- 78. je dan rata u Ukrajini
- Poljsko veleposlanstvo u Moskvi poprskano crvenom bojom
- Von der Leyen: Rusija je prijetnja svjetskom poretku
- Finska potvrdila da će podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u
TIJEK DOGAĐANJA:
Tri osobe su ubijene u granatiranju Černihiva
23.00 - Tri osobe su ubijene u granatiranju Černihiva na sjeveru Ukrajine u napadima koji su uništili dvije škole. Ozlijeđeno je 12 osoba.
Gori moderan ruski brod
22.00 - Ukrajinske snage oštetile su moderni brod ruske morbnarice za logistiku u Crnom moru zbog čega se zapalio, rekao je u četvrtak glasnogovornik vojne uprave za Odesu u južnoj Ukrajini. Glasnogovornik Serhij Bračuk u svojoj objavi je napisao da je brod Vsevolod Bobrov pogođen blizu Zmijskog otoka gdje su zadnjih dana obnovljeni sukobi. Nije iznio druge pojedinosti. Taj otočić nalazi se blizu ukrajinske granice na moru s Rumunjskom
Rusija bi u petak mogla prekinuti isporuku plina Finskoj
21.00 - Finski državni vrh upozoren je da bi Rusija u petak mogla zaustaviti isporuku plina susjednoj Finskoj, izvijestio je u četvrtak lokalni list Iltalehti, pozivajući se na neimenovane izvore. List nije precizirao odakle je stiglo upozorenje, a Reuters nije mogao provjeriti tu informaciju. Finski predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin u četvrtak su rekli da će Finska podnijeti zahtjev za pridruživanje NATO-u "bez odgađanja", što je navelo Rusiju da obeća da će odgovoriti.
Većina plina koji se koristi u Finskoj dolazi iz Rusije, ali na plin otpada tek oko pet posto godišnje potrošnje energije u zemlji. No gubitak većinske opskrbe plinom značio bi da industrijski divovi poput Nestea i Metse, kao i druge tvrtke u šumarstvu, kemijskoj i prehrambenoj industriji, moraju pronaći alternativne izvore energije ili prilagoditi svoju proizvodnju. Finska vlada je 5. svibnja objavila da je spremna na mogućnost da njezin istočni susjed prekine isporuku plina krajem svibnja kao odgovor na odbijanje Finske da ispoštuje ruski zahtjev i plaća plin u rubljima.
Kuleba: Krivci za ratne zločine bit će izvedeni pred lice pravde
20.00 - Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba pozdravio je glasovanje Vijeća UN-a za ljudska prava za pokretanje istrage o navodnim kršenjima prava od strane ruskih vojnika u kijevskoj regiji.
"Počinitelji ovih barbarskih zločina će biti izvedeni pred lice pravde", napisao je Kuleba na Twitteru.
UNICEF: Gotovo 100 djece ubijeno u travnju
19.00 - UNICEF je potvrdio da je gotovo 100 djece ubijeno u Ukrajini samo u travnju. Međutim, stvarne brojke mogle bi biti znatno veće, rekao je visoki dužnosnik UNICEF-a Vijeću sigurnosti UN-a. "U samo prošlom mjesecu, UN je potvrdio da je gotovo 100 djece ubijeno, a vjerujemo da su stvarne brojke znatno veće", rekao je Omar Abdi. Abdi je također rekao da je "obrazovanje također na udaru" i da se "škole i dalje koriste u vojne svrhe".
"Škole su spas za djecu, posebno u sukobima. Škole su sigurni prostori, s rutinama koje pružaju zaštitu od ozljeda i privid normalnosti. Škole su također kritični kanali za informacije o rizicima smrtonosnih eksplozivnih naprava. I one su spojnica osnovnim zdravstvenim i psihosocijalnim uslugama", rekao je. Kaže kako je najmanje 15 od 89 škola u istočnoj Ukrajini koje podržava UNICEF oštećeno ili uništeno.
Broj izbjeglih iz Ukrajine prešao šest milijuna - UN
18.16 - Broj ljudi koji su izbjegli iz Ukrajine prešao je šest milijuna u toj najvećoj izbjegličkoj krizi u Europi nakon Drugog svjetskog rata, objavila je u četvrtak UN-ova agencija. Ruska invazija koja je počela 24. veljače pokrenula je masovno raseljavanje ljudi, uključujući osam milijuna unutar Ukrajine, stoji u izvješću Međunarodne organizacije za migracije (IOM).
UN-ovi podaci pokazuju da je do srijede izvan zemlje izbjeglo 6.03 milijuna Ukrajinaca. Većina je ušla u EU kroz granične prijelaze u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj. Najviše ih je ušlo u Poljsku, njih više od 3.3 milijuna.
Nova karta britanskih obavještajaca bilježi veliku promjenu
17.55 - Britanci su objavili novu ratnu kartu Ukrajine, a na njoj je vidljiva velika promjena. Široko područje oko Harkiva, drugog najvećeg ukrajinskog grada, još jučer je bilo označeno kao poprište borbi. Danas je jedan širok prostor istočno i sjeverno od grada označen kao ukrajinski teritorij. Drugim riječima, Britanci su sad i na karti zabilježili ukrajinsku protuofenzivu na ovom području, koja traje već danima. Prema ovoj karti, a posebno prema informacijama s terena, ruske snage potisnute su tik do ruske granice.
Ostatak bojišta ne bilježi značajnije promjene.
Ukrajina zatvara jedan od ključnih plinovoda
17.00 - Ukrajina neće otvoriti tranzitnu točku Sohranivku preko koje se prenosi ruski plin prema Europi sve dok ne bude imala potpunu kontrolu nad sustavom plinovoda, objavio je u četvrtak ukrajinski operator GTSOU. Operator je u utorak objavio da će zbog više sile odnosno zbog toga što proruski separatisti kradu plin od 11. svibnja obustaviti prijenos plina preko ulazne točke Sohranivke preko koje se prenosi oko trećina plina koji Rusija šalje Europi preko Ukrajine.
Plinovod prelazi preko regije Luhansk, koja je dijelom pod kontrolom proruskih separatista od 2014. godine. "Nećemo otvoriti. Do pune kontrole nad imovinom", navodi se u priopćenju direktora GTSOU-a Sergija Makogona. Dodao je da ruski Gazprom nije znao da su separatisti počeli krasti plin. Makogon je rekao da Gazprom može i dalje isporučivati sav svoj plin namijenjen Europi preko tranzitne točke Sudže, koja je otvorena. Gazprom nije bio dostupan za komentar. Tvrtka je ranije objavila da tehnološki nije moguće preusmjeriti sav plin preko Sudže, za što Kijev tvrdi da nije točno.
Obitelji opkoljenih Azovaca mole Erdogana da ih izbavi
16.50 - Obitelji boraca iz pukovnije Azov, koji su opkoljeni u čeličani Azovstal u razorenom Mariupolju, uputile su emotivni apel turskogm predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu. Od njega traže da "bude heroj" i pokrene proces evakuacija preostalih branitelja Azovstala. Na press konferenciji održanoj u Kijevu, otac 18-godišnjeg borca Azova pozvao je turskog lidera da "zgrabi povijesnu priliku i bude upamćen kao mirotvorac i heroj". "Kao muškarac muškarcu, kao otac ocu, molim vas da spasite mog sina i njegove drugove", rekao je Evgenij Suharnikov na presici, pa podsjetio na tursko iskustvo s evakuacijama prilikom operacija na Bliskom istoku.
Koristeći primjere evakuacije iz Sirije i Dunkirka tijekom Drugog svjetskog rata, Suharnikov je zamolio Erdogana da pošalje civilni brod u Mariupolj da preuzme borce iz Azovstala te ih preveze u neku neutralnu zemlju, daleko od sukoba. "Trebamo heroja, osobu s dovoljno političkog autoriteta da provede ovu operaciju. Iz političke i geografske perspektive, mislimo da bi Turska mogla biti ta zemlja i da bi Erdogan mogla biti ta osoba", rekao je Suharnikov. "UN i Crveni križ su zainteresirani samo za civile", rekla je supruga jednog od azovaca na press konferenciji.
Kancelar: Njemačka podupire Finsko članstvo u NATO-u
16.20 - Njemački kancelar Olaf Scholz pozdravio je plan Finske da podnese zahtjev za članstvo u NATO-u. U tvitu je rekao da je razgovarao s finskim predsjednikom i "uvjeravao sam Finsku u punu potporu njemačke vlade".
Gazprom obustavlja izvoz plina preko poljskog plinovoda
16.00 - Ruski energetski div Gazprom danas je objavio da više ne može izvoziti plin plinovodom Yamal-Europa preko Poljske budući da je vlada u Moskvi zabranila poslovanje s vlasnikom poljske trase plinovoda.
"U skladu s odlukom predsjednika od 3. svibnja i vladine odluke 11. svibnja, zabraneno je poslovanje s nizom stranih tvrki . Među ostalima to se odnosi na EuroPol Gaz koji je vlasnik poljskog dijela Yamal-Europa". stoji u priopćenju tvrtke.
Rusija zaprijetila odmazdom Finskoj
13.31 - Rusija će biti prisiljena djelovati kao odgovor na odluku Finske da se pridruži vojnom savezu NATO-a, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova. “Ulazak Finske u NATO radikalna je promjena u vanjskoj politici zemlje. Rusija će biti prisiljena poduzeti korake odmazde, kako vojno-tehničke tako i druge prirode, kako bi zaustavila nastajanje prijetnji njezinoj nacionalnoj sigurnosti”, poručili su, javlja Reuters. "Finska se pridružila neprijateljskim koracima koje je Europska unija poduzela prema našoj zemlji. Žalimo zbog toga to je razlog za odgovarajuće simetrične odgovore s naše strane", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima.
Reakcija Kremlja na Finski ulazak u NATO: To je definitivno prijetnja Rusiji
12.11 - Finski predsjednik Sauli Niinistö i premijerka Sanna Marin objavili su svoju potporu pridruživanju NATO-u te poručili da s ne treba čekati s podnošenjem zahtjeva. Ubrzo nakon njihove objave, krenule su pristizati reakcije na ovu odluku koja bi mogla promijeniti tijek rata u Ukrajini.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da ulazak Finske u NATO "definitivno" predstavlja prijetnju Rusiji. Rekao je i da svi žele izbjeći izravan sukob između Rusije i NATO-a te da proširenje NATO-a neće učiniti svijet ili Europu stabilnijima, prenosi The Guardian.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij razgovarao je s finskim kolegom Niinistöm te pohvalio spremnost Finske za podnošenje zahtjeva za članstvo u NATO-u, kao i danska premijerka Mette Frederiksen, estonska premijerka Kaja Kallas, švedska političarka Annie Lööf te rumunjski predsjednik Klaus Iohannis.
Medvedev: 'Moglo bi eskalirati u nuklearni rat'
11.40 - "Pumpanje Ukrajine oružjem povećava vjerojatnost sukoba između NATO-a i Rusije koji bi mogao eskalirati u nuklearni rat", zaprijetio je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medved, dodavši da bi to "bio katastrofalan scenarij za sve". "Ubacivanje oružja od strane zemalja NATO-a u Ukrajinu, obuka njezinih trupa za korištenje zapadne opreme, slanje plaćenika i izvođenje vježbi zemalja saveza u blizini naših granica povećavaju vjerojatnost izravnog i otvorenog sukoba između NATO-a i Rusija umjesto rata preko Ukrajine koji one vode", napisao je Medvedev na Telegramu, prenosi TASS. "Takav sukob uvijek ima rizik da se pretvori u potpuni nuklearni rat. Ovo bi bio katastrofalan scenarij za sve. Cinizam Zapada je sve očitiji.
"Oni se svim silama trude na dnevni red staviti tezu da Moskva navodno plaši svijet nuklearnim sukobom. Čak je i Trump to gurao. Istina, naravno, samo u inat Bidenu. I, naravno, i Europljani cvile sa svojim tankim glasovima", napisao je Medvedev. Govoreći o posljedicama nuklearnog rata, Medvedev je pozvao Zapad "da ne laže sebi i drugima. Samo treba razmišljati o mogućim posljedicama svojih postupaka. I nemojte se gušiti vlastitom slinom u rusofobiji", zaključio je.
Eksplozija vojnog skladišta baruta u Rusiji
11.37 - U regiji Kabarovsk, na krajnjem istoku Rusije, danas je došlo do eksplozije vojnog skladišta baruta, u kojoj je poginula jedna osoba, javlja ruska prorežimska agencija RIA. Agencija Tass javlja da ima više ozlijeđenih. U gašenju požara koji je izbio uslijed eksplozije sudjeluju specijalne vatrogasne jedinice, potvrdio je za RIA-u izvor iz hitnih službi. Na mjestu događaja je i tim istražitelja koji pokušava utvrditi uzrok eksplozije, navodi RIA. “Preliminarna istraga je pokazala da je uzrok eksplozije kršenje pravila sigurnosti u radu s eksplozivnim materijalima”, rekao je izvor.
Objavljena najnovija karta sukoba
10.10 - Institut za rat objavio je najnoviju analizu i kartu sukoba u Ukrajini.
“Ruske snage nisu napravile nikakav značajniji napredak nigdje u Ukrajini 11. svibnja, a ukrajinske snage zauzele su područja sjeveroistočno od Harkiva. Ukrajinska protuofenziva sjeverno od grada Harkiva prisilila je ruske trupe na obranu. Ruski napori duž južne osovine te u Donjeckoj i Luganskoj oblasti su u zastoju, a ruske snage nisu postigle nikakav značajniji napredak”, stoji u analizi.
Češka pregovara s Njemačkom o nabavi tenkova, svoje šalje u Ukrajinu
9.59 - Službeni Prag s Berlinom pregovara o nabavi njemačkih tenkova što bi, pak, Češkoj omogućilo da Ukrajini proslijedi više svojih tenkova iz sovjetskog doba, rekla je ministrica obrane Jana Černochova u srijedu navečer. Češka bi od Njemačke mogla dobiti tenkove Leopard, vjerojatno ne najmoderniju varijantu, rekla je Černochova na češkoj televiziji. "Mislim da smo na pravom, dobrom putu", rekla je. Dodala je da bi oni mogli biti "negdje u sredini" između starih Leopard 1 i novijih Leopard 2 verzija. Češka ima 30 moderniziranih tenkova T-72 i u još nekoliko desetaka onih koji nisu modernizirani. Od početka ruske invazije 24. veljače Češka je Ukrajini poslala nešto od svojih nemoderniziranih tenkova. Česi su Ukrajini poslali i teško naoružanje iz vojnih skladišta i privatnih tvrtki za oružje, među ostalim topničko naoružanje, borbena vozila, protuzračnu opremu i višecijevne bacače raketa.
Finska podnosi zahtjev za NATO-om
09:16 - Finska mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u "bez odgađanja", objavili su u četvrtak finski predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin u zajedničkoj izjavi, što je veliki zaokret u politici koji je potaknula ruska invazija na Ukrajinu. Finska, koja s Rusijom dijeli 1300 km dugu granicu i tešku prošlost, postupno je pojačavala suradnju sa Sjevernoatlantskim savezom kao partnerom otkako je Rusija anektirala Krim 2014. godine. No, sve do ruske invazije na Ukrajinu, ova nordijska zemlja se suzdržavala od pridruživanja kako bi održala prijateljske odnose sa svojim istočnim susjedom. "Finska mora bez odgađanja podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u", rekli su Niinisto i Marin u zajedničkoj izjavi. "Članstvo u NATO-u ojačalo bi sigurnost Finske. Kao članica NATO-a, Finska bi ojačala cijeli obrambeni savez", istaknuli su. "Nadamo se da će nacionalni koraci koji su još potrebni za donošenje ove odluke biti poduzeti brzo u sljedećih nekoliko dana."
Stajalište Finaca o NATO-u brzo se promijenio nakon što je Rusija pokrenula ono što naziva "specijalnom operacijom" u Ukrajini. Ruska invazija na Ukrajinu gurnula je Finsku i Švedsku na rub podnošenja zahtjeva za članstvo u NATO-u i odustajanja od uvjerenja koje je desetljećima postojalo da se mir najbolje održava ako se javno ne biraju strane. Finska javna potpora pridruživanju NATO-u rekordno je porasla tijekom posljednjih mjeseci, a posljednja anketa nacionalne televizije YLE pokazuje da 76 posto Finaca podržava članstvo u NATO-u a samo 12 posto je protiv. Podrška članstvu godinama se kretala oko 25 posto prije rata u Ukrajini.
Sudbina Ukrajine bila je posebno uznemirujuća za Finsku koja je vodila dva rata s Rusijom između 1939. i 1944. Finska je odbila pokušaj invazije, ali je izgubila oko 10 posto svog teritorija prema mirovnom sporazumu. Brzo okretanje Finske prema NATO-u vjerojatno će povući i susjednu Švedsku. Rusija je upozorila da će rasporediti nuklearno oružje i hipersonične projektile u Kalinjingradu, svojoj enklavi na baltičkoj obali, ako se Finska i Švedska odluče pridružiti NATO-u.
ISW: Ruske snage nisu ostvarile značajan napredak
09:07 - Američki Institut za rat objavio je najnoviju analizu i kartu sukoba u Ukrajini. "Ruske snage nisu napravile nikakav značajniji napredak nigdje u Ukrajini 11. svibnja, a ukrajinske snage zauzele su područja sjeveroistočno od Harkiva. Ukrajinska protuofenziva sjeverno od grada Harkiva prisilila je ruske trupe na obranu. Ruski napori duž južne osovine te u Donjeckoj i Luganskoj oblasti su u zastoju, a ruske snage nisu postigle nikakav značajniji napredak", stoji u analizi.
Ukrajina pohvalila Njemačku
08:39 - Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba pohvalio je reakciju Njemačke na rat s Rusijom tijekom posjeta Berlinu, rekavši da je zemlja sada preuzela vodeću ulogu. Bilo je nekih tenzija u odnosima Berlina i Kijeva ranije tijekom rata.
Kličko: 'Povratak nije siguran'
08:23 - Vitali Kličko, gradonačelnik Kijeva, upozorio je stanovnike koji su pobjegli iz grada da se još uvijek nije sigurno vratiti. "Nažalost, danas ne možemo jamčiti sigurnost svakog stanovnika. Svaki kutak Ukrajine, svaki grad i mjesto, ugrožen je dok Rusija nastavlja svoj barbarski rat protiv naše zemlje", rekao je.
Pucnjava u Rusiji
08:11 - Jedna je osoba je poginula, a sedam ranjeno u pucnjavi u ruskom pograničnom selu Solokhi u pokrajini Belgorod, rekao je regionalni guverner Vjačeslav Gladkov, prenosi Reuters.
Vlasti u području koje graniči s Ukrajinom optužile su Kijev za niz napada, uključujući napad helikoptera na skladište goriva. Kijev nije preuzeo odgovornost za napade.
Britanci: Povlačenje ruskih trupa dokaz je njihove nesposobnosti
07:56 - Povlačenje ruskih snaga iz Harkova prešutno je priznanje nesposobnosti Rusije da zauzme ključne ukrajinske gradove u kojima su očekivali ograničen otpor stanovništva, objavilo je britansko Ministarstvo obrane u svom najnovijem obavještajnom ažuriranju.
Ukrajinske snage nastavile su s protunapadom sjeverno od grada i ponovno su zauzele nekoliko gradova i sela u blizini ruske granice, nastavlja se.
Također se navodi da je davanje prioriteta Moskvi operaciji u Donbasu ostavilo te jedinice oko Harkova "ranjivim na mobilne i visoko motivirane ukrajinske snage za protunapad".
“Unatoč uspjehu Rusije u okružavanju Harkova u početnim fazama sukoba, ona je navodno povukla jedinice iz regije kako bi reorganizirala i obnovila svoje snage nakon velikih gubitaka. Kada se reorganiziraju, te će se snage vjerojatno rasporediti na istočnu obalu rijeke Siverskyi Donets, kao snage za zaštitu zapadnog boka i glavne rute opskrbe za operacije u blizini Iziuma”, priopćili su.
Von der Leyen: 'Rusija je najveća prijetnja svjetskom pretku
07:36- Rusija je danas najizravnija prijetnja svjetskom poretku zbog barbarskog rata protiv Ukrajine i zabrinjavajućeg pakta s Kinom, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon razgovora s japanskim premijerom Fumiom Kishidom.
Von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u Japanu su na razgovorima koji su se dotakli ruske invazije na Ukrajinu, ali i sve veće zabrinutosti oko uloge Kine u Aziji i šire, prenosi AFP.
Ukrajina ponudila oslobađanje zarobljenika
7.10 - Ukrajina je ponudila oslobađanje ruskih ratnih zarobljenika u zamjenu za sigurnu evakuaciju teško ozlijeđenih boraca zarobljenih unutar čeličane u razrušenom gradu Mariupolju, dok se Kijev počeo pripremati za svoje prvo suđenje za ratne zločine zarobljenom ruskom vojniku. Potpredsjednica ukrajinske vlade Iryna Vereshchuk izjavila je u srijedu da su u tijeku pregovori o oslobađanju ozlijeđenih boraca koji se skrivaju u posljednjem bastionu ukrajinskog otpora u Mariupolju. Rekla je da postoje različite opcije, ali "nijedna nije idealna".
Hakerski napad na talijanske institucije
6.45 - Proruski hakeri napali su web stranice nekoliko talijanskih institucija, uključujući i gornji dom talijanskog parlamenta Senat, izvijestila je u srijedu novinska agencija ANSA. Hakerska grupa "Killnet" preuzela je odgovornost za napad, čije su mete bili i Nacionalni zdravstveni institut (ISS), te nacionalna udruga vozača Automobile Club d'Italia. Web stranice Senata, gornjeg doma talijanskog parlamenta, te ISS-a ponovno su uspostavljene nakon jednosatnog prekida.
Predsjednica Senata Elisabetta Casellati rekla je na Twitteru da hakerski napad nije prouzročio nikakvu štetu. "Ovo su ozbiljni incidenti koje ne treba podcijeniti", napisala je. Ministarstvo obrane, čija web stranica nije bila dostupna, u priopćenju je objavilo da je to "zbog dugo planiranih aktivnosti održavanja koje su u tijeku na web stranici". Izvor u talijanskoj agenciji za kibernetičku sigurnost rekao je Reutersu da rade s pogođenim upravama na obnavljanju web stranica, sugerirajući da će poduzeti "odgovarajuće tehničke protumjere". Policija je priopćila da je istraga u tijeku, ali nisu dali daljnje komentare.
Veleposlanstvo Poljske u Moskvi poprskano crvenom bojom
6.30 - Nepoznate osobe poprskale su u srijedu crvenom bojom veleposlanstvo Poljske u Moskvi. Sve se to dogodilo nakon što je Rusija od Varšave tražila službenu ispriku za sličan incident u kojemu je napadnut ruski veleposlanik u Poljskoj. Podsjećamo, u ponedjeljak su ukrajinski pristaše u Varšavi poprskali ruskog veleposlanika u Poljskoj crvenom bojom dok je išao položiti vijenac u znak sjećanja na pobjedu u Drugom svjetskom ratu. Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u srijedu poljskog veleposlanika Krzisztofa Krajewskog kako bi mu uručilo prosvjednu notu zbog "skandaloznog" napada na ruskog veleposlanika i zatražilo "službenu ispriku" od poljske vlade.
