Situacija u Ukrajini još uvijek ne popušta, a početkom tjedna opet je raketiran glavni grad Kijev. Četiri krstareće rakete ispaljene su na grad - tri su pogodile u zgrade jedne tvornice, dok je jedna pogodila prazan teren. Uzbune se i dalje čuju u gradu, iako se ruska vojska povukla, kao i sama bojišnica. Nakon više od sto dana rata, Putinova vojska pokušava zauzeti oblasti u regijama Donjeck i Lugansk. No, kako stvari stoje, niti tamo im baš ne ide po planu.
Nakon relativno mirnog perioda, spomenute rakete koje su pogodile tvornicu u Kijevu uznemirile su tamošnje stanovništvo. "Situacija još uvijek ne popušta, opet su nas raketirali. Ti projektili projurili su iznad nas", priča nam profesor Maksim Kamenjecki s Instituta za međunarodne odnose u Kijevu s kojim smo razgovarali nakon nedavnih zbivanja u Ukrajini.
Kamenjecki kaže, prvi se put uplašio i njihov pas, koji ranije nije reagirao na krstareće projektile. "Ovog puta je bio i on uplašen", kaže nam profesor.
"U raketiranju su pogodili tvornicu koja stvarno nema ništa s vojnom opremom, niti je tamo bilo išta smješteno. Naši su čak odveli reportere tamo da im pokažu da stvarno nema nikakve veze s isporučenim tenkovima o kojima su Rusi govorili, spominjući da je tamo bila neka vojna oprema. Ali osim vagona za prijevoz žitarica, tamo ničeg nije bilo", pojašnjava nam Kamenjecki.
Snimka koja ledi krv u žilama
U razgovoru koji smo vodili prije mjesec dana, Kamenjecki je spomenuo da su Rusi dosta koristili stare rakete koje nemaju neko navođenje, a iz čega se dalo naslutiti da je Putinova vojska imala problema s naoružanjem iako se cijelo vrijeme busaju u prsa te se prikazuju kao moćna vojna sila.
Na pitanje jesu li ove četiri rakete također "zalutale", Kamenjecki kaže da je sada posrijedi jedna druga stvar. "Od četiri projektila, tri su pogodila zgrade, a jedan nije pogodio cilj, nego neki vrt u blizini. Čini mi se da je ovaj put bilo nešto drugo posrijedi; moguće da su imali krivu informaciju koja im je mogla biti podvaljena, a moguće i da su sami krivo protumačili neke obavještajne podatke", kaže, dodajući da su te rakete skupe.
"Čini mi se da one ipak biraju ciljeve", kaže ovaj stručnjak. "Od četiri rakete, tri su pogodile tvornicu, pretpostavljam da im je to bila meta. Ipak to pokazuje da se radi o boljim raketama, mislim da je sada u pitanju sustav navođenja bio", kaže nam naš sugovornik.
Profesor Kamenjecki poslao nam je snimku jedne od tih raketa koje su protutnjale iznad glavnog ukrajinskog grada.
Na krstareće rakete stanovnike Kijeva upozorila je zračna uzbuna. Tih uzbuna, kaže Kamenjecki, ima stalno. "Kada se dižu avioni strateškog zrakoplovstva ili lansiraju rakete iz Crnog mora, odmah se pali uzbuna. Iz Crnog mora do Kijeva raketa putuje nešto manje od sat vremena pa ima vremena za obustavu prometa na mostovima te da ljudi odu u skloništa. Ako se rakete lansiraju iznad Kaspijskog jezera, a ovaj put su bile lansirane rakete zračnog baziranja H-101, koje su išle od Kaspijskog jezera preko Crnog mora pa su skrenule na naš teren, taj let traje otprilike dva sata. Čim one budu zapažene na radarima, odmah se pali uzbuna", pojašnjava.
"To prvo nije ugodno za čuti, a drugo, obustavlja se promet preko mostova, kao i javni prijevoz", veli, pa dodaje da obustava javnog prijevoza putnicima bude problematična, posebice za one koji se nalaze u metrou kada se upali uzbuna. "Vlak ne može ići preko mosta dok traje uzbuna. Uzbuna može trajati 15 minuta, a može trajati i dva sata. To je nezgodno ljudima jer ne mogu nigdje iz javnog prijevoza", kaže.
Problem s opremanjem
Glavne bitke trenutno se vode na sjeveru, a naš sugovornik kaže da je dio oko regija Lugansk, tamo gdje je Sjeverodonjeck i oko njega, najveći problem. "Nisu zaposjeli taj grad, bez obzira na to što je Putin naredio da ga treba zaposjesti do 1.lipnja, a do 1.srpnja treba potpuno okupirati Donjecku oblast. Oni još uvijek ne mogu zaposjesti tih par posto Luhanske oblasti. Na nekim mjestima oni napreduju, međutim na jugu na području Hersona napreduju naše snage. Mislim da toliko koliko Rusi mogu napredovati u Lugansku, naši napreduju u Hersonskoj oblasti. Na nekim mjestima, naši prelaze u kontraofenzive i tu sve ovisi o topničkom naoružanju", kaže Kamenjecki, koji ističe da je kada ratuju države bitno topništvo.
"Ukrajina je napustila neke teritorije tamo gdje naša vojska nije mogla izdržati topničke napade, a nismo mogli uzvratiti. Sada sve ovisi o tome ako i kada dođe baš topnička oprema. Tada ćemo moći ići u jače kontraofenzive. Baš oko toga se vode borbe", pojašnjava ovaj stručnjak.
"Najveći gubici i s naše i s njihove strane su od topničkih napada. Rusi sada mogu napredovati, jer za sada imaju nadmoć u topničkom naoružanju", kaže.
Šef ureda predsjednika Zelenskog rekao je da Ukrajini za dobru, organiziranu i učinkovitu kontraofenzivu treba otprilike pet do šest brigada opremljenih modernim oružjem. "To je oko 25 tisuća ljudi. Za Ukrajinu to još uvijek nije problem, no pitanje je u opremanju - ne u lakom naoružanju, nego u topničkom sustavu, tenkovima, protuzračnoj obrani, dakle ono što Ukrajina čeka još uvijek", pojašnjava nam.
Iako su u grad pale spomenute četiri rakete, profesor Kamenjecki zapravo kaže da grad za sad prolazi dosta dobro u odnosu na ostale gradove. "Mikolajev ili Harkiv jako su raketirani i granatirani, bez obzira na to što ih Rusi neće zauzeti. Te gradove samo uništavaju. Mislim da će Kijev sada slabije raketirati, ako ne dođe do nekih promjena", kaže Kamenjecki.
"U grad su se vratile diplomacije. Ne samo američka, nego i turska i kinesko će se uskoro vratiti, a oni stanuju po gradu. Ako pogode neku stambenu četvrt, to nije Harkiv, tamo gdje su samo volonteri. U Kijevu ako oni pogode i pogine neki stranac koji je možda iz Rusiji prijateljskih zemalja, to će za njih biti problem", pojašnjava nam Kamenjecki.
Osvrnuo se i na problem koji bi se morao pojaviti u Mariupolju, a to je epidemija kolere. "U Mariupolju su problemi zato što je u ruševinama ostalo puno ljudskih ostataka. Ljudi su pokopani u dvorištima, nije se moglo dublje kopati prilikom pokapanja… Ono što su mogli napraviti su radili. Sada to sve odlazi u vodu, to počne izlaziti van, tamo ima divljih životinja koje će to nositi…takva situacija će sve iskomplicirati. Opasnost postoji i to velika opasnost", kaže nam.
"U gradu je oko 20 tisuća poginulih, većina se nalazi negdje između zgrada ili u zgradama gdje te ruševine još nisu rastrpane… zato i može tako nešto izbiti, to je stvarno veliki problem", zaključuje profesor Maksim Kamenjecki u razgovoru za Net.hr.
