Ogromna eksplozija potresla je prostranu pustinju Novog Meksika 16. srpnja 1945. godine u 5:30 ujutro. Udarni val dosegnuo je 160 kilometara, a oblak eksplozije visok dvanaest kilometara bio je vidljiv stotinama kilometara daleko, piše Deutsche Welle.

To je bio prvi test atomske bombe u ljudskoj povijesti. Sjedinjene Države same su provele više od tisuću testova u desetljećima koja su uslijedila, isprva u atmosferi, a od 1960-ih samo pod zemljom – sve do 1992., kada je američki Kongres zabranio sve nuklearne testove. 

Četiri godine kasnije sastavljen je Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova (CTBT). SAD je, zajedno s nekoliko drugih zemalja, potpisao ugovor, ali ga još nije ratificirao, zbog čega još uvijek nije stupio na snagu gotovo 30 godina kasnije. Ipak, svijet se pridržavao tog ugovora. S izuzetkom Sjeverne Koreje, nijedna druga zemlja nije koristila nuklearnu bombu u svrhu testiranja od 1998.

Podzemni nuklearni testovi prilično malo vjerojatni

Utoliko veću zabrinutost izazvala je izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa prije nekoliko dana, u kojoj je optužio „druge države“ za održavanje „programa testiranja nuklearnog oružja“ i najavio trenutačni nastavak nuklearnih proba „na istoj osnovi“. Odnosi li se to i na ponovne podzemne detonacije nuklearnih bojevih glava?

'SVE JE SPREMNO' /

Rusi uzvraćaju udarac: Putin sprema odgovor na Trumpove nuklearne testove

U Trumpovoj izjavi postoje neke netočnosti. Ne SAD, već Rusija posjeduje najveći svjetski nuklearni arsenal, kada se u obzir ne uzimaju samo aktivne nuklearne bojeve glave, već i one u rezervi. Također, testiranje, provjera i održavanje tog arsenala nisu odgovornost „Ministarstva rata“, kako je preimenovan Pentagon, nego američkog Ministarstva energetike.

Njegov najviši dužnosnik, ministar energetike Chris Wright, pobrinuo se za brzo pojašnjenje: riječ je o „testovima sustava, a ne nuklearnim eksplozijama“, rekao je Wright za Fox News. Fokus je, prema njegovim riječima, na novim sustavima isporuke i „svim ostalim dijelovima nuklearnog oružja“, osim nuklearnih bojevih glava. No je li to doista ono što američki predsjednik želi?

Problem starenja nuklearnog oružja

Tijekom 27 godina moratorija, SAD je dosljedno održavao infrastrukturu potrebnu za testiranje nuklearnog oružja. Uz nekoliko istraživačkih laboratorija, Ministarstvo energetike i dalje upravlja Nacionalnim sigurnosnim poligonom Nevade (NNSS). Na tom poligonu provedeno je više od 900 podzemnih američkih nuklearnih testova, iako se posljednji dogodio prije 33 godine.

Ipak, prema navodima Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Washingtonu, podzemne nuklearne detonacije ne bi bile moguće „odmah“ ili „u roku od nekoliko mjeseci“, nego najranije u roku od tri godine.

Zapravo, ne samo SAD, nego sve nuklearne sile suočavaju se s izazovom modernizacije i održavanja svojih arsenala bez testiranja nuklearnog oružja. U tu je svrhu sredinom 1990-ih u Washingtonu osnovan takozvani „Program upravljanja zalihama“, koji godišnje košta nekoliko milijardi američkih dolara. Oko 27.500 zaposlenika opskrbljuje najsuvremenija superračunala bezbrojnim podacima iz prijašnjih nuklearnih testova 20. stoljeća kako bi se izradile što točnije simulacije ponašanja pojedinih komponenti oružja u slučaju detonacije.

Rusija i SAD posjeduju više od 5.000 nuklearnih bojevih glava. Mnoge od njih desetljećima su uskladištene u visoko osiguranim skladištima nuklearnog oružja. Nuklearno oružje također može starjeti: radioaktivni materijali poput urana-235 ili plutonija-239 mogu oksidirati ili se na drugi način kemijski razgraditi, iako se ti procesi odvijaju vrlo sporo zbog dugog vremena poluraspada.

Baterije, elektroničke komponente i mehanički dijelovi također se mogu istrošiti, pa ih je potrebno redovito održavati i mijenjati. Zato se atomska bomba mijenja nakon što provede pola stoljeća u skladištu.

Na rubu dopuštenog: 'subkritični' testovi

Kako bi detaljnije istražile te posljedice, nuklearne sile ostavile su si svojevrsnu rupu u zakonu kada su potpisale Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova. Mogućnost provođenja takozvanih „subkritičnih“ nuklearnih testova ostala je dopuštena. To znači da se duboko pod zemljom detonira do pola tone kemijskih eksploziva koji sadrže malu količinu plutonija.

Ti se testovi nazivaju „subkritičnima“ jer količina plutonija ne doseže kritičnu masu koja bi pokrenula samoodrživu lančanu nuklearnu reakciju. Ipak, takvi testovi omogućuju proučavanje ponašanja plutonija, a prikupljeni podaci mogu se koristiti za daljnje računalne simulacije.

Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa ne definira precizno kada se nuklearna eksplozija kvalificira kao „nuklearni pokus“. „Subkritični pokus“ ne uključuje mjerljivo oslobađanje radioaktivnog materijala u okoliš i stoga nije izričito zabranjen. SAD je proveo najmanje 27 takvih pokusa – posljednji službeno zabilježen 5. prosinca 2012.

Smatra se sigurnim da su Kina i Rusija također provele slične pokuse, iako postoji malo informacija o tome kada i kako su se dogodili. Zbog niske eksplozivne snage, takvi se podzemni pokusi praktički teško mogu dokazati.

Želja za 'superkritičnim' testovima?

Trump sada možda cilja na provođenje budućih testova u kojima bi materijal za oružje mogao biti doveden do samoodržive lančane reakcije unutar kontroliranog laboratorijskog eksperimenta. Američki State Department objavio je izvješća 2020. i 2022. koja ukazuju na to da su Moskva i Peking već proveli upravo takve „superkritične“ testove kako bi dobili dodatne uvide. Trump je možda imao na umu ta izvješća kada je za CBS izjavio da Rusija i Kina „provode testiranja duboko pod zemljom, gdje ljudi zapravo ne znaju što se događa“.

Stručnjaci smatraju vrlo kontroverznim mogu li se takvi testovi zapravo provesti a da vanjski svijet to ne primijeti. Organizacija za sveobuhvatnu zabranu nuklearnih testova (CTBTO) uspostavila je stotine nadzornih postaja širom svijeta upravo kako bi se pobrinula da se to ne dogodi.

Stoga je također moguće da je Donald Trump jednostavno zabrinut zbog testiranja oružja i sustava isporuke koji bi se mogli opremiti nuklearnim bojevim glavama u kriznim situacijama. Tijekom proteklih pet godina Kina je izgradila više od 300 novih silosa za interkontinentalne balističke rakete, koje bi u slučaju rata mogle dosegnuti SAD.

A prije samo nekoliko dana ruski predsjednik Vladimir Putin također je naredio testiranja takvih sustava za lansiranje. Sada je i čelnik Kremlja spomenuo mogućnost povratka testiranju nuklearnog oružja. Njegov ministar obrane Andrej Belousov izjavio je da je, s obzirom na nedavne izjave i postupke SAD-a, „preporučljivo odmah se pripremiti za sveobuhvatne nuklearne testove“.

POGLEDAJTE VIDEO: Mirjana Rakić o novom gradonačelniku New Yorka koji je Trumpova noćna mora: