- 125. je dan rata u Ukrajini
- Raste broj žrtava napada na šoping centar u Kremenčuku
- Dmitrij Medvedev poslao novu prijetnju Zapadu
- Rusija proteklog tjedna intenzivirala napade
- Rusi oteli gradonačelnika Hersona
- Spasioci traže ljude nakon raketnog udara u Dnjepru
- Finska i Švedska postaju članice NATO saveza
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Biden čestitao Finskoj, Švedskoj i Turskoj na trilateralnom memorandumu
23:35 - Američki predsjednik Joe Biden čestitao je Finskoj, Švedskoj i Turskoj nakon što su tri zemlje potpisale trilateralni memorandum koji će dvjema nordijskim zemljama omogućiti ulazak u NATO. U izjavi na Twitteru, Biden je rekao:
"Čestitam Finskoj, Švedskoj i Turskoj na potpisivanju trilateralnog memoranduma – ključnog koraka prema pozivu u NATO Finskoj i Švedskoj, koji će ojačati naš savez i ojačati našu kolektivnu sigurnost – i sjajan način za početak samita."
Turska je ranije danas pristala podržati zajedničko članstvo Finske i Švedske u NATO-u. Finski predsjednik Niinisto rekao je da je do pomaka došlo nakon što su tri zemlje potpisale zajednički memorandum "kako bi pružile svoju punu potporu protiv prijetnji međusobnoj sigurnosti" tijekom današnjeg sastanka u Madridu.
Putin: 'Rusija želi poboljšati odnose s talibanima u Afganistanu'
22:48 - Rusija želi poboljšati odnose s talibanima u Afganistanu, kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin u Dušanbeu tijekom posjeta Tadžikistanu u utorak.
"Radimo sve kako bismo osigurali da se stanje u državi normalizira te se trudimo izgraditi veze s političkim silama koje kontroliraju situaciju", kazao je Putin u izjavama koje je objavila novinska agencija Interfaks. Iako talibani još nisu međunarodno priznati, ovi islamski militanti upravljaju većim dijelom Afganistana od ljeta 2021.
Putinov posjet Tadžikistanu, bivšoj sovjetskoj repulici, prvo je njegovo putovanje u inozemstvo otkad su ruske snage napale Ukrajinu krajem veljače.
Ukrajina uhitila "ruskog agenta" koji je pomagao u napadu na Javoriv
22:13 - Ukrajinska sigurnosna služba u utorak je objavila da je uhitila bivšeg KGB-ovog agenta koji je pomagao usmjeravanju ruskih raketa za napad u kojem je na zapadu države u ožujku poginulo preko 50 vojnika. Osumnjičeni je poslao lokacije centra za vojnu obuku Javoriv, na samom zapadu Ukrajine uz poljsku granicu, neimenovanoj ruskoj agenciji putem aplikacije Telegram, objavila je sigurnosna služba Ukrajine SBU.
„U raketnom napadu na Javoriv poginulo je više od 50 vojnika, a više od 150 bilo je ozlijeđeno“, objavio je SBU na Telegramu.
Ukrajina je nakon napada objavila da je tada poginulo 35 njenih vojnika, dok Rusija tvrdi da su ti brojevi puno veći. Osumnjičeni, stanovnik zapadnog grada Lavova, u pritvoru je i istražuje ga se zbog izdaje, objavio je tužiteljev ured.
Erdogan popustio, Finska i Švedska ulaze u NATO
20:50 - Turska je u utorak podržala učlanjenje Finske i Švedske u NATO, priopćio je ured finskog predsjednika Saulija Niinistöa. U međuvremenu je stigla potvrda i iz samog NATO-a.
Niinistö je rekao da je do promjene došlo nakon što su tri zemlje potpisale zajednički memorandum "kako bi proširile svoju punu potporu protiv prijetnji međusobnoj sigurnosti" tijekom današnjeg sastanka u Madridu, javlja Sky News.
Izjavu predsjednika Niinista pročitajte ovdje.
Britanska ministrica: 'Trebali smo ranije isporučivati oružje Ukrajini, moramo naučiti lekciju za Tajvan'
20:35 - Velika Britanija je trebala dati oružje Ukrajini ranije, a ista pogreška ne bi se trebala učiniti na Tajvanu, rekla je britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss.
Upitana zašto neki saveznici nisu podržali Ukrajinu na isti način kao Britanija, Truss je odgovorila Odboru za vanjske poslove: "Uvijek postoji tendencija, a to smo vidjeli i prije rata u Ukrajini, uvijek postoji tendencija priželjkivanja, nada se da se neće dogoditi još loših stvari i čekanje dok ne bude prekasno.
Trebali smo učiniti stvari ranije, trebali smo ranije isporučivati obrambeno oružje Ukrajini. Moramo naučiti tu lekciju za Tajvan. Svaki komad opreme koji smo poslali zahtijeva višemjesečnu obuku, tako da što prije to učinimo, to bolje."
Komentari dolaze usred zabrinutosti unutar britanske vlade da bi propust u odupiranju invaziji Vladimira Putina na Ukrajinu mogao ohrabriti kineskog predsjednika Xi Jinpinga da pokuša okupirati Tajvan.
Ukrajinska zastupnica traži od demokratskih zemalja da "ne odgađaju isporuku oružja"
20:09 - Ukrajinska zastupnica Kira Rudik pozvala je demokratske zemlje da "ne odgađaju isporuku oružja" nakon najnovijih ruskih napada na trgovački centar u Kremenčuku i gradu Dnjepru na istoku zemlje. U priopćenju, Rudik je napisala:
"Rusija se naljutila i stalno gađa civile raketama. Jučer Kremenčuk. Danas šest raketnih napada na Dnjepar odjednom."
Komentar dolazi nakon što je Andrij Jermak, šef ureda predsjednika Zelenskog, rekao da će "samo oružje zaštititi (Ukrajinu) od zla koje ruski projektili donose u našu zemlju. Potrebna nam je učinkovita proturaketna obrana. To je bitka svjetlosti protiv tame. I svjetlo mora pobijediti", dodao je.
Scholz: 'Njemačka će imati najveću konvencionalnu europsku vojsku u NATO-u'
19:15 - Njemačka je na putu da izgradi najveću konvencionalnu europsku vojsku u NATO savezu, rekao je u utorak njemački kancelar Olaf Scholz.
Njemačka uz SAD trenutno „zasigurno daje najveći doprinos“ NATO-u, rekao je socijaldemokratski čelnik za televiziju ARD nakon sastanka na vrhu skupine G7.
„Najveća konvencionalna vojska NATO-a u Europi je u izgradnji i to je važno za ukupne obrambene kapacitete saveza“, rekao je Scholz tijekom tog razgovora.
Bugarska protjeruje rusko diplomatsko osoblje
18:58 - Bugarska će protjerati 70 ljudi koji pripadaju diplomatskom osoblju Rusije, najavio je danas bugarski premijer Kiril Petkov.
"Naše službe identificirale su ih kao ljude koji su radili protiv naših interesa", rekao je Petkov za medije.
Bugarsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je kako je zatražilo od Rusije da povuče svoje diplomatsko osoblje do 3. srpnja.
"Prvi razlog je reciprocitet. Drugo, zbog aktivnosti ruskih dužnosnika, za koje su nadležne bugarske vlasti utvrdile da nisu u skladu s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima", stoji u priopćenju ministarstva.
Spasioci traže ljude nakon raketnog udara u Dnjepru
18:32 - Ekipe hitne pomoći danas traže civile ispod ruševina u istočnom ukrajinskom gradu Dnjepru nakon ruskog raketnog udara u regiji, rekao je guverner Dnjepropetrovske regije, Valentin Rezničenko, koji tvrdi da su ruske snage ispalile šest projektila u regiji.
Guverner kaže da su željeznička infrastruktura i industrijsko poduzeće u gradu oštećeni te da gori jedna uslužna tvrtka. U izjavi za Telegram rekao je:
"Masovni neprijateljski napad na regiju Dnjepropetrovsk. Šest raketa! Naši projektili su oborili tri projektila - iznad Dnjepra i nad četvrti Sinelnikiv. Spasiteljske službe su na mjestu udara, traže ljude ispod ruševina."
Lavrov: Rusija nije gađala trgovački centar
18:10 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je da što više oružja zapadne zemlje pošalju Ukrajini, to će sukob trajati dulje. Govoreći na konferenciji za novinare tijekom današnjeg posjeta Turkmenistanu, Lavrov je također rekao da Rusija jučer nije gađala trgovački centar u ukrajinskom gradu Kremenčuku.
Lavrov tvrdi da je trgovina bila prazna u trenutku kada je došlo do požara jer je Rusija pogodila skladište oružja koje se nalazi pored trgovačkog centra, a u kojem se nalazilo zapadno oružje.
Kako Sky News javlja, 36 ljudi i dalje se vodi kao nestalo nakon što je trgovački centar u Kremenčuku uništen u raketnom napadu u kojem je ubijeno najmanje 18 ljudi, a deseci su ranjeni.
SAD zabranio uvoz ruskog zlata
16:56 - Američko ministarstvo financija u priopćenju navodi da je uvelo sankcije za 70 subjekata, od kojih su mnogi kritični za rusku obrambenu industrijsku bazu, kao i za 29 ljudi, s ciljem ometanja ruske sposobnosti da razvije i razmjesti oružje i tehnologiju korištenu u invaziji na Ukrajinu.
Ministrica financija Janet Yellen rekla je u priopćenju: "Ciljanje na rusku obrambenu industriju degradirat će sposobnosti (ruskog predsjednika Vladimira) Putina i dodatno omesti njegov rat protiv Ukrajine, koju već muče loš moral, prekinuti lanci opskrbe i logistički neuspjesi."
Sankcioniran je i ruski državni zrakoplovni i obrambeni konglomerat Rostec te United Aircraft Corporation, proizvođač ruskih borbenih zrakoplova MiG i Suhoj.
Američko ministarstvo financija priopćilo je da ima za cilj "oslabiti sposobnost Rusije da nastavi svoje zračne napade na Ukrajinu".
U nedjelju su Velika Britanija, SAD, Kanada i Japan započeli samit G7 zabranom uvoza ruskog zlata. Zabrana će se odnositi na novo iskopano ili rafinirano zlato, ali neće utjecati na prethodno izvezeno zlato ruskog podrijetla.
Litavski parlament zabranio uvoz plina iz Rusije
16:42 - Litavski je parlament jednoglasno usvojio zakonske amandmane kojima se dobavljačima iz zemalja smatranima prijetnjom nacionalnoj sigurnosti uskraćuje pristup litavskom plinskom transportnom sustavu. Te zemlje također neće moći koristiti terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Klaipedi.
Iznimke se odnose na dobavljače koji transportiraju plin preko Litve u rusku baltičku eksklavu Kalinjingrad. Kalinjingrad je postao nova žarišna točka u diplomatskim posljedicama rata u Ukrajini budući da se određene robe s popisa sankcija Europske unije tamo ne mogu isporučiti s ostatka ruskog teritorija preko Litve.
Litva je objavila da je već prije nešto više od mjesec dana potpuno obustavila uvoz energenata iz Rusije. Prema ministru energetike Dainiusu Kreivysu uredba ima za cilj uvesti plinski embargo 'de jure'.
„Potreban nam je ovaj zakon kako bismo ga trajno provodili“, rekao je u priopćenju.
Parlament ove baltičke zemlje, članice EU-a i NATO-a, pozvao je vladu u ožujku da, u svjetlu rata u Ukrajini, što prije prestane uvoziti i trošiti ruske energetske resurse. Prema službenim podacima, Litva je godišnje od Rusije kupovala više od 3 milijarde eura vrijednosti nafte, plina i električne energije.
NATO pomaže Ukrajini
15.18 - NATO će sveobuhvatnim paketom pomoći Ukrajini koja je suočena s brutalnošću koju Europa nije vidjela od Drugog svjetskog rata, izjavio je u utorak u Madridu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. “Dogovorit ćemo sveobuhvatni paket pomoći Ukrajini kako bismo im pomogli da održe pravo na samoobranu. Iznimno je važno da smo spremni i dalje pružati podršku jer se Ukrajina sada suočava s brutalnošću kakvu u Europi nismo vidjeli od Drugog svjetskog rata”, rekao je Stoltenberg.
Stoltenberg je nekoliko sati prije početka samita održao konferenciju za novinare nakon sastanka sa španjolskim premijerom Pedrom Sanchezom. Stoltenberg je izrazio nadu da će se na ovom samitu postići napredak u pogledu pristupanja Finske i Švedske, koje su nedavno podnijele zahtjev za članstvo, ali se tome ispriječila turska blokada. Španjolski premijer Sanchez je rekao da će obje zemlje na kraju ipak postati članicama, bilo sada, bilo kasnije. “Uvjeren da će se one, ako ne sada, onda kasnije pridružiti Sjevernoatlantskom savezu”, rekao je Sanchez. On je istaknuo da će samit NATO-a biti prigoda za upućivanje “poruke jedinstva demokratskih zemalja u obrani demokracije i njezinih vrijednosti i za obranu međunarodnog poretka na temelju pravila”.
Nove snimke napada na Kremenčuk
14.43 - Na društvenim mrežama su se pojavile nove snimke ruskog napada na Kremenčuk. Sigurnosne kamere s jezerca nedaleko od granatiranog šoping centra u kojem je život izgubilo 18 osoba, dok ih se 36 smatra nestalima, zabilježile su dva snažna udara projektila i dijelove objekata koji lete posvuda dok se ljudi pokušavaju skloniti, potpuno nesvjesni opasnosti.
Roskosmos uputio 'posebnu' poruku NATO-u
14.35 - Ruska državna svemirska agencija Roskosmos uputila je posebnu poruku članicama NATO-a uoči početka trodnevnog summita u Madridu. Objavili su satelitske snimke Madrida, Washingtona, Londona, Pariza, Bruxellesa i Berlina.
"Summit NATO-a počinje danas u Madridu, gdje će zapadne zemlje Rusiju proglasiti svojim najvećim neprijateljem. Dok će se predstavnici 30 zemalja saveza, kao i partneri i kandidati baviti strateškim konceptom do 2030. godine, Roskosmos objavljuje satelitske fotografije mjesta održavanja summita i samih 'centra odlučivanja' koji podržavaju ukrajinske nacionaliste", stoji u poruci Roskosmosa, koji je objavio i točne koordinate pojedinih ciljeva:
"Istovremeno dajemo koordinate objekata. Dakle, za svaki slučaj: SAD, Bijela kuća 38.897542, -77.036505, Pentagon 38.870960, -77.055935, London 51.503049, -0.127727, Pariz 48.870433, 2.316842, Berlin 52.519903, 13.368921, Bruxelles 50.879986, 4.425771."
Bivši zapovjednici, političari, zastupnici Dume, pa i bivši ruski predsjednik i premijer često prijete slanjem interkontinentalnih projektila na London, Bruxelles i Washington te prijete odmazdom u slučaju da Zapad dalekometnim oružjem gađa ciljeve na teritoriju Rusije.
Švedska i Finska kažu da ima pomaka u razgovorima s Turskom
14.24 - Finski predsjednik Sauli Niinisto i švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde izjavili su u utorak da je postignut određeni napredak u pregovorima s ciljem prevladavanja prigovora Turske švedskom i finskom zahtjevu za članstvom u NATO-u. Turska je blokirala kandidature Švedske i Finske za pridruživanje NATO-u, optužujući ih da podržavaju Radničku partiju Kurdistana (PKK) koju Ankara smatra terorističkom organizacijom.
Očekuje se da će čelnici NATO-a pozvati turskog predsjednika Tayyipa Erdogana da ukine veto na njihove kandidature kada se sastanu na trodnevnom summitu u Madridu u utorak, dok zapad nastoji odaslati Rusiji i Kini signal odlučnosti.
"Spremni smo na mogućnost da bi se nešto pozitivno moglo dogoditi danas, ali bi moglo potrajati i dulje", rekla je Linde za dnevnik Svenska Dagbladet (SvD).
Niinisto je bio malo oprezniji. Kazao je da je u razgovorima bilo više međusobnog razumijevanja, ali da nije ni optimističan ni pesimističan kada je riječ o razrješenju krize uoči njegovog sastanka s Erdoganom, čelnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom i švedskom premijerkom Magdalenom Andersson kasnije u utorak u Madridu.
"Opće je stajalište da su rasprave protekle nešto bolje, što bi trebalo značiti da se razumijevanje donekle povećalo s obje strane", rekao je Niinisto novinarima, misleći na prethodne razgovore između diplomata.
Govoreći prije odlaska na samit NATO-a u Madridu, Erdogan je rekao da skandinavske zemlje moraju uzeti u obzir zabrinutost Turske i ponuditi djela, a ne riječi, ako žele postati članice NATO-a.
Macron i Scholz: 'Ruski planovi u Ukrajini neće uspjeti'
14.17 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz rekli su u utorak po završetku samita G7 u Njemačkoj da ruski planovi u Ukrajini neće uspjeti. Francuski predsjednik rekao je da Rusija ima samo jedan cilj, a to je da se Ukrajina preda, no da Moskva neće dobiti rat.
"Rusija ne može niti smije pobijediti" u ratu u Ukrajini, a sankcije će trajati "dok to bude potrebno", rekao je Macron na konferenciji za novinare po završetku samita G7 u Njemačkoj.
Macron je rekao da ovotjedni ruski napad na ukrajinski trgovački centar predstavlja "ratni zločin" i da će Francuska podupirati Ukrajinu dok god je to potrebno. Macron je također, uoči samita NATO-a koji se od utorka do četvrtka održava u Madridu, rekao da zemlje članice Saveza moraju poslati poruku jedinstva. "Poruka koja mora biti odaslana iz Madrida je poruka jedinstva i snage", istaknuo je. "Radi se o sigurnosti europskog kontinenta".
Njemački kancelar Scholz rekao da će se sankcije okončati kada Putin prihvati da njegovi planovi za Ukrajinu neće uspjeti. "Samo je jedan izlaz za Putina, a to je da prihvati da njegovi planovi za Ukrajinu neće uspjeti", rekao je na press konferenciji po zatvaranju G7.
Scholz je naglasio da čelnici G7 žele da Rusija plati maksimalnu cijenu za invaziju na Ukrajinu. "G7 ostaje ujedinjen u potpori Ukrajini", rekao je Scholz. "Mi ćemo nastaviti održavati i jačati ekonomsku i političku cijenu" koju moraju platiti Putin i njegov režim, istaknuo je.
Harkiv granatiran 'iz sata u sat'
14.10 - Rusija granatira Harkiv "iz sata u sat", tvrdi gradonačelnik Ihor Terehov. "Harkiv granatiraju ujutro, granatiraju ga preko dana, granatiraju ga noću. Sve to dolazi s teritorija Ruske Federacije, iz regije Belgorod. Cilj je istrebljenje nas kao nacije", poručio je.
Dodaje da se intenzitet granatiranja pojačao posljednjih dana, te da je uništena i škola. Projektili su ispaljeni na industrijske zone i tvrtke koja nemaju nikakve veze s vojskom. Pet osoba je ozlijeđeno, a jedna osoba je hospitalizirana s teškim ozljedama, rekao je Terehov, prenosi Index.
Rusi oteli gradonačelnika Hersona
14.06 - Ruske snage otele su gradonačelnika Hersona, izvijestili su brojni ukrajinski mediji. Ihor Kolihajev je ostao u okupiranom gradu da služi svojim biračima.
Kyiv Independent i Ukrainska Pravda citirale su savjetnicu gradonačelnika, Halinu Ljaševsku, koja je rekla: "Oni su oteli Ihora Kolihajeva."
Od početka rata oteto je nekoliko ukrajinskih aktivista i dužnosnika na lokalnim područjima.
G7 će razmotriti ograničenje cijene ruske nafte i zabranu uvoza zlata
13.15 - Kako se summit Grupe sedam ekonomskih velesila približava, čelnici su se dogovorili istražiti nametanje ograničenje prodajne cijene ruske nafte, javlja Reuters.
"Pozivamo sve zemlje istomišljenike da razmotre i da nam se pridruže u našim akcijama", rekli su čelnici G7 u priopćenju.
Ograničenje cijena bio bi način da se spriječi Rusiju da profitira od svoje invazije na Ukrajinu, nakon koje je naglo skočila cijena energenata. Visoki dužnosnik američke administracije rekao je da će gornja cijena stisnuti Putinove resurse i "povećati stabilnost i sigurnost opskrbe na globalnim tržištima nafte".
Čelnici G7 također su složni tražiti zabranu uvoza ruskog zlata.
Ukrajinske snage drže linije u Lisičansku
12.40 - Ukrajinske snage pokušat će zadržati linije u Lisičansku, rekao je regionalni guverner Luhanska, Serhij Hajdaj. PA prenosi njegove riječi kako Rusi pokušavaju opkoliti grad.
"Neće postići ništa za nekoliko dana, kao što kažu da hoće. Geografija Lisičanska je teška. Vrlo je rasprostranjen. Ima stambeni sektor, ima stambenih blokova od 9 katova, ima padine, ima nizina i ima brežuljaka.
Naš zadatak je da zadržimo neprijatelja što je duže moguće i da mu nanesemo maksimalnu štetu… Dokle god je ruska vojska na jednom mjestu, vrijeme je na našoj strani. Dobit ćemo oružje sa Zapada…”, naveo je Hajdaj.
Kremlj: Ukrajina može prekinuti rat do kraja dana
12.33 - Ukrajina može prekinuti rat do kraja dana, a sve što je potrebno da se to dogodi je zapovijed ukrajinskog predsjednika da vojska položi oružje i da Kijev ispuni uvjete Moskve, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi ruska državna agencija RIA Novosti.
“Ukrajinska strana može sve zaustaviti do kraja današnjeg dana, potrebna nam je naredba da nacionalističke jedinice polože oružje, naredba ukrajinskoj vojsci da položi oružje, a uvjeti Ruske Federacije moraju biti ispunjeni. Sve može završiti do kraja dana. Ostalo su misli šefa ukrajinske države", rekao je Peskov komentirajući izjavu Volodimira Zelenskog o planovima da rat završi prije zime.
Dvoje neimenovanih diplomata Europske unije reklo je jučer za novinske agencije da je Zelenskij poručio čelnicima vodećih industrijskih demokracija skupine G7 da želi završiti rat prije zime. Zatražio je protuzračne sustave obrane, više sankcija za Rusiju, sigurnosna jamstva te pomoć pri izvozu žita i obnovi Ukrajine.
Rusija uvela sankcije Bidenovoj supruzi i kćeri
11.54 - Rusija je uvela sankcije supruzi i kćeri američkog predsjednika Joea Bidena, prenosi Reuters.
Dr. Jill Biden i Ashley Biden su među 25 američkih državljana na proširenom popisu sankcija, piše ruska novinska agencija RIA Novosti. Američki predsjednik, državni tajnik Antony Blinken i stotine zastupnika već se nalaze na crnoj listi.
Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je Rusija zabranila ulazak još 25 američkih državljana, uključujući uglednog profesora Francisa Fukuyamu, jer su zauzeli "rusofobne" pozicije. Sjedinjene Države i Kanada dodale su dvije odrasle kćeri ruskog predsjednika Vladimira Putina na njihov popis sankcija zbog ruskog rata protiv Ukrajine.
Službe tragaju za 36 nestalih u ruševinama šoping centra u Kremenčuku
10.30 - Guardian javlja kako spasilačke službe tragaju za još 36 osoba nakon granatiranja trgovačkog centra u Kremenčuku. Najmanje 18 ljudi je poginulo, deseci su ozlijeđeni. Službe procjenjuju kako je u trenutku napada u centru bilo između 200 i 1000 ljudi.
Kremlj: Požar u šoping centru uzrokovalo streljivo za zapadno oružje
10.24 - Rusko ministarstvo obrane tvrdi da je požar u trgovačkom centru u Kremenčuku uzrokovan "detonacijom uskladištenog streljiva za zapadno oružje". Nisu ponuđeni dokazi koji bi potkrijepili tvrdnju, prenosi Guardian.
"Oružane snage Ruske Federacije nastavljaju s napadima na vojne objekte na teritoriju Ukrajine. Dana 27. lipnja, u gradu Kremenčuku, ruske zračno-svemirske snage izvele su napad visoko preciznim zračnim oružjem na hangare s oružjem i streljivom dobivenim iz Sjedinjenih Država i europskih zemalja.
Kao rezultat visokopreciznog udara, pogođeno je oružje i streljivo zapadne proizvodnje koncentrirani u skladištu za daljnju otpremu ukrajinskoj skupini vojnika u Donbasu. Detonacija uskladištenog streljiva za zapadno oružje izazvala je požar u nefunkcionalnom trgovačkom centru koji se nalazi uz tvornicu", napisalo je ministarstvo u svom priopćenju.
Jučer su ustvrdili da su štetu nastalu u Kijevu tijekom vikenda uzrokovali Ukrajinci svojom protuzračnom obranom. Dodali su da Rusija ne gađa civilna područja.
3 poginulih, 6 ranjenih u napadu na Očakiv
9.59 - U ruskom napadu u Očakivu u Mikolajivskoj oblasti poginule su tri osobe, uključujući jedno dijete. Prema riječima gradonačelnika Mikolajiva, Oleksandra Sinkeviča, Rusi su napali Očakiv u 4 sata ujutro. Granatirana je gradska tržnica, društveni dom i stambene zgrade. Šest ljudi je ozlijeđeno.
Rusi izgubili više od 35.000 vojnika
9.37 - Ukrajinske oružane snage ponovno su ažurirale svoju procjenu štete nanesene neprijatelju tijekom rata. Tako navode da je ubijeno oko 35.250 ruskih vojnika.
Od opreme Rusija je izgubila: 1567 tenkova, 3704 drugih oklopnih vozila, 778 topničkih sustava, 243 višecijevna raketna bacača, 102 sustava PZO, 217 aviona, 185 helikoptera, 636 dronova, 139 krstarećih projektila, 14 brodova, 2589 drugih vozila i cisterni te 61 komad specijalne opreme.
5 ubijenih, 22 ranjenih u napadu na Harkiv
9.30 - Pet osoba je ubijeno, a 22 su ranjene u granatiranju stambene zgrade i osnovne škole u Harkivu, izvijestio je tamošnji regionalni guverner Oleh Sinjehubov.
Među ozlijeđenima bilo je petero djece. Video snimke pokazuju razrušene stambene zgrade i golemi krater ispred škole, piše Sky News.
8 poginulih u napadu na Lisičansk
9.29 - Osam ljudi, uključujući jedno dijete, poginulo je nakon što su ruske trupe "otvorile vatru" na gomilu mještana, tvrdi vojni guverner regije Luhansk, Serhij Hajdaj. Dodao je kako su Rusi napali raketnim bacačima civile koji su čekali u redovima za vodu
"Usljed toga je osam osoba umrlo na licu mjesta, uključujući jedno dijete. Još 21 osoba je ozlijeđena. Imaju ozljede različite težine. Ljudi su hospitalizirani u Kramatorsku", napisao je Hajdaj na Telegramu i dodao da su tri vodoopskrbna punkta namjerno napadnuta, kao i tunel koji spaja dva dijela Novodružeska, naselja u gradu Lisičansku.
Ruske prijetnje su sve žešće, kako će NATO reagirati?
8.17 - U očitom cilju da prestraši NATO, rusko vodstvo sve više i bezobzirnije prijeti svojom ratnom retorikom, a to se može riješiti jednim od dva načina - ignoriranjem ili uzvraćanjem, pišu Ian Kearns, suosnivač Europske liderske mreže i Imants Lieģis, bivši latvijski ministar obrane i član savjetodavnog odbora Europske liderske mreže, za Politico u svojoj analizi o tome koji bi trebali biti sljedeći koraci i poruke NATO-a prema Rusiji, uoči NATO samita koji se država 29.-30. lipnja u Madridu.
I prije nego što je Rusija eskalirala svoj osmogodišnji rat u istočnoj Ukrajini u sveobuhvatni ofenzivni napad na ostatak zemlje, europski režim kontrole naoružanja i dijalog o strateškoj stabilnosti su, nažalost, pali u vodu. To, međutim, nije spriječilo pet nuklearnih sila Vijeća sigurnosti UN-a - uključujući Rusiju - da potvrde kako se "nuklearni rat ne može dobiti i nikada ne smije voditi".
Ruske postrojbe su sve praznije
8.00 - Ruske snage se sve više prazne, smanjile su borbenu učinkovitost i postigle taktički uspjeh samo u Sjeverodonjecku unatoč tome što su postavile temeljne elemente šest različitih vojnih grupa, tvrdi britansko Ministarstvo obrane u svom najnovijem obavještajnom izvješću.
"Ukrajinske snage nastavljaju konsolidirati svoje položaje na višim terenima u Lisičansku, nakon što su se povukle iz Sjeverodonjecka. Ukrajinske snage nastavljaju remetiti rusko zapovjedništvo i kontrolu uspješnim napadima duboko iza ruskih linija.
Tijekom 24. i 26. lipnja Rusija je pokrenula neobično intenzivne valove udara diljem Ukrajine koristeći rakete dugog dometa. To oružje vrlo je vjerojatno uključivalo AS-4 iz sovjetske ere i modernije rakete AS-23a, ispaljene iz bjeloruskog i ruskog zračnog prostora. Ovo oružje je dizajnirano za gađanje ciljeva od strateške važnosti, ali Rusija ih i dalje troši u velikom broju radi taktičke prednosti.
Iako su ubacili temeljne elemente šest različitih vojnih grupa, ali su postigli samo taktički uspjeh kod Sjeverodonjecka. Ruske oružane snage su sve praznije. Trenutačno prihvaćaju razinu degradirane borbene učinkovitosti, što je vjerojatno dugoročno neodrživo", pišu Britanci.
Američki dužnosnik: Rusija češće napada Ukrajinu nego prije
7.25 - Rusija je pokrenula prošloga tjedna više napada na Ukrajinu nego posljednjih tjedana, tvrdi visoki obrambeni dužnosnik SAD-a.
“To bi moglo biti povezano s G7. To bi svakako moglo biti povezano s ukrajinskim dovlačenjem HIMARS-a (High Mobility Artillery Rocket Systems). Ili bi to ovdje mogao biti veći dio njihove dugoročne borbene strategije", rekao je dužnosnik, prenosi CNN.
Dužnosnik je rekao da Rusija ostvaruje napredak u regiji Donbasa, ali da se još uvijek suočava s ukrajinskim otporom.
EU opskrbljuje Ukrajinu zaštitnom opremom protiv bioloških i nuklearnih prijetnji
7.25 - Na zahtjev Ukrajine, Europska unija opskrbit će zemlju medicinskom, zaštitnom i specijaliziranom opremom za rizike po javno zdravlje kao što su kemijske, biološke, radiološke i nuklearne (CBRN) prijetnje, objavio je blok ponedjeljak u priopćenju.
"Budući da je bolnicama u Ukrajini hitno potrebna medicinska oprema, EU također donira monitore pacijenata, infuzijske pumpe i respiratore, zajedno sa zaštitnom opremom za medicinsko osoblje, poput maski i skafandera", navodi se u priopćenju Europske Komisije.
Pomoć će Ukrajini biti isporučena iz zaliha EU-a za hitne slučajeve kojima raspolažu Rumunjska, Mađarska, Švedska, Njemačka, Grčka i Danska, dodaje se. Vrijednost opreme je 12 milijuna dolara, piše CNN.
U napadu na šoping centar ubijeno 18 ljudi, još se traga za tijelima
7.25 - U ruskom raketnom napadu na trgovački centar u središnjem ukrajinskom gradu Kremenčuku u kasnim poslijepodnevnim satima 27. lipnja ubijeno je najmanje 18 ljudi, a ranjeno 59, izvijestio je šef Državne službe za hitne slučajeve, Sergij Kruk.
Hitna služba još uvijek traga za žrtvama, rekao je za Kyiv Independent Maksim Kovaljev, službenik za tisak uprave Poltavske oblasti. Očekuje se da će broj žrtava rasti jer spasioci nastavljaju potragu, rekao je Kovaljev.
Putin obećao ispuniti obvezu isporuke gnojiva Brazilu
7.25 - Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u telefonskom razgovoru s brazilskim predsjednikom Jairom Bolsonarom u ponedjeljak kako će Rusija ispuniti sve svoje obveze oko isporuke gnojiva Brazilu, prenosi Reuters.
Putin i Bolsonaro su, kako je priopćeno iz Kremlja, razgovarali o globalnoj sigurnosti hrane i potvrdili svoju namjeru da ojačaju strateško partnerstvo. Južnoamerički čelnik potvrdio je da je razgovarao s Putinom.
"Upravo sam imao telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Putinom, tijekom kojeg smo razgovarali o sigurnosti hrane i energetskoj sigurnosti", rekao je Bolsonaro, dodajući kako su u razgovoru sudjelovali i njegovi ministri poljoprivrede i energetike.
Turska tvrtka Baykar donirat će tri bespilotne letjelice Ukrajini
7.25 - Turska kompanija Baykar izvijestila je u ponedjeljak da će donirati tri bespilotne letjelice Ukrajini, nakon što je u crowdfunding kampanji prikupljeno dovoljno sredstava za kupnju nekoliko modela Bayraktar TB2.
TB2 je bio iznimno popularan u Ukrajini jer je pomogao u uništavanju ruskih topničkih sustava i oklopnih vozila a postao je i tema domoljubne hit pjesme koja ismijava ruske trupe, s refrenom "Bayraktar, Bayraktar".
Iz tvrtke Baykar kažu kako su odlučili dati svoj doprinos crowdfunding kampanji tako što će tri bespilotne letjelice dati Ukrajini besplatno uz poruku da se prikupljeni novac za njihov kupnju "doznači narodu Ukrajine koji se bori".
Visoki turski dužnosnik izjavio je da se Rusija žalila Turskoj zbog prodaje naoružanih bespilotnih letjelica Bayraktar TB2 Ukrajini no da prodaja nije stvar međudržavne pogodbe već privatne tvrtke Baykar.
Turska je uspostavila bliske veze s Rusijom u energetici, obrani i trgovini te se uvelike oslanja na ruske turiste a Baykar je dronove prodao Kijevu prije invazije unatoč ruskim prigovorima. TB2 je korišten i u sukobima u Siriji, Iraku, Libiji i Nagorno-Karabahu te je vodeći turski izvozni vojni proizvod.
Ministarstvo obrane Litve priopćilo je ranije ovog mjeseca da će Turska agencija za obrambenu industriju donirati TB2 Litvi za u Ukrajinu, nakon što su Litavci prikupili gotovo 6 milijuna eura za njegovu kupnju.
Medvedev: Bilo kakvo zadiranje u Krim bit će objava rata Rusiji
7.25 - Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je u ponedjeljak da bi bilo kakvo zadiranje neke zemlje članice NATO-a na poluotok Krim moglo predstavljati objavu rata Rusiji, što bi moglo dovesti do trećeg svjetskog rata.
"Za nas je Krim dio Rusije. A to znači zauvijek. Svaki pokušaj zadiranja u Krim je objava rata našoj zemlji", rekao je Medvedev za novinsku internet stranicu Argumenty i Fakty.
"A ako to učini država članica NATO-a, to znači sukob s cijelim sjevernoatlantskim savezom. Treći svjetski rat. Potpuna katastrofa", rekao je Medvedev, sada zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti.
Izjavio je i da će Rusija, ako Finska i Švedska uđu u NATO, ojačati svoje granice i biti "spremna na korake odmazde", a to bi moglo uključivati mogućnost postavljanja hipersoničnih raketa Iskander na "na njihov prag".
