Američki izaslanik za Ukrajinu i umirovljeni general Keith Kellogg uznemirio je europske duhove kada je izjavio na konferenciji u Muenchenu da Europljani neće biti za pregovaračkim stolom. To je naravno odmah izazvalo iskazivanje nezadovoljstva europskih čelnika, nakon čega se doznalo da su Amerikaci poslali Europi dokument sa šest pitanja na koja treba odgovoriti, a koji uključuje pitanje o slanju vojnih trupa u mirovnu misiju u Ukrajinu nakon kraja sukoba.
"Nema načina na koji možemo voditi rasprave ili pregovore o Ukrajini, budućnosti Ukrajine ili europskoj sigurnosnoj strukturi bez Europljana", rekao je finski predsjednik Alexander Stubb na konferenciji u Muenchenu. "Ali to znači da se Europa mora sabrati. Europa mora manje pričati, a više raditi."
Stubb je rekao da će upitnik koji je SAD poslao Europljanima "natjerati Europljane na razmišljanje" i da je na Europljanima da odluče hoće li zaista odgovoriti na upitnik i hoće li zajedno odgovoriti. Jedan europski diplomat rekao je da američki dokument uključuje šest pitanja od kojih je jedno posebno važno za države članice Europske unije. "Amerikanci pristupaju europskim prijestolnicama i pitaju koliko su vojnika spremni rasporediti", kazao je.
Što traže Amerikanci od europskih saveznika?
Američka vlada zatražila je od europskih saveznika da izvijesti kakvo bi oružje, trupe i sustave oružja mogli dati kao dio sigurnosnih jamstava za okončanje ruskog rata u Ukrajini.
Zemlje su upitane koliko bi vojnika mogle poslati u Ukrajinu za mirovne snage ili programe obuke za održavanje mira nakon završetka sukoba, kao i konkretne prijedloge o tome kako bi izgledao mirovni aranžman predvođen Europom.
Trumpova administracija rekla je da bi, ako se postigne mirovni sporazum u Ukrajini, Europljani trebali preuzeti odgovornost za osiguranje da Rusija više ne napadne Ukrajinu, naglašavajući da SAD neće rasporediti mirovne snage u Ukrajini.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je na marginama Muenchenske sigurnosne konferencije da je svjestan da je takav upitnik poslan, iako ga on sam nije vidio.
Čelnik NATO-a rekao je da može u potpunosti razumjeti da bi dostava takvih podataka mogla pridonijeti mirovnim naporima, pomoći u fokusiranju razgovora i bila bi korak prema dobivanju mjesta za europske vlade za pregovaračkim stolom.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte također je pozvao Europljane da se saberu. "A svojim europskim prijateljima, rekao bih, uđite u raspravu, ne žaleći se da biste mogli, da ili ne, biti za stolom, već iznošenjem konkretnih prijedloga, ideja, povećanjem (obrambenih) izdataka", rekao je on u Muenchenu.
Tihi rad na planu slanja trupa
Sve uznemireniji da američki sigurnosni prioriteti leže negdje drugdje, skupina europskih zemalja tiho je radila na planu slanja trupa u Ukrajinu kako bi pomogla u provedbi bilo kakvog budućeg mirovnog sporazuma s Rusijom, piše AP.
Britanija i Francuska su na čelu te inicijative, iako detalji o tome cure vrlo oskudno. Ono što je jasno je da ukrajinski predsjednik Volodimi Zelenski treba jamstvo da će sigurnost njegove zemlje biti osigurana dok se ne uspostavi mir. Najbolja zaštita bila bi članstvo u NATO-u koje je Ukrajini odavno obećano, ali SAD je tu opciju skinuo sa stola.
Europljani su počeli promišljati o tome koja bi vrsta sile mogla biti potrebna već prije otprilike godinu dana, ali je osjećaj hitnosti porastao usred zabrinutosti da bi američki predsjednik Donald Trump mogao sklopiti dogovor s Putinom mimo Europe i Ukrajine.
Mnoga pitanja ostaju bez odgovora, no jedno se ističe: kakvu bi ulogu, ako bi je uopće imale, mogle igrati Sjedinjene Države?
'Histerija u Münchenu'
U objavi pod nazivom "Histerija u Münchenu" na Telegramu, Vjačeslav Volodin, predsjednik Dume, Donjeg doma ruskog parlamenta, rekao je da europske političke elite samo sebe mogu kriviti za situaciju te da su događaji na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu pokazali da je Europska unija nesposobna i ne razumije što se događa u svijetu.
"Kolektivne institucije Europske unije, koje predstavljaju njihovi čelnici, ne razumiju što se događa u svijetu, pokazale su svoju nesposobnost i nedostatnost", rekao je Volodin. Izjavio je da su europski čelnici iritirano reagirali na potpredsjednika SAD-a JD Vancea, koji je bacio udarac na europske vlade zbog, kako je opisao, njihove cenzure slobode govora i njihovih političkih protivnika. Europa se, tvrdi, suočila s krizom, no ta je promjena neizbježna. "Možemo govoriti o sukobima i kriznim pojavama koje će pratiti ovaj proces", rekao je Volodin.
JD Vance oštro kritizirao saveznike
Muenchenska sigurnosna konferencija počinje svoj treći i posljednji dan u nedjelju, a raspravom dominira smjer nove američke administracije u ukrajinskom ratu i sporovi oko europskog sudjelovanja u pregovorima za mir.
Europska sigurnosna arhitektura, brže pristupanje balkanskih zemalja EU-u i konkurentnost Europe na dnevnom su redu posljednjeg dana međunarodnog skupa u glavnom gradu Bavarske, navodi njemačka novinska agencija dpa.
Prvog dana konferencije američki potpredsjednik JD Vance oštro je kritizirao europske saveznike optuživši ih za ograničavanje slobode izražavanja i ugrožavanje demokracije.
Između ostalog, kritizirao je isključenje krajnje desnog Saveza za Njemačku (AfD) i populističkog Saveza Sahra Wagenknecht (BSW) sa sigurnosne konferencije te se općenito usprotivio isključenju stranaka. Predstavnici njemačke vlade su to odbacili.
POGLEDAJTE VIDEO: Nakon šokantne izjave da Europa neće odlučivati o Ukrajini, oglasio se i premijer Plenković:
