Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić komentirao je za RTL.hr izbore u BiH i ocijenio da je visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt ukrao sva svjetla pozornice, da je njegov potez na prvu spektakularan, ali da u stvarnosti nema promjene za tu zemlju.
Podsjetimo, Schmidt je sinoć u izbornoj noći nenajavljeno nametnuo izmjene Izbornog zakona koje se odnose na ustroj i funkcioniranje Doma naroda parlamenta Federacije BiH i način donošenja odluka, koje idu u korist Hrvata.
"Schmidt je ukrao glavnu ulogu i možda je nekima to neočekivano, ali ja sam osobno očekivao da će se takvo što dogoditi. To je najbolje tempirani moment jer nije utjecao na sam ishod izbora i na volju glasača. Čini mi se da je to jako mudro i strateški tempirao", ocijenio je Avdagić.
Osvrnuo se i na izborne rezultate Bakira Izetbegovića kojega je po broju glasova, prema sadašnjem stanju, pretekao Denis Bećirović.
"Možemo reći da je Izetbegović kažnjen od strane bošnjačke populacije i danas sam se sjetio slovenskog Janeza Janše koji nije iskoristio moment poboljšanja odnosa Slovenije s Hrvatskom i nije djelovao na percepciju birača i rekao: 'Da, sa susjedima imamo dobar odnos'. I Janša je propustio to napraviti, nije profitirao, a sad je i Izetbegović suludo propustio priliku profitirati na poboljšanju odnosa s Hrvatskom", rekao je naš sugovornik.
Ocjenjuje da se možda najviše iščekuje što će biti s Republikom Srpskom. "Poraz Milorada Dodika bila bi velika vijest", rekao je.
Na pitanje, jesu li i birači u Republici Srpskoj kaznili njegovu retoriku koja je sve radikalnija u posljednje vrijeme, naročito od eskalacije rata u Ukrajini, odgovara da je možda najgore po pitanju entiteta u BiH ipak što ljudi odlaze.
'Ni autobusi nisu pomogli'
"Na kraju, ljudi odlaze iz Hrvatske, pa tako i iz Federacije BiH, no najporazniji postotak odljeva ljudi je upravo u Republici Srpskoj. Njegova politika nezavisne RS doživljava oduševljenje jedino još u redovima njegovih stranačkih kolega, a ni autobusi iz Srbije nisu pomogli. Uvezeni birači mogu se koristiti samo na kratko vrijeme dok građani sami u jednom trenutku ne kažu 'dosta'. Nažalost, u BiH nema suštinskih promjena. Ostaje za pokazati kako će djelovati Bećirović kao član Predsjedništva. Nije da možemo očekivati spektakularne promjene, a ako će ova ekipa biti u parlamentarnim i predstavničkim tijelima, i ako će omogućiti izmjene u Izbornom zakonu, onda će to biti dobro. Ali ipak sumnjam. Izetbegović je propustio taj voz ili vlak, priliku koju je imao. Izetbegović je bio jedan od ključnih problema, a SDA i dalje ostaje neminovno najjača stranka u BiH", kaže Avdagić.
Još jednom se osvrnuo na visokog međunarodnog predstavnika u BiH Schmidta i rekao da je s promjenom, koju je odnio u izbornoj noći, još jednom pokazao da može koristiti alate i upotrijebiti ih u pravom trenutku, ali da se predugo čekalo.
'Visoki predstavnik skupi je promatrač'
"Bilo bi bolje da se to napravilo prije godinu dana i da su se odnosi relaksirali. Visoki predstavnik je izuzetno skupi promatrač i trebao je poluge, koje ima, povlačiti više i češće. Ljudi zaboravljaju, a Europa, dobar dio Zapada, pa i cijeli svijet, prave se da ne vide i da ne znaju suštinu i način kako funkcionira BiH, a ona je de facto međunarodni protektorat. Ako želite takav sustav ukloniti i omogućiti da bolje funkcionira, onda se taj sustav mora urediti barem da bolje funkcionira i onemogućio nepravdu u bilo kojem obliku. A nepravde ima - iz svih dijelova BiH mogu se naći oni koji se ne mogu kandidati jer nisu dio konstitutivnog naroda", govori Avdagić.
Po njegu se nekoliko stvari moraju urediti koje bi bile preduvjet da visoki međunarodni predstavnik ode iz BiH.
"Pregovori (oko promjene Izbornog zakona op.a) do sad nisu uspjeli jer nije bilo dovoljno pritisaka, fokus se izbornog zakona skrenuo na Ukrajinu i nešto što je krenulo prošle godine, dovelo je do toga da postoji jako puno suglasja oko nekih tena, a oko malih stvari ostalo je da se pregovori dovrše. No stigla je blizina izbora i nedostajalo je volje izvana, izbori su protekli kako jesu i na sam dan izbora visoki predstavnik donosi odluku. To nije u redu, ali ako je to već napravio, onda je izabrao strateški dobar moment. No te su se odluke mogle donijeti prije godinu dana", kaže Avdagić.
Sama BiH ima izuzetno kompleksan način ustrojstva, a onda i ogromnu birokraciju, te naš sugovornik kaže da to nije sustav koji su izglasali građani ili koji su skrojili sami lokalni političari, nego međunarodna zajednica.
"I ona ima dug prema građanima, on se mora vratiti. Prvi je korak, koji god ljudi bili izabrani na izborima, da se krene što intenzivnije pregovarati o ustrojstvu BiH jer ovako više ne ide dalje. Entiteti ne moraju ostati i ako se izađe iz tog neinteligentnog okvira, onda BiH ima budućnost. U suprotnom, bojim se da nema smisla, a vide to i građani", kaže Avdagić.
'Previše je aktera i sigurnosnih izazova'
Za politologinja s Međunarodnog sveučilišta Libertas Jadranku Polović izbori nisu donijeli velika iznenađenja.
"Izbori se održavaju u vrijeme eskalacije dugogodišnjih napetosti unutar BiH uzrokovanih, ne samo lošim odnosima tri konstitutivna naroda, već i povećanim uplivom sve brojnijih međunarodnih aktera koji imaju presudan utjecaj na političku budućnost BiH. Riječ je o sukobu dva koncepta – građanske države koju zagovaraju Bošnjaci i izvornih daytonskih načela konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda BiH na kojima inzistiraju Hrvati i Srbi. Drugo otvoreno pitanje u kontekstu je opasnog sraza NATO-a i Rusije na Zapadnom Balkanu, dakle, 'za' i 'protiv' ulaska BiH u NATO. Dok su Bošnjaci i Hrvati 'za', bosanski Srbi se izričito protive. Visoki predstavnik u BiH Schmidt intervenirao je jučer u izborni zakon, međutim, to bitno ne mijenja poziciju bosanskih Hrvata koji su izborom Komšića već četvrti put preglasani što ne doprinosi stabilnosti institucija BiH kao i međunacionalnom povjerenju koje je vrlo narušeno", kaže naša sugovornica.
Potom nastavlja: "Njegov dokument je za običnog građanina prilično nerazumljiv, on zahtjeva implementaciju presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu, dakle, ide se prema konceptu građanske države, a njegovim se odlukama uvode mehanizmi za deblokadu institucija BiH i strogo utvrđeni rokovi za implementaciju izbornih rezultata. Ja bih izdvojila dvije stvari. Prvo - to je paket funkcionalnosti koji osigurava ustavnu zaštitu konstitutivnih naroda. Povećan je broj predstavnika u Domu naroda sa 17 na 23, pa će se vjerojatno to na neki način iskoristiti za povećanje broja Hrvata. Ojačana je i kategorija 'ostali' sa 7 na 11", kaže ova stručnjakinja.
A time je, kaže, omogućena raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u pojedinim kantonima, pa će se vidjeti kako će to izgledati.
Dodaje da je iz fokusa medija izmakla je formulacija "zaštite vitalnog interesa" ili komplicirani mehanizmi kojima se neće moći spriječiti odluka o daljnjem pridruživanju NATO-u. "Dodik je opstruirao pridruživanje BiH NATO-u, ovo bi dodatno moglo komplicirati situaciju. Naime, pridruživanje BiH Europskoj uniji nikada nije bilo sporno, ali ulazak u NATO je upitan. To znači da interveniranje i korištenje bonskih ovlasti ponovno na scenu izvlači problematiku odnosa Rusije prema BiH što je za regiju iznimno opasno, kaže Jadranka Polović.
Za Dodika kaže da je u kontaktu s Rusima, posjetio je tu zemlju, te se vjerojatno očekuju problemi s izglasavanjem potpore daljnjoj misiji EU EUROFOR-a 'Althea' u BiH. "Ako ne bude dogovora u VS UN-a, misiju bi trebao preuzeti NATO. To Dodiku, koji u posljednje vrijeme njeguje i snažne veze s Orbanom, nimalo ne odgovara. Veliko je pitanje koga Vučić podržava i je li Jelena Trivić njegov izbor. U pozadini su vrlo kompleksne igre. Treba se prisjetiti da je Vučićev ministar vanjskih poslova u UN-u nedavno potpisao protokol o suradnji s Rusijom, to je vrlo neobično u okolnostima ukrajinske krize i eskalacije napetosti. Tako da Vučićeva podrška Jeleni Trivić možda može biti tek načelna", govori ova stručnjakinja.
Za pojavljivanje Jelene Trivić na izborima, koja je u hrvatskoj javnosti prilično nepoznata, kaže da je normalni dio demokracije, k tome Dodik već dugi niz godina figurira kao čelnik u Republici Srpskoj, a njegove koruptivne veze i nezadovoljstvo građana u RS, dodatan su razlog njena uspjeha na izborima.
"Veliku ulogu u svemu igraju i mediji, a u konačnom odabiru kandidata odlučuju zakulisne igre moćnih aktera. Na žalost tako je", kaže naša sugovornica.
Zaključno, navodi kako su izbori rezultat dugoročne nestabilnosti u BiH te da u toj zemlji postoji potencijal za nove sukobe. "Previše je aktera i previše je sigurnosnih izazova u toj zemlji, naročito u kontekstu ukrajinskog sukoba", zaključuje ova stručnjakinja.
