da je Merkel "iznimno inteligentna i kriruški precizna", ali i "hladno proračunata", mnogi drugi u zadnjih je godinu dana, od Trumpova izbora, vide kao stvarnog "vođu slobodnog svijeta".
