Srbija nikad neće biti članica NATO-a jer pamti agresiju zapadnog vojnog saveza 1999. godine, svoje žrtve i smrti civila koje će uvijek biti zločin, a ne pogreška, i molit će se da se takvo zlo više nikad ne ponovi ni srpskom narodu, niti ikom drugom u svijetu, ključne su poruke Dana sjećanja na žrtve bombardiranja SR Jugoslavije sa središnje državne komemorativne svečanosti održane u nedjelju navečer u Nišu.
Narod Srbije dostojanstveno je donio odluku da ne želi članstvo u NATO-u i da je vojna neutralnost naš prirodni izbor, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Nišu i poručio da Srbija neće u NATO jer želi biti "svoj na svome i ništa više" jer je danas "jača nego ikad".
'Smrt civila uvijek će biti zločin'
Podsjetivši na stradanje oko 2500 civila tijekom "NATO-ove agresije", što je u Srbiji postao službeni naziv za zračne udare i bombardiranje tadašnje SR Jugoslavije 1999. godine, Vučić je naglasio da će smrt civila, a poglavito 79-ero djece, "uvijek biti zločin".
"Za nas će uvijek biti zločin, a za njih čak i ako to hoće priznati - samo pogreška, uz koju ponekad dodaju - tragična. Na to nikada nećemo pristati, nemamo prava pognuti glavu i sebi reći pogreška, jer bi to značilo da i vlastite živote doživljavamo kao pogrešku. Naš narod nije pogreška", rekao je Vučić.
On je poručio da Srbi jesu "brojčano mali narod, narod spreman na žrtvu, ali i na pomirenje".
"Nikome ne prijetimo, samo hoćemo čuvati svoje nebo i sami štititi i braniti svoju zemlju. Za to imamo sve više snage i sve više mogućnosti, jer Srbija je danas desetorostruko jača nego 1999. i 20 puta jača nego 2008. godine", naglasio je Vučić.
'Srbija pruža svima ruku'
On je ocijenio da je Balkan i dalje "zapaljiva smjesa s kojom nitko ne smije pogriješiti" i poručio da će "Srbija i dalje biti zemlja koja komunicira riječima, a ne željezom".
"Razgovor umjesto metaka treba biti naša politika, politika budućnosti u kojoj ćemo se u miru sjećati naših žrtava, da znaju da Srbija živi za njih", rekao je Vučić i poručio da se "budućnost može graditi čuvajući slobodu, neovisnost i samostalnost" Srbije kao najviše vrijednosti.
Vučić je istaknuo da kao što "ni oni ubijani u Jasenovcu, Jadovnu, Prebilovcima, operaciji Oluja, nisu bili pogreška već namjera nekih da nas u potpunosti unište" istaknuo kako "budućnost i život moraju biti prvi zadatak i naš najvažniji cilj".
Vučić je poručio da Srbiju nitko ne može pokoriti, rekavši kako Srbija svima spremno pruža ruku, ali da "drugi ne žele srpsku ispruženu ruku već našu pognutu glavu".
"Što god da se dogodilo meni i bilo kome od nas - nikada nemojte dopustiti bilo kome da sruši slobodu, neovisnost i samostalnost Srbije", poručio je Vučić na komemorativnom skupu u Nišu.
'Stravičan zločin agresije'
Predsjedajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, nastupajući kao predstavnik Srba i Republike Srpske, ocijenio je NATO-ovo bombardiranje kao "stravičan zločin agresije" nad Srbima čije posljedice i dalje traju, te da on to, i kad bude "običan čovjek nikad neće oprostiti".
Dodik je ocijenio kako slijede godine "nacionalnog okupljanja i državnog ujedinjena, što god tko o tome mislio".
"I na diplomatski i neki drugi način ako vam kažem da je moguća Bosna i Hercegovina - nemojte mi vjerovati. Ja ne mislim da je to moguće jer je BiH rezultat iste politike i ideologije koja je donijela odluke u bombardiranju Srbije", rekao je Dodik.
'Dan kada je diplomacija podbacila'
Patrijarh srpski Irinej poručio je da su dani bombardiranja 1999. najtragičniji u povijesti srpskog naroda jer su se protiv Srbije udružili i njezini saveznici s kojima se zajednički borila protiv zla, a odlukom da je bombardiraju postali su njezini neprijatelji.
On je rekao da se treba "pomoliti Gospodu da se takva zla kakva su se dogodila srpskom narodu više ne ponove nikome."
Diplomatski predstavnici osam zemalja članica NATO-a izrazili su danas žaljenje zbog civilnih žrtava tijekom događaja iz 1999. godine, istaknuvši da 24. ožujka pamte kao dan kada je diplomacija podbacila. Zajedničku izjavu sućuti svima onima "koji su u ratovima devedesetih izgubili svoje najmilije", potpisuju predstavnici veleposlanstava Kanade, Francuske, Italije, Njemačke, Nizozemske, Norveške, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država.
