Ukoliko Ukrajina pretrpi poraz, Litva bi mogla biti iduća u nizu zemalja koja će biti izložena sličnim prijetnjama. Baltička država, smještena između ruskog saveznika Bjelorusije i ruske eksklave Kalinjingrada, aktivno se priprema za potencijalnu eskalaciju sukoba u Ukrajini i mogući pokušaj Vladimira Putina da proširi svoj utjecaj prema njihovim granicama, piše Financial Times.
Litvu je okupirao Sovjetski Savez 1940. godine, a svoju neovisnost ponovno su izborili tek 1991. godine.
Kada su postali članicom Europske unije 2004. godine, desetci tisuća Litavaca odlučili su potražiti bolje prilike u drugim europskim zemljama, posebno u Irskoj, a prema procjenama, trenutačno se više od 30 tisuća Litavaca nalazi u Irskoj u potrazi za boljim životom i poslovnim prilikama.
Tijekom tog vremena, Litva je ostvarila značajan ekonomski napredak unatoč svojem položaju na periferiji Europe, a prosječni prihodi su porasli na 89 posto europskog prosjeka.
Prema najnovijim podacima, prosječna plaća u Litvi iznosi oko 1.600 eura, što je gotovo 500 eura više nego u Hrvatskoj, dok je zanimljivo da mediji izvještavaju kako se sve veći broj litvanskih emigranata, posebno onih koji su otišli u Ujedinjeno Kraljevstvo, sada vraća svojoj domovini.
Prema istraživanjima, čak 55,1 posto ispitanih izražava želju za povratkom u Litvu u narednih pola godine, a glavni motiv za povratak većini njih je zabrinutost zbog mogućeg rata.
Rusija je "prijetnja opstanku"
Litvin geografski položaj dodatno otežava potencijalnu prijetnju od ruske invazije na Baltik. Naime, gradić Vištytis s tek 400 stanovnika, pozicioniran je tako da doslovno gleda preko ceste prema mogućem neprijatelju.
Ovdje se nalazi prevlaka Suwałki, najkraći kopneni put između ruskog saveznika Bjelorusije i ruske teritorije u Kalinjingradu, a to područje mnogi nazivaju "najopasnijim mjestom na svijetu" i "NATO-ovom Ahilovom petom".
Strah od potencijalnog napada na Baltičke zemlje postaje sveprisutan i zabrinjavajući, izazivajući potrebu za daljnjim pripremama i podrškom od strane njihovih saveznika, jer trenutno Rusija je ozbiljna "prijetnja opstanku", rekla je bivša predsjednica Litve Dalia Grybauskaitė.
Invazija je - itekako moguća!
"Čak i da poginem dok ubijam pet Rusa, to bi bila moja osobna osveta za službu u Sovjetskom Savezu", izjavio je jedan Litavac za Financial Times nakon što se vratio iz Irske.
Kao i većina njegovih sugrađana, 55-godišnjak je bio vojni obveznik u sovjetskoj vojsci i prisjećao se svojih dana prevoženja zatvorenika u Sibiru. Kasnije, nakon što je Litva postala članica EU, odlučio je napustiti zemlju i otputovati u Dublin, gdje je radio na benzinskoj postaj, a sada su se on i njegova supruga vratili u domovinu i pridružili pričuvi litavske vojske, spremni za slučaj ruske invazije.
Da je invazija itekako moguća, smatraju i brojni drugi građani, a nedavno je litavski ministar vanjskih poslova, Gabrielius Landsbergis, izjavio kako mnogi osjećaju zabrinutost zbog potencijalne opasnosti.
"Mi još uvijek imamo noćne more od ruskih napada, ne samo tenkova u Ukrajini i Gruziji, nego i tu u glavnom gradu", izjavio je dodajući da je invazija moguća.
U rukama SAD-a
Obavezni vojni rok u Litvi uveden je 2015. godine nakon ruske aneksije Krima. Sada imaju 23 tisuće profesionalnih vojnika i 104 tisuće rezervista, ali i dalje ovise o svom glavnom savezniku, SAD-u.
Litva je članica NATO-a od 2004. godine, no sve više litavskih političara izražava zabrinutost zbog osjećaja da se američka podrška Ukrajini smanjuje.
Ako Ukrajina izgubi, Baltičke države pretpostavljaju da će biti sljedeće na udaru, a njihova budućnost mogla bi ovisiti o glavnom savezniku Litve, SAD-u.
Novi predsjednik Zastupničkog doma, Mike Johnson, već blokira pomoć Ukrajini. Osim toga, očekuje se i povratak Donalda Trumpa na poziciju predsjednika, a ako se to dogodi, Trump je već najavio da se ne namjerava obvezati na podršku Ukrajini u ratu protiv Rusije.
POGLEDAJTE VIDEO: Hoće li zbog podrške Izraelu Ukrajina dobivati manje oružja od svojih zapadnih saveznika?