Mogućnost skore ruske invazije na Ukrajinu pojačao je uzbunu u regiji i prijetnju da će 44 milijuna stanovnika te zemlje biti gurnuto u ralje ratnog sukoba. Ali posljedice takvog poteza Kremlja osjetile bi se i mnogo dalje, piše CNN.
Stručnjaci strahuju da bi to mogao biti uvod u novu eru neizvjesnosti u istočnoj Europi, ali i poremetiti opskrbne lance i globalnu ekonomiju te nametnuti geopolitičke promjene koji bi narušile kredibilitet Zapada. Ti se strahovi još uvijek mogu izbjeći. Ukrajinska vlada umanjuje neposredne rizike invazije punog razmjera, čak i dok se dužnosnici sa svih strana bore kako bi pronašli diplomatsko rješenje zastoja u pregovorima Rusije i Zapada.
'Svaki rat je zastrašujuć, ali postoje gradacije užasa'
Ako do ulaska ruske vojske u Ukrajinu ipak dođe, nejasno je u kakvim bi se to razmjerima dogodilo, a svaka procjena namjera ruskog predsjednika Vladimira Putina je praktički nemoguća zadaća.
"Svako suvremeno ratovanje bilo bi zastrašujuće, ali ipak postoje gradacije užasa", rekao je Nigel Gould-Davies, bivši britanski veleposlanik u Bjelorusiji koji je sada viši stručni suradnik za Rusiju i Euroaziju u istraživačkom centru Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS).
Analitičari se slažu da je učinkovitost odgovora pod vodstvom NATO-a također ključna u procjeni dugotrajnih i dalekosežnih učinaka bilo koje invazije. Svaki ruski potez bio bi test odlučnosti zapadnih zemalja i predstavljao bi niz ekonomskih i sigurnosnih neizvjesnosti.
"Ovo je vjerojatno najozbiljnija sigurnosna kriza u Europi od 1980-ih", smatra Gould-Davies.
'Neslaganja Rusije i Zapada gurana su pod tepih'
"Rusija i Zapad se duboko ne slažu oko temeljnih pogleda na svijet i to se neslaganje godinama guralo pod tepih", kaže James Nixey, direktor programa Rusija-Eurazija u londonskom think tanku Chatham House. "Sada je Rusija odlučila povisiti ulog. To je stvaran problem koji ima globalne implikacije", dodao je.
Kako je rasla prijetnja ruske invazije na Ukrajinu, tako je bivala glasnija i retorika Zapada. Američki predsjednik Joe Biden rekao je u utorak za CNN da će Rusija snositi teške posljedice u slučaju ikakve invazije. Britanski premijer Boris Johnson izjavio je da će njegova zemlja sudjelovati u svakom novom raspoređivanju NATO snaga nakon eventualnog napada, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da će "cijena biti vrlo visoka" ako Putin krene na Ukrajinu.
Ali "razmjer globalne reakcije ovisi o razmjeru ruskog prodora u Ukrajinu", kaže Nixey. Dodao je da mnogi analitičari oprezno optimistično predviđaju da će sveopći rat biti izbjegnut. No, pritom podsjeća da je i sam često griješio u procjenama, kao i većina analitičara koji se bave Rusijom.
Najteže bi bilo zemljama srednje i istočne Europe
Najneposrednije posljedice mogućeg napada Rusije na Ukrajinu osjetile bi se u istočnoeuropskim i baltičkim državama koje bi na svojim granicama imale otvoreno ratobornu Rusiju.
"Ukrajina graniči s nekoliko država NATO-a. Bit će mnogo zabirnutosti da bi se događaji u njihovom susjedstvu mogli preliti k njima i da bi im sigurnost bila ugrožena", rekao je Gould-Davies.
"Ako se Rusiji dopusti, ili se ne odvrati od ponovnog iscrtavanja granica, onda će sasvim jasno Rusija sama izvući pouke o tome dokle može ići dalje", dodao je Nixey.
Mnogo bi tada ovisilo o odgovoru NATO-a, a zemlje koje bi se mogle naći na liniji vatre brzo bi primijetile povećanu prisutnost trupa. Čak 8.500 američkih vojnika stavljeno je u stanje pojačane pripravnosti zbog mogućeg raspoređivanja u istočnoj Europi. Tri dobro upućena američka dužnosnika za CNN su kazala kako bi SAD i saveznici sljedećih dana mogli poslati dodatne snage u Rumunjsku, Bugarsku i Mađarsku.
Bude se sjećanja na hladnoratovsku podjelu
Ukrajina nije članica NATO-a pa savez vjerojatno neće slati vojnike u tu zemlju. Ali nakon mogućeg upada Rusije, velika prisutnost trupa vjerojatno će ostati duž istočnog ruba Europe sve dok ruske snage budu u Ukrajini. Sve te procjene bude sjećanja na hladnoratovsku zavjesu koja je dijelila Istok od Zapada.
"Bit će potreban odgovor duž cijele linije fronta NATO-a koja djeluje kao sredstvo odvraćanja… i oko toga se mora graditi čitava strategija ratnih borbi", rekao je Neil Melvin, direktor međunarodnih sigurnosnih studija u Royal United Services Institute (RUSI).
On predviđa da će članicama saveza biti potrebne "dovoljno velike snage da se bore kroz dugo razdoblje, da dovedu nove snage iz SAD-a [i] da se bore protiv kibernetičkih napada. Bit će to ogroman pomak", kazao je.
Nesagledive ekonomske i energetske posljedice
Ekonomski posljedice invazije zasad su nepoznanice, ali postoji nekoliko mogućih negativnih učinaka koji brinu stručnjake otkako je počelo gomilanje ruske vojske u blizini ukrajinske granice, piše CNN. Najizravnije, poremećaji u ukrajinskoj poljoprivrednoj proizvodnji mogli bi imati izravan utjecaj na opskrbu hranom. Ta zemlja je jedna od četiri najveće svjetske izvoznice žitarica, pa bi izravan udar na njezinu proizvodnju mogao utjecati na opskrbu određenim namirnicama.
No, više zabrinjava širi potencijalni utjecaj na opskrbu energijom i posljedice oštrih zapadnih sankcija Rusiji koje bi se mogle očekivati nakon upada.
"Ako govorite o velikom sukobu [koji uključuje] jednog od najvećih dobavljača energije u svijetu - i veliku tranzitnu zemlju za ostatak Europe - onda je jasno koliki je to utjecaj na energetska tržišta", rekao je Gould-Davies.
Rusija pogoršava globalnu opskrbu plinom
Rusija osigurava oko 30 posto prirodnog plina u Europskoj uniji, a zalihe iz te zemlje igraju ključnu ulogu u proizvodnji električne energije i grijanju kuća u središnjoj i istočnoj Europi. Rusija je već prozivana zbog korištenja energenata u političke svrhe. Međunarodna energetska agencija u srijedu je priopćila da je Rusija smanjenjem svog izvoza pridonijela nedovoljnoj opskrbi plinom u Europi te da je proteklih mjeseci izvršila i opskrbni pritisak na Moldaviju.
"Vidjeli smo kako Rusija posljednjih mjeseci iskorištava i pogoršava probleme globalne opskrbe energijom i viših cijena. Može li se razmišljati o cijeni nečeg mnogo ozbiljnijeg od ovoga", pita se Gould-Davies.
Inflacija zog naraslih troškova energenata već je pogodila milijune kućanstava u Europi, a sukob u istočnoj Europi mogao bi izazvati ili produbiti pad životnog standarda u nekoliko zemalja.
američki predsjednik Joe Biden i ruski predsjednik Vladimir Putin
Očekuju se značajne ekonomske sankcije Rusiji
U Europi vlada i zabrinutost da je Rusija spremna nositi se s raskidom s europskim tržištem, s obzirom na njezin postupni zaokret u isporuci plina i ugljena Kini. To bi izazvalo ogroman potres [europskog] gospodarstva. Ako europske države budu prisiljene bjesomučno posegnuti za energetskim alternativama, to bi potencijalno moglo zaustaviti planove za postupno ukidanje nuklearne energije.
Bidenova administracija priprema planove za nepredviđene situacije kako bi osigurala opskrbu energijom Europe u slučaju invazije Rusije, uključujući nestašicu plina i udar na globalno gospodarstvo - poručili su ovoga tjedna visoki dužnosnici američke administracije.
EU u međuvremenu radi na "širokom nizu sektorskih i pojedinačnih sankcija" u slučaju daljnje ruske agresije, navodi se u priopćenju Europske komisije. Biden je za CNN rekao da očekuje "značajne ekonomske sankcije".
Sankcije pogađaju i one koji ih nameću
Analitičari općenito očekuju široki paket sankcija koje bi mogle pogoditi velike ruske banke, naftni i plinski sektor te uvoz tehnologije. Ali posljedice bi osjetila i Europa te ostatak svijeta.
"Svaki put kada uvedete sankcije, namećete velike troškove meti - ali također imate rizik povratne štete za sebe i svoje prijatelje i saveznike", rekao je Nathan Sales koji je bio podtajnik za civilnu sigurnost, demokraciju i ljudske prava u američkom State Departmentu za vrijeme Trumpove administracije.
I dok su nakon ruske invazije na Krim 2014. sankcije Zapada bile ciljano usmjerene prema ruskim pojedincima i tvrtkama, još uvijek postoji "značajan investicijski odnos" između Rusije i Zapada koji bi sada mogao biti prekinut.
"Sada je pitanje koliko bi te sankcije išle dalje i koliko bi rusko gospodarstvo postalo izoliranije", kaže Melvin.
'To bi bila poruka da su SAD tigar od papira'
Stručnjaci smatraju da bi se posljedice ruske invazije na Ukrajinu, a još više snaga odgovora Zapada osjetila diljem svijeta. Neki se boje da bi svaki ruski potez, koji bi se mogao označiti kao pobjeda, mogao potaknuti druge nacije uključene u granične sporove. Prije svega Kina i Tajvan.
"Ako Rusija izvede uspješan potez, gledat ćemo negativne učinke godinama, možda i desetljećima. To će diktatorima diljem svijeta reći da su SAD tigar od papira", kazao je analitičar Sales za CNN.
Pritom je naveo "odmetničke režime poput Sjeverne Koreje i Irana" kao druge nacije koje bi mogle iskoristiti takav ishod. Ali Sales je dodao da postoji i "scenarij u kojem će SAD i NATO izaći iz ove krize s pojačanim kredibilitetom". Ako nakon ruskog upada uslijede dugotrajne napetosti, u SAD-u bi se također mogla obnoviti rasprava o ulozi njihove zemlje u Europi.
"U SAD sada postoje vrlo oštre političke podjele oo uloge globalnog policajca, koju zagovara Biden, i drugog tabora koji smatra da treba raditi samo ono što je u interesu SAD-a", kaže Melvin.
