Nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo 25-postotne carine na uvoz čelika i aluminija iz Europske unije, Bruxelles nije dugo čekao s odgovorom. Europska komisija je promptno reagirala, najavivši protumjere koje bi mogle dosegnuti vrijednost i do 26 milijardi eura. Time je otvoren novi front trgovinskog rata između dviju najvećih svjetskih ekonomskih sila.
"Carine su štetne za poslovanje, još gore za potrošače. One remete opskrbne lance i stvaraju nesigurnost u gospodarstvu. Radna mjesta su ugrožena, a cijene će rasti", poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, naglašavajući kako su ove mjere SAD-a ekonomski agresivne i politički destruktivne.
Povratak carinama iz Trumpove prve ere
Europski odgovor uključuje obnovu carina koje su bile na snazi tijekom Trumpova prvog mandata, uključujući proizvode poput burbona, traperica, motocikala Harley-Davidson i američke soje. U nekim slučajevima carine će doseći čak 50 posto. Podsjetimo, 2021. godine carina na motocikle Harley-Davidson bila je čak 56%.
EU je objavila popis američkih proizvoda u vrijednosti od 18 milijardi eura koji će biti pogođeni carinama. Na popisu se nalaze i kozmetika, piletina, govedina, odjeća, drvo, ali i proizvodi poput hostija, nikotinskih flastera, ženskih negližea te – žvakaćih guma. Dodatne mjere vrijedne 3,5 milijardi eura još čekaju odobrenje zemalja članica i mogle bi biti aktivirane 13. travnja.
Soja pod udarom
Zanimljivo, soja se našla među strateški odabranim proizvodima na koje će EU udariti carine – s razlogom. Naime, velike količine američke soje dolaze iz “crvenih država” na američkom jugu, koje su tradicionalno naklonjene Trumpu. Bruxelles ne krije da se protumjerama želi izvršiti politički pritisak unutar SAD-a.
"Bez problema ćemo kupovati soju iz Brazila ili Argentine. Želimo stvoriti pritisak unutar američkog političkog sustava da bi se carine ukinule", rekao je visoki europski diplomat za Financial Times. Iako točan iznos carina na soju još nije poznat, spekulira se da bi mogle iznositi do 25 posto, što bi gotovo u potpunosti zaustavilo izvoz tog proizvoda iz SAD-a u EU.
Tko je najviše na udaru?
Prema podacima koje je objavio Politico, najpogođenije zemlje članice EU-a bit će one koje najviše izvoze čelik i aluminij u SAD. Prva na listi je Njemačka, koja je samo prošle godine izvezla u SAD gotovo 970 tisuća tona čelika. Slijedi Nizozemska s 568 tisuća tona, dok se na trećem mjestu nalazi Rumunjska s 434 tisuće tona.
Među ostalima koji će osjetiti posljedice nalaze se Italija (299 tisuća tona), Španjolska (270 tisuća tona), Slovenija (26 tisuća tona) te i Hrvatska, koja je na američko tržište plasirala 6,2 tisuće tona čelika. Kada je riječ o aluminiju, iz EU je u SAD 2024. izvezeno aluminija u vrijednosti 2,4 milijarde eura.
Europska udruga proizvođača čelika (Eurofer) upozorava da bi Unija mogla izgubiti i do 3,7 milijuna tona izvoza čelika, što bi bio ozbiljan udarac za industriju koja se i bez toga suočava s velikim izazovima.
Trumpova administracija ponovno se poziva na “nacionalnu sigurnost” i tvrdi da “strani akteri preplavljuju tržište jeftinim čelikom i aluminijem”, ugrožavajući američke proizvođače. No, mnogi analitičari tvrde da se zapravo radi o predizbornom manevru.
Naime, ove carine sežu dalje od osnovnih sirovina i sada uključuju širok spektar proizvoda koji sadrže čelik i aluminij, poput sobnih bicikala, teniskih reketa, klima-uređaja i namještaja. Riječ je o proširenju opsega carina u odnosu na Trumpov prvi mandat, kada su neki proizvodi bili izuzeti.
Tko sve gubi?
Iako Trump tvrdi da carine štite američka radna mjesta, istina je mnogo složenija. Američki proizvođači automobila, građevinske tvrtke i industrija potrošačke elektronike oslanjaju se na uvozni čelik i aluminij. Veći ulazni troškovi mogli bi dovesti do poskupljenja proizvoda, gubitka konkurentnosti i čak preseljenja proizvodnje iz SAD-a – scenarij koji smo već vidjeli 2018.
Udarac bi mogli osjetiti i američki farmeri, posebno oni koji proizvode soju i meso, jer će EU preusmjeriti uvoz prema Latinskoj Americi. Politički gledano, to bi moglo oslabiti Trumpovu podršku u ruralnim državama.
Blefira li Trump?
Trumpova povijest pokazuje da često koristi carine kao taktičko oružje za pregovore, ali bez dugoročne strategije. Sjetimo se prijetnje Kanadi da će joj udvostručiti carine na čelik, na što je kanadski guverner Doug Ford odgovorio prijetnjom prekida isporuke struje SAD-u – što je završilo povlačenjem carinske odluke.
Zabrinutost raste i zbog mogućnosti da će jeftin čelik i aluminij iz Azije, koji sada ne mogu u SAD, preplaviti EU tržište, dodatno spuštajući cijene i šteteći domaćim proizvođačima.
Nova runda trgovinskog rata između SAD-a i EU mogla bi imati dalekosežne posljedice ne samo za ekonomije na obje strane Atlantika, nego i za globalnu trgovinu. No, ovaj put, Europa djeluje organiziranije i odlučnije, te je odlučila udariti birajući proizvode s visokim političkim i ekonomskim učinkom.
POGLEDATE VIDEO: Istražujemo: Mogu li se Europa i Hrvatska obraniti bez Trumpove Amerike?
