- 105. dan rata u Ukrajini
- Više od 1000 ukrajinskih zatvorenika prebačeno u Rusiju zbog istrage
- Ukrajinski tužitelji tvrde da su zabilježili više od 12.000 ratnih zločina
- Rusija priprema referendum za pripojenje Hersona
- Analitičari tvrde da je švedsko članstvo u NATO-u osuđeno na propast
- Lavrov objavio uvjete za sastanak Putina i Zelenskog
- Rusija traži ukidanje sankcija prije nego dozvoli izvoz ukrajinskog žita
- Ukrajina i Rusija razmjenjuju tijela ubijenih vojnika
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Sudbina Donbasa ovisi o bitki za Severodonjeck
23.52 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da branitelji Severodonjecka na istoku Ukrajine nanose teške gubitke ruskim snagama u "žestokoj i teškoj borbi". "Upravo se u Severodonjecku odlučuje o sudbini Donbasa, na više načina", rekao je u video obraćanju Zelenskij. Većina Severodonjecka je pod kontrolom ruskih snaga, a ukrajinski branitelji drže još samo predgrađa tog grada, rekao je danas guverner Luhanska Sergej Hajdaj.
Pojavila se snimka krstarećih projektila iznad Kijeva
23.09 - Situacija u Ukrajini još uvijek ne popušta, a početkom tjedna opet je raketiran glavni grad Kijev. Četiri krstareće rakete ispaljene su na grad - tri su pogodile u zgrade jedne tvornice, dok je jedna pogodila prazan teren. Uzbune se i dalje čuju u gradu, iako se ruska vojska povukla, kao i sama bojišnica. Nakon više od sto dana rata, Putinova vojska pokušava zauzeti oblasti u regijama Donjeck i Lugansk. No, kako stvari stoje, niti tamo im baš ne ide po planu.
Nakon relativno mirnog perioda, spomenute rakete koje su pogodile tvornicu u Kijevu uznemirile su tamošnje stanovništvo. "Situacija još uvijek ne popušta, opet su nas raketirali. Ti projektili projurili su iznad nas", priča nam profesor Maksim Kamenjecki s Instituta za međunarodne odnose u Kijevu s kojim smo razgovarali nakon nedavnih zbivanja u Ukrajini.
Europski parlament podržao rezoluciju o priključivanju Ukrajine EU
23.06 - Europski parlament podržao je rezoluciju kojom se Ukrajina poziva na kandidaturu za članstvo u EU, tvrdi Oleksandr Kornijenko, prvi zamjenik predsjednika ukrajinskog parlamenta.
Suđenje britanskim dragovoljcima
22.53 - Proruski separatisti nastavili su sa suđenjem dvojici britanskih dobrovoljaca koje su zarobile ruske snage u Mariupolju, objavili su danas ruski prorežimski mediji. Aiden Aislin (28) iz Newarka i Shaun Pinner (48) borili su se s ukrajinskim braniteljima kad su ih u travnju zarobili ruski vojnici. Prebačeni su u samoproglašenu Narodnu Republiku Donjeck pod kontrolom proruskih separatista, koji im sada sude. Prema ruskim medijima, obojica su priznala da su "prolazili obuku kako bi provodili terorističke aktivnosti". U snimci koju je objavila prorežimska ruska agencija RIA Novosti vidi se kako obojica sjede u kavezu na suđenju u tzv. Narodnoj Republici Donjeck.
Na snimci se može čuti kako prevoditelj pita Aislina hoće li priznati krivnju, na što Aislin odgovara potvrdno. Za tu optužbu, piše RIA, predviđena je zatvorska kazna od 15 do 20 godina zatvora. Pinneru prijeti i smrtna kazna nakon što je, tvrde ruski mediji, priznao krivnju za kazneno djelo "nasilnog preuzimanja vlasti".
Britanski parlamentarac iz Newarka Robert Jenrick danas je rekao da bi Aislina trebalo što je moguće prije vratiti kući, možda kroz razmjenu zarobljenika. "On je britanski državljanin, ali ima i ukrajinsko državljanstvo. Oženjen je Ukrajinkom te se priključio Oružanim snagama Ukrajine redovnim putem prije Putinove ilegalne invazije te je služio u ukrajinskoj vojsci. Zarobili su ga ruski vojnici i u skladu s međunarodnim pravom i Ženevskom konvencijom trebali bi ga vratiti Ukrajini što je prije moguće putem razmjene zarobljenika", rekao je.
Ruski dužnosnici: Rusija šalje žito iz Ukrajine u inozemstvo
21.58 - Rusija šalje žito iz Ukrajine u inozemstvo, tvrde proruski dužnosnici iz okupiranih dijelova južne Ukrajine. Odgovor je to na optužbe Ukrajine da je Rusija ukrala 600.000 tona žitarica te usput izvezla određenu količinu, što Moskva poriče, piše BBC.
Pristup ukrajinskim žitaricama goruća je tema i u UN-u te drugim međunarodnim organizacijama zbog toga što se inače milijuni tona žitarica izvoze u Afriku i na Bliski istok. No, to sad nije moguće, jer ruska Crnomorska flota blokira ukrajinske luke. Uz to, iz Moskve stižu primjedbe da bi Ukrajina trebala razminirati pristup svojim lukama kako bi one postale oeprativne.
Scholz: Nije istina da Njemačka ne isporučuje oružje Ukrajini
21.50 - Njemački kancelar Olaf Scholz u srijedu je iznova branio, u razgovoru s predstavnicima stranih medija akreditiranih u Berlinu, politiku Njemačke prema Ukrajini i pritom je odbacio optužbe o nedovoljnoj pomoći Njemačke u oružju. "Njemačka je nakon početka ruskog napada na Ukrajinu promijenila svoju doktrinu i započela isporučivati oružje Ukrajini", rekao je Olaf Scholz u razgovoru s predstavnicima medija akreditiranih u Berlinu.
On je ukazao na to da Njemačka isporučuje protuzračne rakete i protuzračne tenkove tipa Gepard koji bi trebali poslužiti u protuzračnoj obrani Kijeva i Odese. Na temu ovisnosti Njemačke o energentima iz Rusije Scholz je rekao da Njemačka nije ovisnija o energentima više od drugih europskih zemalja.
Odmah nakon dolaska na vlast i prije ruskog napada na Ukrajinu on i njegova vlada počeli su pripreme za osamostaljenje od ruskih energenata, rekao je. Najavio je da bi dva LNG terminala, koji su dio strategije smanjenja ovisnosti Njemačke o ruskom plinu, trebali biti pušteni u pogon već početkom sljedeće godine.
Scholz je istodobno opovrgnuo napise po kojima bi Njemačka mogla odustati od zatvaranja nuklearnih elektrana. "Oni koji se za tako nešto zalažu moraju biti svjesni toga da se većina štapina uranija uvozi iz Rusije što je također put u novu ovisnost", rekao je Olaf Scholz.
Putin nazvao Lavrova seronjom, a i Xi je dobio 'porciju'
21.08 - Ruski predsjednik Vladimir Putin navodno je sasuo bujicu uvreda na račun kineskog predsjednika Xi Jinpinga zbog njegovog neuspjeha u pomaganju oko suzbijanja sankcija koje su zapadne zemlje nametnule Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, piše The Sun.
Kineski predsjednik Xi jedan je od Putinovih najbližih saveznika te nije osudio rusku invaziju na Ukrajinu. Ipak, izvješća pokazuju da Rusiju frustrira izostanak kineske financijske i tehnološke pomoći, koja je trebala pomoći ublažavanju širokog spektra sanckija koje su SAD-a, Velika Britanija i EU nametnule Rusiji.
Lisičansk je pod ukrajinskom kontrolom
21.07 - Grad Lisičansk potpuno je pod kontrolom ukrajinskih vojnika nakon što su ga ruske snage napadale više od tjedan dana, rekao je regionalni guverner Luhanska, Serhij Hajdaj. Rekao je da Rusija nastavlja "kaotično" i "snažno" granatirati grad, uzrokujući ogromna razaranja na stambenim objektima.
Pišući na Telegramu, Hajdaj tvrdi da "ne postoji prijetnja" opkoljavanja ukrajinskih trupa u regiji Luhansk, ali ruske snage privremeno kontroliraju 90 posto regije, prenosi BBC. Rusija je odlučna preuzeti kontrolu nad Sjeverodonjeckom i susjednim gradom Lisičanskom, što je dio plana za kontrolu šire regije Donbas i na kraju cijele istočne Ukrajine.
UN: 1,6 milijardi ljudi ugroženo zbog rata u Ukrajini
20.32 - Glavni tajnik UN-a, António Guterres, upozorio je da se posljedice ruske invazije na Ukrajinu po svijet "ubrzavaju" i "prijete da će pokrenuti neviđeni val gladi i neimaštine, ostavljajući društveni i ekonomski kaos za sobom".
Dok se ovogodišnja kriza s hranom odnosi na "nedostatak pristupa", sljedeće godine "mogla bi biti zbog nedostatka hrane", rekao je dok je predstavljao drugo izvješće UN-a o posljedicama rata, prenosi AFP.
"Utjecaj rata na sigurnost hrane, energiju i financije je sustavan, ozbiljan i sve se ubrzava. Postoji samo jedan način da se zaustavi ova rastuća oluja: ruska invazija na Ukrajinu mora završiti", poručio je.
Rekao je da je zamolio kolege da pomognu u pronalaženju "paketa koji omogućuje siguran i siguran izvoz ukrajinske hrane kroz Crno more i nesmetan pristup globalnim tržištima za rusku hranu i gnojiva". Dogovor je "bitan" za stotine milijuna ljudi u zemljama u razvoju, uključujući podsarahansku Afriku, rekao je Gutteres.
U izvješću UN-a navodi se kako su 94 zemlje, u kojima živi oko 1,6 milijardi ljudi, "ozbiljno izložene barem jednoj dimenziji krize i ne mogu se nositi s njom".
Dodaje da bi rat mogao povećati broj gladnih za 47 milijuna ljudi u 2022. godini, odnosno njihov bi broj porastao na 323 milijuna. Procjenjuje se da bi još do 58 milijuna Afrikanaca moglo pasti u siromaštvo ove godine, dodaje se u dokumentu.
Hrana kao dio Putinovog arsenala terora
20.19 - Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, danas je rekla obraćajući se zastupnicima Europskog parlamenta, da Zapad "ne može tolerirati" napade na ukrajinska skladišta žitarica i blokadu ukrajinskih luka. "Hrana je sad postala dio Kremljova arsenala terora. Ne možemo to tolerirati", rekla je, prenosi Sky News. "Mislim da je to jedini način na koji možemo opisati rusko bombardiranje skladišta žitarica, blokadu ukrajinskih luka, a u nekim slučajevima i krađu ukrajinskih žitarica. Trenutno je u Ukrajini zapelo oko 20 milijuna tona žitarica. Naša je dužnost da razobličimo ruske dezinformacije", rekla je.
Iz Ukrajine izbjeglo više od 7 milijuna ljudi
18.20 - Više od sedam milijuna ljudi pobjeglo je iz Ukrajine otkako su ruske trupe napale zemlju 24. veljače, prema UN-ovoj agenciji za izbjeglice.
Danas objavljene brojke pokazuju da je od početka ruske invazije zabilježeno ukupno 7.023.559 graničnih prijelaza, piše Guardian.
Europski parlament traži od Srbije da uvede sankcije Rusiji
18.08 - Europski parlament (EP) traži od Srbije da uvede sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu i jasno se opredjeli želi li u Europsku uniju ili ne, stoji u dokumentu koji je u srijedu objavila srbijanska državna televizija. Uz ranije primjedbe vezane uz vladavinu prava i normalizaciju odnosa s Prištinom, u izvješću o Srbiji navodi se da će "usklađenost s vanjskom politikom EU-a, uključujući i sankcije prema Rusiji, odrediti dalji tijek pristupnih pregovora".
U tekstu, o kojemu je postignut dogovor vodećih političkih skupna u EP-u, ističe se "potreba usklađivanja Srbije sa stajalištima EU-a prema ratu u Ukrajini, vladavini prava, borbi protiv korupcije i medijskim slobodama". Europarlamentarci ističu da podržavaju članstvo Srbije u EU, ali da to ovisi o političkoj volji srbijanskih vlasti i spremnosti na "nepovratne reforme, prije svega u vladavini prava".
Ukrajinske snage potisnute u predgrađa Sjeverodonjecka
18.06 - Ukrajinske snage u istočnom gradu Sjeverodonjecku potisnute su ruskim bombardiranjem i sada kontroliraju samo njegova predgrađa, rekao je u srijedu regionalni guverner za RBC-Ukrajina. Ukrajinske specijalne snage pokrenule su protuofenzivu prije nekoliko dana i raščistile gotovo polovicu grada, ali nije im imalo smisla ostati kada je Rusija počela intenzivno granatirati to područje i napadati ga iz zraka, rekao je Serhij Hajdaj.
"Naši sada ponovno kontroliraju samo predgrađa grada. Ali borbe se i dalje vode, naši brane Sjeverodonjeck, ne može se reći da Rusi posve kontroliraju grad", rekao je.
Hajdaj je ranije naglasio da Ukrajina neće odustati od tog grada. "Borbe se i dalje vode i nitko neće predati grad čak i ako se naša vojska bude morala povući na bolje utvrđene položaje. To ne znači da netko odustaje od grada - nitko neće odustati ni od čega. Ali je moguće da će se morati povući", rekao je.
Dodao je da očekuju da će ruske snage pojačati bombardiranje grada i pokrenuti veliku ofenzivu. Taj grad jedan je od posljednjih džepova otpora u istočnoj regiji Luhansku. Ruske snage usredotočile su svoje napade na istočnu regiju Donbasa, a drugdje su u defenzivi.
Putina više neće biti na vlasti za najviše 6 mjeseci?
16.20 - Bivši obavještajac Christopher Steele, koji je radio za britansku tajnu službu MI6, tvrdi za BBC da "ne vidi" kako ruski predsjednik Vladimir Putin može ostati na vlasti u narednih "tri do šest mjeseci". Rekao je da će, jednom kad stupe na snagu zapadne sankcije Rusiji, posebice one koje se odnose na energente, Putinovi dani biti odbrojani. Steele je rekao kako "postoje znakovi da ga izdaje zdravlje" te da, ako su američki i britanski izvori u pravu, ruski lider mogao bi "ostati bez vlasti" u periodu od najviše pola godine.
Rusi predali Ukrajincima tijela 37 vojnika ubijenih u čeličani Azovstal u Mariupolju
15:35 - Ukrajina i Rusija predale su po 50 tijela svojih preminulih vojnika u razmjeni koja je uključivala 37 ukrajinskih vojnika ubijenih u čeličani Azovstal u Mariupolju, potvrdilo je ukrajinsko ministarstvo za reintegraciju.
Reuters izvještava da je u priopćenju na svojoj web stranici ministarstvo reklo da se razmjena dogodila na linijama bojišnice u jugoistočnoj ukrajinskoj regiji Zaporižja. Rečeno je da će se takve razmjene nastaviti.
OECD: Zbog rata u Ukrajini pada rast, a raste inflacija još najmanje iduće godine
14.45 - Troškovi rata u Ukrajini nastavit će poticati inflaciju i usporavati rast barem sljedeće godine, prognozira Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
OECD je skupina od 38 zemalja, uključujući neke od najvećih svjetskih gospodarstava, koje rade zajedno s ciljem razvoja politika za promicanje održivog gospodarskog rasta.
Borbe koje su u tijeku od ruske invazije i stroge sankcije Moskvi doveli su do povećanja cijena hrane i energije. OECD smatra da će globalni rast pasti s 4,5% na 3% i očekuje da će inflacija u nekim zemljama članicama dosegnuti 9% - dvostruko više od predratne prognoze.
Peskov: Moraju se ukinuti sankcije prije nego što razgovaramo o izvozu žita
14.00 - Moraju se ukinuti sankcije uvedene Rusiji prije nego što se ukrajinski izvoz žitarica može nastaviti, stav je Kremlja. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u razgovoru s novinarima da "nikakve suštinske rasprave" o ukidanju sankcija nisu u tijeku. To dolazi nakon što se ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sastao sa svojim turskim kolegom kako bi razgovarali o planovima za ponovno otvaranje blokiranih ukrajinskih luka i dopuštanje slanja žitarica u inozemstvo.
Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih izvoznika žitarica - njen izvoz je prošle godine prehranio 400 milijuna ljudi. Otkako je počeo rat, Rusija je optužena da koristi ukrajinsko žito kao oružje, odnosno kao podlogu za ucjene, stvarajući rizik od globalne gladi blokadom luka u zemlji. No Moskva je poricala odgovornost za međunarodnu krizu s hranom, okrivljujući umjesto toga sankcije Zapada.
Analitičari: Švedsko članstvo u NATO-u osuđeno na propast
13.26 - Švedsko članstvo u NATO-u osuđeno je na propast, prilično složno procjenjuju medijski komentatori dan nakon glasanja o povjerenju ministru pravosuđa Morganu Johanssonu, tijekom kojeg je pad švedske socijaldemokratske vlade spriječila Amineh Kakabaveh, neovisna parlamentarna zastupnica kurdskog podrijetla. Tako je izbjegnuta kriza švedske Vlade, a Kakabaveh sada inzistira na poštivanju dogovora o švedskoj podršci Kurdima, bez obzira na to što Turska sve kurdske organizacije smatra terorističkima. Turska, koja kao i sve druge članice moraju potvrditi primanje novog člana, jasno je rekla da će uložiti veto ako se Švedska ne odrekne "potpore teroristima".
U pisanom dogovoru Kakabaveh i švedskih socijaldemokrata stoji, između ostalog, da je Stranka demokratske unije (PYD), politička organizacija Kurda na sjeveru Sirije, legitiman politički partner, i kako treba pohvaliti sudjelovanje kurdskih paravojnih postrojbi u slamanju Islamske države. Turci pak ističu, "da ne treba amnestirati jednu terorističku organizaciju samo zato što se borila protiv druge." "To što se u sporazumu izričito navodi stranka PYD kao legitimni politički partner s kojim švedske vlasti trebaju komunicirati, bit će velik problem u Turskoj. Dogovor Socijaldemokrata i Kakabaveh otežava švedski put u NATO", rekao je švedskim medijima Paul Levin, ravnatelj Instituta za turske studije na Sveučilištu u Stockholmu.
Stefančuk apelira na EU da Ukrajina dobije status kandidata
13.00 - Predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk apelirao je u srijedu u Europskom parlamentu na europske čelnike da njegovoj zemlji daju kandidatski status na svom predstojećem samitu. “Ukrajina zaslužuje status kandidata za članstvo u EU-u. Važno nam je da dobijemo tu poruku od EU-a na samitu 24. lipnja, a ako je ne bude, bit će to prešutna poruka odobravanja (ruskom predsjedniku) Vladimiru Putinu”, rekao je Stefančuk.
Stefančuk se u emotivnom govoru u srijedu obratio zastupnicima Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Zahvalio je Europskoj uniji na svemu što je dosad učinila za Ukrajinu, a posebno je pohvalio predsjednicu Parlamenta Robertu Metsolu, koja je posjetila Kijev, dok je ukrajinska prijestolnica bila izložena ruskim napadima. Istaknuo je da su u Ukrajini svjesni da je status kandidata za članstvo tek početak na dugom putu prema Europskoj uniji, ali da bi to bila snažna simbolična potvrda da njegova zemlja pripada europskoj obitelji.
Lavrov objavio uvjete za sastanak Putina i Zelenskog
12:13 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov danas se u Ankari sastao s turskim ministrom Mevlutom Cavusogluom. Nakon sastanka održali su konferenciju za medije.
Lavrov je rekao da je uvjet za izravni sastanak Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina da se ponovno otvore mirovni pregovori. Lavrov je također ustvrdio da ono što je nazvao "ruska specijalna vojna operacija" ide prema planu.
Rusi tvrde da Ukrajinci trpe veilke gubitke na istoku
11:35 - Rusko ministarstvo obrane objavilo je svoje novo operativno izvješće. Ministarstvo tvrdi da "ukrajinska skupina u Donbasu trpi značajne gubitke u ljudstvu, oružju i vojnoj opremi".
Rusija tvrdi da je oborila dva zrakoplova MiG-29 i helikopter Mi-8 u regiji Mikolajiv te 11 bespilotnih letjelica.
Ukrajina: U ratu ubijeno 263 djece
10.55 - Ukupno 263 djece ubijeno je tijekom ruske invazije na Ukrajinu, tvrdi e Ured glavnog državnog tužitelja. Dodaje se da je 478 djece ozlijeđeno kao posljedica rata. U svom posljednjem ažuriranju, vlasti su objavile da su do sada registrirana 15.704 ratna zločina koje su počinile ruske snage i da su identificirana 623 osumnjičena. Rusija je u više navrata optužena da je počinila ratne zločine i zločine agresije, ali je stalno poricala te optužbe.
Norveška: Donirali smo Ukrajini 22 samohodne haubice
10.45 - Norveška je donirala Ukrajini 22 samohodne haubice, uključujući rezervne dijelove, streljivo i drugu opremu, priopćilo je norveško ministarstvo obrane.
“Norveška vlada čekala je da javno objavi donaciju iz sigurnosnih razloga. Buduće donacije možda se neće najavljivati ni komentirati”, stoji u današnjem priopćenju.
Guverner: Moguće povlačenje iz Sjeverodonecka, ali ne i predaja grada
10.19 - Ukrajinske snage možda će se morati povući na bolje utvrđene položaje iz Sjeverodonecka, ključnog grada na istoku Ukrajine koji se neprekidno bombardira, ali neće predati grad, rekao je u srijedu regionalni guverner.
"Borbe i dalje traju i nitko neće predati grad čak i ako se naša vojska bude morala povući na bolje utvrđene položaje. To ne znači da netko odustaje od grada - nitko neće odustati ni od čega. Ali je moguće da će se morati povući", rekao je. Ukrajina očekuje da će Rusija dodatno ojačati bombardiranja Sjeverodonecka i pokrenuti veliku ofenzivu, rekao je Hajdaj.
Rusko veleposlanstvo upozorava SAD
9.51 - Ruska novinska agencija TASS izvještava o izjavi ruskog veleposlanstva u Sjedinjenim Državama u kojoj je kritizirao američku isporuku oružja i opreme u Ukrajinu, tvrdeći da je to neodgovorno.
"Bidenova administracija također pokazuje neodgovornost u vezi s prijenosom dalekometnih topničkih sustava u Ukrajinu. Glavni rizik je eskalacija sukoba ako oružane snage Ukrajine koriste ove sustave za napad na teritorij Ruske Federacije. To je puno nepredvidivih posljedica. Osim toga, Washington ignorira očitu prijetnju stavljanja modernog visokopreciznog oružja u ruke radikalnih nacionalista, terorista i razbojničkih formacija ne samo na teritoriju Ukrajine već i u inozemstvu", stoji u izjavi.
Ruska administracija najavljuje referendum
9.40 - Vladimir Rogov, član ruske administracije u okupiranom Zaporožju, rekao je da postoji napredak u održavanju referenduma o regiji koja je pripojena Rusiji, piše RIA.
"Referendum će biti održan ove godine. Pripreme će trajati nekoliko mjeseci. Velika većina stanovnika naše regije želi se što prije vratiti u rodnu luku i postati dio velike Rusije", rekao je.
Ukrajina: Rusija priprema referendum za pripojenje još jedne regije
9.05 - Hennadii Lahuta, šef vojne uprave Hersonske oblasti, rekao je da je Kremlj zadužio suradnike u Hersonu da do jeseni pripreme "referendum" o uključivanju Hersonske oblasti u sastav Rusije. Prema riječima Lahute, 6. lipnja u Državnoj upravi Hersonske oblasti održan je veliki sastanak suradnika. Nazočio je i zamjenik šefa administracije ruskog predsjednika.
Postavio je cilj da se "do jeseni pripremi referendum o pripajanju Hersonske oblasti Rusiji". Lahuta je naveo da je to posljednja odluka okupatora, a njihove prethodne odluke su bile “Prvo republika, zatim pripajanje Krimu, sada pripajanje Rusiji”.
U Ukrajinu vraćena tijela 210 poginulih vojnika
8.40 - Do utorka tijela 210 ukrajinskih vojnika vraćeno u Ukrajinu, objavile su tamošnje vlasti. Dodaju kako se proces vraćanja tijela poginulih u Maripuolju nastavlja. Većina tijela su iz čeličane Azovstal.
Ukrajina: Uspješno smo obuzdali napad na Severodonjeck
8.20 - Prema posljednjem ukrajinskom vojnom operativnom izvješću, Ukrajina odbija ruski napad na svoj ključni istočni grad. "Naši ratnici uspješno su obuzdali napad na grad Severodonjeck, borba je u tijeku. Pokušaj zauzimanja obližnjih gradova Toškivke i Ustinivke također je bio neuspješan", tvrdi glavni stožer oružanih snaga Ukrajine.
Ruske snage bombardirale su ukrajinske položaje intenzivnim topničkim napadima, zračnim napadima i neprestanim borbama ulicu po ulicu, rekao je regionalni guverner pokrajine Luhansk Serhij Hajdaj. U ključnom gradu za koji se danima vode teške bitke prema izvješćima je ostalo između 10.000 i 11.000 civila.
Britanski obavještajci: Severodonjeck pod napadima iz tri smjera
7.30 - Britansko ministarstvo obrane objavilo je novo izvješće o stanju na istoku Ukrajine. "Rusija nastavlja s pokušajima napada na Severodonjeck iz tri smjera iako se ukrajinska obrana drži. Malo je vjerojatno da je ijedna strana stekla značajniji pomak u posljednja 24 sata", pišu Britanci. I dok Rusi većinu svojih snaga koncentriraju u Donbasu, pišu dalje, na bokovima su slabiji i natjerani u defenzivu.
"Ukrajinske snage su postigle određeni uspjeh protunapadom u jugozapadnoj regiji Herson, uključujući ponovno zauzimanje uporišta na istočnoj obali rijeke Ingulec", stoji dalje. Linija je u ovom trenutku dugačka oko 500 kilometara te se i Rusija i Ukrajina susreću sa sličnim problemima, a to je održavanje linija te dovođenje novih jedinica sposobnih za borbu. Za to vrijeme, navode Britanci, Rusi nasilno u okupiranoj regiji Herson uvode rubalj kao sredstvo plaćanja te zapošljavaju ruske učitelje i uvode ruski program u škole.
Teške borbe u Severodonjecku
6.00 - "Vojna situacija u Severodonjecku je konstantno teška", rekao je načelnik gradske vojne uprave Severodonjecka. "Naše oružane snage su učvrstile svoje položaje, držeći granice u gradu koji su zauzele", rekao je Oleksandr Striuk na nacionalnoj televiziji. “Borbe ne jenjavaju. Orci (ruske snage) ubacuju više i više snaga; ovdje je koncentrirano puno topništva i opreme koja napada grad. Orci pokušavaju napredovati, mi ih zaustavljamo.” "Naše oružane snage daju sve od sebe da obrane grad", rekao je Striuk, dodajući da je u gradu ostalo između 10.000 i 11.000 ljudi
Ukrajina pokreće "knjigu krvnika" s dokazima o ratnim zločinima
4.35 - Ukrajinski tužitelji tvrde da su zabilježili više od 12.000 ratnih zločina za koje je osumnjičeno više od 600 osoba otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. veljače. "Sljedećeg tjedna bit će pokrenuta posebna publikacija, 'Knjiga krvnika', sustav kojim će se prikupljati podaci o ratnim zločinima, zločincima iz ruske vojske", rekao je Zelenskij u video poruci.
Napomenuo je da će to biti ključni element u njegovu zahtjevu da se pozove na odgovornost ruske vojnike koji su, kako navode ukrajinske vlasti, počinili ubojstva, silovanja i pljačke. "To su konkretne činjenice o konkretnim pojedincima krivim za konkretne okrutne zločine protiv Ukrajinaca", rekao je Zelenskij navodeći kijevsko predgrađe Buču, gdje su, kako tvrde istražitelji, pronađeni dokazi o masovnim smaknućima. Rusija tvrdi da je učinila sve kako bi izbjegla gađanje civila u "posebnoj vojnoj operaciji" u Ukrajini. Ruski dužnosnici odbacili su snimke događaja u Buči kao "laž" ukrajinskih vlasti nakon što su ruske snage napustile taj grad krajem ožujka.
Tass: Više od 1000 ukrajinskih zatvorenika prebačeno u Rusiju zbog istrage
2.00 - Više od 1000 ukrajinskih vojnika koji su se predali u gradu Mariupolju prebačeni su u Rusiju radi istrage, izvijestila je agencija Tass navodeći izvor iz policije. Bude li potvrđena, vijest bi mogla narušiti već ionako teške mirovne pregovore između dviju strana.
Kijev traži da mu se u sklopu razmjene zatvorenika preda svih 2000 branitelja iz Azovstalja, no zastupnici u ruskom parlamentu tražili su da se nekima od tih vojnika sudi. "Više od tisuću osoba iz Azovstalja prebačeno je u Rusiju. Njima se bave tijela za provedbu zakona", rekao je izvor, kako je prenio Tass. Izvor nije naveo pojedinosti o tome što bi moglo uslijediti, ali je rekao da će još ukrajinskih zarobljenika biti poslano u Rusiju.
Svjetska banka odobrila dodatnu pomoć od 1,49 milijardi dolara
1.00 - Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je 1,49 milijardi dolara dodatne financijske pomoći Ukrajini, kao pomoć za isplatu plaća državnih službenika i socijalnih radnika. Uz novi iznos ukupna financijska pomoć Svjetske banke Kijevu prelazi četiri milijarde dolara. Svjetska banka odobrila je 8. ožujka pomoć u iznosu od tri milijarde, uz trenutačnu isplatu od 489 milijuna dolara, te su od tada isplaćene gotovo dvije milijarde dolara, navela je Svjetska banka u priopćenju.
Najnovije financiranje za Ukrajinu omogućeno je jamstvima Velike Britanije, Nizozemske, Litve i Latvije. "Projekti Svjetske banke u Ukrajini omogućavaju poboljšanje rada javnih službi u području poput opskrbe vodom, dezinfekcije, grijanja, opskrbe električnom energijom, energetske efikasnosti, prometnica, socijalne zaštite, obrazovanja i zdravstva", ističe Svjetska banka u priopćenju. Održavanje tih temeljnih službi nužno je za sprječavanje dodatnoga pogoršanja životnih uvjeta i siromaštva u Ukrajini, izjavio je direktor Svjetske banke za Istočnu Europu Arup Banerji. Napomenuo je i da će omogućavanje funkcioniranja vlade biti "temelj svake obnove".
