"Drugi svjetski rat je gotov, ali Prvi još nije završio", riječi su višeg turskog državnog službenika. Govorio je o Bliskom istoku, ali isti bi se komentar mogao čuti u Moskvi, Kijevu ili na Balkanu, pri opisivanju političke situacije na europskom kontinentu, piše Guardian.
Nepripremljena EU
Takva se izjava jedino ne može čuti u Bruxellesu. I to zato što je Europska unija još uvijek nespremna živjeti u svijetu u koji se vratila geopolitika, te u kojem su vlade, a i dobar dio stanovništva, opsjednuti granicama i teritorijima, a uspjeh manje definiraju gospodarskim rastom, a više nacionalnim ponosom. Takva je danas situacija na zapadnom Balkanu, gdje se sposobnost EU da razmišlja i djeluje kao geopolitički igrač našla na ozbiljnom testu. Ranije ovog mjeseca EU je predstavila svoju novu strategiju za zapadni Balkan. Kao cilj se navodi poticanje reformi u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Makedoniji i Albaniji, ponovnim naglašavanjem mogućnosti članstva.
Jedna balkanska šala najbolje pokazuje kako se osjećaju ljudi koji smatraju da čekaju već predugo: Kada je u pitanju članstvo u EU, razlika između pesimista i optimista je u tome da optimisti vjeruju da će Turska postati članica za vrijeme albanskog predsjedanja, dok pesimisti smatraju kako će Albanija postati članica tijekom turskog predsjedanja. Znači – nikada.
Opasnost od ukrajinskog scenarija
Bruxelles je u pravu kada je jasno dao do znanja da je status quo neodrživ. No bez dodatnih pojašnjenja, ova najava riskira stvoriti nestabilnosti u regiji. Ono čega bi se EU morala najviše bojati je ponavljanje ukrajinskog scenarija, u kojem vladina podrška europskim stremljenjima prouzroči negativnu reakciju suparnika širenja EU (čitaj, Rusije) umjesto da okupi i druge europske vlade oko tog projekta.
Brojni su čimbenici vratili Balkan u središte pažnje, između ostalih i nedavna izbjeglička kriza, koja je duboko potresla regiju. Tamo sada ponovo raste pokret za veću integraciju, nakon perioda u kojem je EU percipirana kao organizacija koja nudi malo novca i puno obveza. Jedan ohrabrujući, iako slabo primijećen događaj, bila je nedavna ratifikacija sporazuma o prijateljstvu između Makedonije i Bugarske, dvije zemlje čiji su odnosi dugo bili nategnuti, uglavnom zbog problema s manjinama. Ovaj napredak signalizirao je da je došlo vrijeme za traženje rješenja za neke od najvećih problema regije.
Situacija se u 15 godina znatno promijenila
No da bi EU uspjela u svojoj ambiciji da transformira regiju, mora prvo biti svjesna ogromnih geopolitičkih promjena koje su se dogodile. Kada je 2003. EU po prvi puta obećala članstvo, bilo je malo sumnji da će regionalna budućnost biti europska. Rusija je promatrala Balkan prvenstveno kao tranzitno područje za izvoz energije na zapadnoeuropska tržišta. Glavna ambicija Moskve bila je očuvati nešto utjecaja, a ne natjecati se s Bruxellesom. Prije 15 godina i Turska je bila entuzijastična po pitanju pridruživanja EU. U to vrijeme nitko na Balkanu nije govorio kineski.
Danas je geopolitičko natjecanje na vrhuncu. Kina bi ove godine trebala postati najjači strani ulagač u Srbiju. Planovi o izgradnji brze pruge između grčke luke Pirej i Budimpešte, preko Beograda, od iznimne su važnosti za Kinu koja razvija svoju trgovačku rutu "jedan pojas, jedna cesta" između Azije i Europe. Kinezi se nadaju kako će zapadni Balkan jednom ipak biti integriran u jedinstveno europsko tržište, iako se ne žuri da njeni infrastrukturni projekti prate EU pravila.
To dovodi do brojnih pitanja. Bi li EU trebala početi gurati zemlje zapadnog Balkana da prihvate njihova pravila javne nabave sada, ili kasnije? I drugo, je li EU spremna ponuditi kompenzacije ako te države izgube kineske investicije kao posljedicu integracije EU pravilnika?
A ruski se pristup isto tako promijenio. Bruxelles ne treba špijuna u Kremlju da bi znao kako će Moskva učiniti sve što može kako bi spriječila Makedoniju da se pridruži NATO-u, ne zbog strateške važnosti, već zbog simbolične vrijednosti. Europski političari trebali bi shvatiti da ako se dugotrajni spor između Grčke i Makedonije oko imena ne riješi prije sljedećeg EU summita o zapadnom Balkanu u svibnju, to će predstavljati dvostruki poraz: ambicije Makedonije bit će uništene, a napori Bruxellesa da ga se shvati ozbiljno u regiji ostat će bez rezultata.
Vrijeme je da se EU probudi
EUROPSKA UNIJA FOKUSIRANA NA BALKAN: ‘Srbija i susjedne države moraju ispuniti stroge kriterije za priključivanje’
Balkan je regija gdje Rusija može djelovati kako bi destabilizirala EU, a da za to plati malenu političku cijenu, kako financijsku tako i po pitanju riskiranja sukoba sa SAD-om. Stoga ovisi o europskoj diplomaciji da uvjeri Moskvu kako eskaliranje tenzija nije u njenom najboljem interesu. No je li EU spremna za tako što?
A tu je još i Turska, čiji su odnosi s EU na povijesno najnižem nivou. Još nije najjasnije kako će njen predsjednik, Recep Tayyip Erdoğan, odigrati svoje karte na zapadnom Balkanu. Dok Ankara radi na učvršćivanju svog utjecaja među muslimanskim zajednicama, Moskva koristi svoj vlastiti utjecaj među pravoslavnim stanovništvom. Mogu li Rusija i Turska koordinirati svoju politiku, kao što su pokušali i u Siriji? Ako EU bude prespora u reagiranju na ovu novu geopolitičku stvarnost, njena će strategija prema zapadnom Balkanu završiti porazom.
