Ruska invazija na Ukrajinu traje već 55 dana, a rat je ušao u drugu fazu. Ruske snage fokusirale su se na istoči dio zemlje, gdje je u tijeku velika bitka za Donbas, za koju analitičari kažu da bi mogla biti izuzetno teška. S druge strane, ruska vojska povukla se s područja glavnog grada Kijeva, koji se polako vraća u život i u koji se malo po malo vraćaju i stanovnici koji su pobjegli pred ratnim vihorom. Kakva je situacija u Ukrajini, za Net.hr ispričao je Maksim Kamenjecki, profesor s Instituta za međunarodne odnose u Kijevu.
"Kijev se polako vraća normalnom životu", rekao je Kamenjecki uvodno. "Otprilike dvije trećine stanovništva stalno boravi u Kijevu, dok je trećina stanovništva još uvijek van grada. Neki su u inozemstvu, a neki u drugim dijelovima Ukrajine", kaže.
"Sve više radi gradski prijevoz, dućani su praktički svi otvoreni. Sinoć sam pročitao da su proradila i kina", kaže Kamenjecki. Neke od najvažnijih cesta do grada i dalje su blokirane, no normalnom životu, kaže ovaj profesor koji je studirao u Zagrebu, vraćaju se barem u Kijevu.
Upitan da usporedi situaciju sada i prije mjesec dana kada je za Net.hr dao veliki intervju o situaciji u svojoj zemlji, kaže da je tada Kijev bio stalno pod zračnim uzbunama jer su Rusi imali mogućnost stalnog granatiranja iz predgrađa. "Oni su bili nekih 15-ak kilometara od centra grada, što znači da je za obično topničko oružje Kijev bio dostupan. Dolazili su iz dva smjera, sa sjeverozapada i s istoka, tako da je bilo naporno, tada je Kijev bio prazan i stvarno su bili problemi", kaže. Dodao je da je sada opasnost samo od raketnih napada, pošto Rusija koristi projektile koje lansira s ogromne udaljenosti od nekoliko tisuća kilometara. Kaže da se u čitavoj zemlji oglašava zračna uzbuna čim se detektiraju projektili u zraku, a građanima se preporučuje da odlaze u skloništa.
Sveučilište na kojem on radi od 4.travnja vratilo se u nastavni proces, a predavanja se održavaju online, kao i za vrijeme pandemije. "I profesori i studenti su na različitim mjestima. Neki moji studenti ne samo da su u izbjeglištvu, nego se nalaze i na privremeno okupiranim područjima. Neki su otišli iz svojih gradova na sigurnija mjesta, u druge dijelove Ukrajine, ali i u inozemstvo", kaže. Otprilike, nekih 80 posto studenata kojima profesor Kamenjecki predaje, vratilo se nastavi.
Uskrsni blagdani neće dovesti do primirja
Na pitanje kako će uskrsni blagdani proteći u Ukrajini, obzirom na cjelokupnu situaciju, Kamenjecki kaže da na područjima gdje se vode borbe, to neće previše utjecati na mir. "Naš protivnik nije taj tip koji koristi religijske blagdane za obustavu vatre. Ne mislim da će se nešto smiriti", govori nam ovaj ukrajinski profesor. "U ostalim dijelovima zemlje gdje se slavi Uskrs bit će i proslave. Ljudi polako spremaju sve za te prilike", kaže.
Što se tiče namirnica i potrepština, u Kijevu nema problema s opskrbom te je relativno normalno stanje bez obzira na to što su u napadima Rusi gađali skladišta. "Oko Kijeva je bilo pogođeno oko 20 posto svih skladišta za opskrbu veletrgovina - sa zamrznutim produktima, mesom, povrćem i tako dalje", kaže. "Ima promjena u proizvođačima na samo tržištu. Neke vrste mliječnih proizvoda nisam vidio prije, no oni su uletjeli zato što su tradicionalni isporučitelji te vrste robe ili izgubili svoju robu ili ne mogu više isporučivati. Sada su umjesto njih došli drugi", kaže. "Ima nekih problema s izborom što se tiče mliječnih proizvoda, to se osjeća. Nešto je manji izbor mesa, no nije nešto katastrofalno. Ima svega", kaže profesor Kamenjecki.
Što se tiče situacije na istoku Ukrajine po čitavoj bojišnici, od Harkovske oblasti sve do Hersona, kaže da se tamo osjeća pojačanje borbi i, kako kažu njihovi mediji, "protivnik je svugdje, po čitavoj bojišnici, krenuo naprijed". Za Mariupolj nema previše informacija jer je dio grada pod opsadom, a ukrajinske snage povukle su se u čeličanu. "Tamo je dosta razvijen sustav podzemnih prostorija gdje se mogu sakriti. Problem im je to što nemaju dovoljno municije, oružja, hrane, vode", rekao je. "Zbog toga je ta situacija najviše dramatična", rekao je, dodajući da je grad praktički uništen i podsjeća na Vukovar s početka devedesetih.
Za vojnu pomoć kaže da je jedno što se isporučuje Ukrajini, a drugo pitanje je što stiže u Mariupolj, jer je tamo gotovo pa nemoguće dovesti oružje. Na pitanje kako narod Ukrajine gleda na ratne zločine koji su počinjeni, a kojih ima sve više, kaže da misli da će se to tek morati istražiti što se tamo dogodilo. "Ono što se vidi su strašni prizori i to vrlo negativno utječe na shvaćanje tih razloga kojima Rusi pokušavaju opravdati to što oni rade na našem teritoriju", kaže.
Pokušaj ostvarenja drugog cilja
Upitan što je sada plan ruske vojske, koja se povukla na istok zemlje, kaže da se sada radi o pokušaju ostvarenja drugog cilja. "Pošto nisu srušili ukrajinsku vlast, sada žele kompletno zauzeti oblasti Lugansk i Donjeck. Pretpostavljam da će oni na to koncentrirati svoje snage", rekao je.
Komentirao je i kritike koje je Zelenskij uputio Njemačkoj zbog uvoza ruskih energenata. Upitan misli li da je zapad napravio dovoljno za Ukrajinu sa sankcijama koje je nametnuo Rusiji, kaže da je mišljenja da sankcije nisu nešto što zapad radi za Ukrajinu. "To je reagiranje na prekršaj u međunarodnim odnosima", kaže.
"Ne smatram da je Zapad napravio sve što je moguće za Ukrajinu, no Zapad ovog trenutka ne može napraviti više. Svjestan sam toga da u ovom trenutku odbiti plin i naftu zapad ne može, a samo to će utjecati na Rusiju", rekao je. Sama Njemačka je, dodaje, posebno pitanje. "Njemačka je uvijek bila suzdržana prema problemima u kojima se Ukrajina nalazila i prije rata. Dan prije rata, njihovi dužnosnici su govorili 'Nemojte više ništa tražiti, nećete moći se oduprijeti tome. Bit ćete gotovi za tri dana'. Prema riječima naših dužnosnika, odbili su pružiti bilo kakvu pomoć", rekao je.
Svoj stav je Njemačka promijenila tek nakon ove invazije, dodao je Kamenjecki. "Sve zemlje određuju svoj stav prema našim događajima na različite načine. Hrvatska primjerice ne isporučuje oružje, no ona pomaže primanjem izbjeglica. Politička podrška je vrlo važna, Ukrajina je vrlo zahvalna što se u Hrvatskoj primaju izbjeglice, što im se daje mogućnost zapošljavanja", kaže.
Što je još rekao o vojnoj pomoći koja pristiže Ukrajini, zašto on nije napustio Ukrajinu, hoće li Putin nakon Ukrajine imati neke nove mete te vidi li kraj ovom ratu, pogledajte u cijelom intervjuu.
