- 104. je dan rata u Ukrajini
- Borrell osudio ruske napade na silose, Michel tvrdi da Rusi koriste hranu kao oružje
- Rat u Ukrajini odgodio secesionističke planove u BiH
- Nastavljaju se napadi na Sjeverodonjeck
- Smaknut Putinov egzekutor, Vladimir Andonov
- Zelenskij izjavio da primirje nije opcija za Ukrajinu
- Njemačka spremna poslati više vojnika na Baltik
- U Severodonjecku i Rubižnu uništene bolnice, civili se sakrivaju u kemijskoj tvronici
- Angela Merkel dala veliki intervju, komentirala aneksiju Krima i svoju politiku prema Rusiji
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Merkel dala prvi veliki intervju od napuštanja dužnosti, odbacila kritike da je vodila politiku podilaženja Rusiji
23:24 - Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel dala je prvi veliki intervju nakon napuštanja dužnosti. U njemu je izjavila da ne krivi sebe da je mogla učiniti nešto kako bi spriječila rat, a odbacila je i optužbe da je vodila politiku podilaženja Rusiji. Merkel je priznala da se ruska aneksija Krima 2014. mogla odlučnije riješiti, ali smatra da se ne mora ispričavati zbog toga što nije učinjeno dovoljno.
"Ovo je brutalan napad koji krši međunarodno pravo i za koji nema opravdanja", izjavila je Merkel nedavno, kada je oštro osudila rusku agresiju na Ukrajinu.
Bivša kancelarka je u intervjuu, koji se emitirao uživo, odbacila optužbe o naivnosti u ophođenju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali je izjavila i da su je jako uznemirile američke sankcije tvrtkama uključenim u izgradnju Sjevernog toka 2. Ruska politika Angele Merkel doživjela je niz napada nakon ruske invazije na Ukrajinu, jer se njoj predbacuje da je pojačala njemačku ovisnost o ruskim energentima.
Više pročitajte ovdje.
Oko 800 civila sklonilo se u kemijsku tvornicu u Severodonjecku
21:45 - Oko 800 ljudi sklonilo se u kemijsku tvornicu u Severodonjecku, prema odvjetniku Dmitrija Firtaša, čija je tvrtka vlasnik tog pogona, prenosi The Guardian.
"Oko 800 civila sklonilo se u bunkere kemijske tvornice Azot, u vlasništvu Grupe DF Dmitrija Firtaša", istaknuo je Lanny J. Davis, američki odvjetnik, u izjavi objavljenoj na web stranici tvrtke. Ruske trupe proteklih tjedana zalagale su se za kontrolu nad ključnim gradom u sklopu svojih napora da osvoje istočnu Ukrajinu.
"Ovih 800 civila uključuje oko 200 od 3000 zaposlenih u tvornici i oko 600 stanovnika grada Severodonjecka", dodao je. Radnici su ostali u tvornici u pokušaju da "osiguraju preostali dio visoko eksplozivnih kemikalija", navodi se u priopćenju.
Rusi stvorili uvjete za dva pomorska humanitarna koridora u Crnom i Azovskom moru
21:13 - Rusko ministarstvo obrane priopćilo je kako je stvorilo uvjete za dva pomorska humanitarna koridora kako bi se omogućilo sigurno kretanje brodova u Crnom i Azovskom moru, navodi se u priopćenju objavljenom u ponedjeljak na Telegramu, piše CNN. Ova izjava dolazi usred međunarodne osude ruske višemjesečne blokade ključnih luka.
"Ruska Federacija poduzima čitav niz mjera kako bi osigurala sigurnost civilne plovidbe u vodama Crnog i Azovskog mora", stoji u priopćenju ruskog ministarstva. "I dalje postoji opasnost za plovidbu i oštećenje lučke infrastrukture zbog odnošenja ukrajinskih mina otkinutih sa sidrišta duž obale crnomorskih država."
Uništene najmanje dvije bolnice u Severodonjecku i Rubižnu
20:35 - Vojni udari uništili su najmanje dvije bolnice u ukrajinskim gradovima Severodonjeck i Rubizhne, pokazuju nove satelitske snimke Maxar Technologies, piše CNN. U Rubizihneu su uništene zgrade koje su bile u blizini bolnice, kao i farmaceutska tvrtka.
Njemačka spremna poslati više vojnika na Baltik
19:35 - Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je u utorak da je njegova zemlja spremna poslati više vojnika u Litvu, reagirajući na zahtjev baltičkih zemalja. Prije ruske invazije na Ukrajinu, Njemačka koja zapovijeda multinacionalnom taktičkom skupinom NATO-a u Litvi već je bila povećala broj svojih vojnika stacioniranih u toj zemlji s 550 na više od 1.000. Baltičke zemlje, nepovjerljive prema Rusiji nakon 50 godina sovjetskog režima u prošlom stoljeću, strahuju da bi one sljedeće mogle biti na meti Moskve ako se njezina kampanja u Ukrajini uspješno završi. Od početka rata te zemlje traže povećanje broja NATO-ovih vojnika na njihovu teritoriju i osnivanje brigada koje će zamijeniti sadašnje postrojbe.
"Spremni smo povećati naše sudjelovanje i izmijeniti ga u obliku snažne borbene brigade koja istodobno može organizirati odvraćanje i obranu od agresije na Litvu", rekao je Scholz u Vilniusu na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s baltičkim čelnicima. Brigada ima oko 4.000 vojnika. "Za nas je ujedno važno da razgovaramo o načinu reagiranja na ruski napad, čineći sve kako Rusija ne bi dobila taj rat", dodao je.
"Mislim da se danas nitko ne zavarava u vezi s Rusijom. Moramo shvatiti da ruska prijetnja neće nestati", rekao je litavski predsjednik Gitanas Nauseda. "Ne može biti ni dijaloga, ni suradnje, ni smirivanja s tom zemljom koja se i dalje zanosi svojim carskim ambicijama", izjavio je.
"Moramo agresoru dati do znanja da NATO nije samo spreman, nego je i kadar obraniti svaki centimetar svog teritorija", rekla je estonska premijerka Kaja Kallas. Sastanak na vrhu NATO-a treba se održati 29. i 30. lipnja u Madridu.
Strani borci stižu u Severodonjeck kako bi pomogli Ukrajincima
19:02 - Već se danima vode žestoke borbe u Severodonjecku. Ako grad padne u ruske ruke, to će značiti da su Rusi preuzeli kontrolu nad cijelom regijom Luhansk. Na društvenim mrežama se danas pojavila snimka prikazuje strane borce kako stižu u Severodonjeck, kako bi se borili rame uz rame s ukrajinskim braniteljima.
Rusi drže gotovo 600 ljudi u mučionicama u Hersonu
17:56 - Skoro 600 ljudi je zatvoreno u mučionicama te u posebno opremljenim podrumima u Hersonu, kazala je Tamila Tacheva, stalna predstavnica ukrajinskog predsjedništva u Krimu te napomenula da su ljudi "zatvoreni su u neljudskim uvjetima i žrtve su torture", prenosi Guardian. "Oko 300 ljudi nalazi se u podrumu u gradu Hersonu, a ostali u drugim naseljima u regiji", rekla je Tacheva.
"Privedeni su uglavnom novinari i aktivisti koji su organizirali "proukrajinske skupove u Hersonu i njegovoj regiji nakon što su ruske trupe okupirale teritorij, kao i ratni zarobljenici", istaknula je.
Ruski vojnici ubili suborca kad je pokušao spasiti ukrajinsku mamu i kćer
16:39 - Ruski vojnici ubili su jednog od svojih kolega kad je pokušao spasiti Ukrajinku i njezinu kćer. Prestravljena Iryna Perlifon (52) i kći Karolina (29) pokušavale su pobjeći kada je Harkiv bio napadnut. Vojnici su ih sakrili u blizini garaža i ostali s njima 15 minuta - ali tada ih je primijetila druga grupa vojnika i otvorila vatru. Karolina je rekla da je prijateljski vojnik molio druge Ruse, "Govorio je ‘Ne pucaj, ne pucaj’. Počeo je plakati. Bilo je puno vikanja", opisuje trenutke užasa. Karolina se izvukla dok se pucnjava nastavila, ali njezina majka je upucana u glavu.
Više pročitajte ovdje.
Zelenskij: 'Primirje nije opcija, moramo postići deokupaciju cijelog našeg teritorija'
16:12 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je u utorak da se Kijev neće zadovoljiti primirjem na bojištu te da mu je cilj vratiti kontrolu nad teritorijima koje je okupirala Moskva.
"Već smo izgubili previše ljudi da bismo jednostavno ustupili svoj teritorij", rekao je Zelenskij putem video veze na događaju koji je organizirao FT. Dodao je kako primirje "nije opcija" za Kijev. "Moramo postići potpunu deokupaciju cijelog našeg teritorija", poručio je Zelenskij. Kijev je ranije objavio da ruske snage sada drže pod kontrolom oko 20 posto ukrajinskog teritorija.
"Nećemo nikoga poniziti, mi ćemo odgovoriti istom mjerom", odgovorio je Zelenskij, upitan o izjavi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da ne bi trebali "poniziti" Rusiju kako bi ostala otvorena vrata za diplomatsko rješenje. Ukrajina se nada da bi zapadne isporuke oružja većeg dometa, uključujući američki HIMARS i britanski topnički raketni sustav M270, mogle pomoći u potiskivanju ruskih snaga. Zelenskij je također rekao da je "vrlo sretan" što je britanski premijer Boris Johnson, jedan od najčvršćih saveznika Ukrajine, preživio glasanje o povjerenju zastupnika njegove Konzervativne stranke u ponedjeljak.
Ukrajini treba šest mjeseci da razminira luke
14.17 - Ukrajini bi trebalo oko šest mjeseci da razminira more oko svojih crnomorskih luka čak i ako se ukine ruska blokada, rekao je prvi zamjenik ukrajinskog ministra agrarne politike i hrane Taras Visocki, dodavši da će Ukrajina moći izvoziti najviše dva milijuna tona žitarica mjesečno, ako Rusija odbije ukinuti blokadu.
Prije rata Ukrajina je izvozila oko šest milijuna tona žitarica mjesečno, a u silosima je, zbog pomorske blokade, ostalo još oko 20 milijuna tona raznih vrsta žica.
Rusi premještaju snage iz Melitopolja u Herson
14.14 - Ruska vojska povlači trupe iz Melitopolja i dijela okruga Vasilivka te ih premješta prema Hersonu, rekao je načelnik Zaporoške oblasti Oleksandr Starik za ukrajinsku televiziju. Nije poznato planiraju li zamijeniti trupe svježim snagama ili ih je na to navelo jačanje ukrajinske obrane.
Rusija izlazi iz Europskog suda za ljudska prava
14.05 - Ruska državna Duma usvojila je u utorak dva zakona kojima se ukida jurisdikcija Europskog suda za ljudska prava nad Rusijom, nakon što je Rusija za vrijeme rata s Ukrajinom navijestila da će napustiti taj sud.
Prvim zakonom koji je usvojio ruski parlament Rusija se uklanja iz nadležnosti suda, dok po drugom zakonu Rusija od 16. ožujka neće implementirati presude Europskog suda za ljudska prava.
Žalbe Europskom sudu za ljudska prava postale su posljednje sredstvo u nekoliko važnih slučajeva. Odbor ministara Vijeća Europe odlučio je izbaciti Rusiju iz Vijeća Europe, a Europski sud za ljudska prava djeluje u sklopu te organizacije. Odluka o izbacivanju Rusije donijeta je zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Rusija je poručila da je samostalno odlučila napustiti Vijeće Europe, a bivši predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da je izlazak Rusije iz organizacije prilika za vraćanje smrtne kazne, što pravila Vijeća Europe zabranjuju.
Talijanskom novinaru pozlilo nakon svađe sa Zaharovom
14.01 - Posljednje izdanje popularne talijanske emisije Non è l'Arena emitiralo se iz Moskve, a voditelj Massimo Giletti razgovarao je s glasnogovornicom ruskog ministra vanjskih poslova, Marijom Zaharovom.
U razgovoru koji je Giletti vodio sa Zaharovom, glasnogovornica ruskog ministarstva izvrtala je svako pitanje, pa je tako kazala kako talijanski novinar nema pojma što se događa u Donbasu te da ondje nikada nije bio i ne zna "kakvom je granatiranju od strane Kijeva to područje izloženo". Kad ju je pitao namjerava li ruska strana okončati sukob, Zaharova mu je odgovorila da "takvo pitanje može postaviti samo malo dijete", a na pitanje o ruskim aktivnostima u Siriji, Zaharova mu je sarkastično odgovorila: "Pođimo zajedno u Siriju."
Sastanak u Ljubljani o važnosti ukrajinskog pridruživanja EU
13.58 - Potpredsjednica ukrajinskog parlamenta Olena Kondratjuk boravi u utorak u posjetu Ljubljani, gdje je nakon razgovora s ministricom vanjskih poslova Tanjom Fajon govorila o važnosti europske perspektive za tu državu i zahvalila zemlji domaćinu na potpori koju joj pruža u vrijeme ruske agresije.
Za Ukrajinu bi dobivanje statusa zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u bila značajna pobjeda protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i dokaz jedinstvene potpore zemalja članica, kazala je Kondratjuk nakon razgovora sa šeficom slovenske diplomacije Fajon.
Fajon je kazala da je svjesna koliko bi to Ukrajini u simboličnom smislu značilo. Po njenim riječima Ukrajina treba jasnu europsku perspektivu, a Slovenija radi na tome da podrži ukrajinsku kandidaturu, no pri tome je u konačnici ipak najvažnije ispunjavanje europskih kriterija i mjerila, a treba voditi računa i o senzibilitetu država zapadnog Balkana koje su već na putu prema EU-u.
Kondratjuk je rekla da Ukrajina ima "svoj put" prema Europskoj uniji i da je svjesna kako je put do članstva dug i zahtijeva naporan rad, a da podržava širenje EU-a na zapadni Balkan jer je svako širenje važno.
"No, Ukrajina je spremna, ispunili smo dva upitnika Europske komisije koja je zadovoljna odgovorima. Mogu reći da je Ukrajina ispunila 65 posto zahtjeva za dobivanje statusa kandidatkinje", kazala je ukrajinska dužnosnica, te zahvalila Sloveniji na pomoći na humanitarnom i drugom području.
Šojgu: Luke Mariupolj i Berdjansk spremne za izvoz žitarica
13.56 - Ruski ministar obrane rekao je u utorak da su ukrajinske luke Berdjansk i Mariupolj, koje su zauzele ruske snage, razminirane i da su spremne za nastavak trgovine žitarica. "Razminiravanje luke Mariupolj je završeno. Funkcionira normalno i primila je svoje prve teretne brodove", rekao je Sergej Šojgu.
Poljoprivredni izvoz iz južne Ukrajine blokiran je otkad je krajem veljače Rusija izvršila invaziju Ukrajine, što je dovelo do porasta cijena žitarica. Ukrajina je optužila Rusiju za krađu vitalnih zaliha žitarica - tvrdnje koje je američki državni tajnik Antony Blinken nazvao "pouzdanima" - dok Moskva kaže da se za situaciju mogu kriviti zapadne sankcije, zbog čega bi moglo doći do globalne prehrambene krize.
Ujedinjeni narodi rade na planovima s Moskvom i Kijevom kako ponovno pokrenuti izvoz žitarica iz ukrajinskih luka, dok postoji mogućnost da će Turska omogućiti pomorsku pratnju kako bi osigurala prolaz kroz Crno more.
Šojgu je također rekao u utorak da su ruske vojne snage stvorile "potrebne preduvjete za potpunu reuspostavu željezničkog prometa između Rusije, Donbasa i Krima" i da su započeli dostavljati teret u ukrajinske gradove Mariupolj, Berdjansk i Herson" na 1200 kilometara novootvorenih željezničkih tračnica.
Stvaranje takozvanog "kopnenog koridora" između Rusije i krimskog poluotoka, kojeg je Rusija anektirala 2014. godine, bio je značajan dio ruske strategije od početka ofenzive. Oko 6489 ukrajinskih vojnika predalo se ruskim snagama od početka onoga što Rusija naziva "specijalnom vojnom operacijom", uključujući 126 u proteklih pet dana, dodao je Šojgu.
Rusija mijenja taktiku jer su Ukrajinci potisnuli Crnomorsku flotu na pučinu
12.59 - Šef regionalne uprave Luhanska Serhij Hajdaj je 6. lipnja izvijestio da se situacija u Severodonjecku značajno pogoršala. U gradu su u tijeku teške borbe, piše američki Institut za proučavanje rata. Ukrajinske pomorske snage osporavaju rusku dominaciju nad sjeverozapadnim dijelom Crnog mora i tvrde da sprječavaju ruske ratne brodove da djeluju blizu obale.
Ukrajinska mornarica izvijestila je 6. lipnja da je uspjela potisnuti skupinu ruske Crnomorske flote više od 100 km od ukrajinske obale. U izvješću se dodatno navodi da su ruske pomorske snage naknadno morale promijeniti svoju taktiku u Crnom moru i da se više oslanjaju na obalne obrambene sustave Bal i Bastion u okupiranom Hersonu i na Krimu nego na morsku protuzračnu obranu.
Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva tvrdilo je da ruske snage jačaju svoju protuzračnu obranu na Zmijskom otoku, a ukrajinsko ministarstvo obrane izvijestilo je da su ruske snage rasporedile dodatne bojne protuzračne obrane S-300 na Krim.
Rusija obacila optužbe za seksualno nasilje tijekom borbi u Ukrajini
11.42 - Osim zbog blokiranja zaliha hrane, ruska vojska je na Vijeću sigurnosti UN-a optužena i za seksualno nasilje. Ruski veleposlanik pri UN-u, Vasilij Nebeznja to je negirao tvrdeći da "nema dokaza" za takve optužbe, piše AFP.
No, visoka dužnosnica UN-a Pramila Patten je izvijestila o 124 optužbe za seksualno zlostavljanje povezano s ratnim djelovanjima u Ukrajini koje je UN primio od 3. lipnja.
Bjelorusi započeli s vježbama borbene pripravnosti
10.57 - Reuters javlja da je bjelorusko ministarstvo obrane reklo da su njihove oružane snage počele provoditi vježbe borbene pripravnosti.
Prije početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače, značajan broj ruskih vojnika okupljen je u Bjelorusiji radi zajedničkih vježbi. Te su se ruske trupe tada upustile u neuspjeli pokušaj zauzimanja Kijeva u prvim danima rata.
Ukrajinci tvrde da je ubijeno 31.360 ruskih vojnika
10.55 - Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga ponovno je objavio brojke ruskih gubitaka od očetka rata. Tvrde da je ubijeno oko 31.360 ruskih vojnika.
Od vojne opreme Rusija je izgubila: 1390 tenkova, 3416 drugih oklopnih vozila, 694 topnička sustava, 207 višecijevnih raketnih bacača, 96 sustava PZO, 212 aviona, 177 helikoptera, 553 drona, 125 krstarećih projektila, 2405 ostalih vozila i cisterni, 13 brodova i 53 komada specijalne opreme.
Putin se sprema za prekid vatre?
10.50 - Ruska vojska već tri i pol mjeseca pokušava okupirati Ukrajinu, no posao za koji se činilo da će trajati nekoliko dana, otegnuo se zbog značajnog otpora ukrajinskih postrojbi. Uz to, izgubili su velik broj generala i visokih časnika, da ne govorimo o vojnicima. Strateški, uspjeli su ispuniti samo neke manje ciljeve, dok je zauzimanje Kijeva i svrgavanje ukrajinske vlasti ostalo želja.
Stoga američki vojni stručnjak i povjesničar Phillips O’Brien smatra da bi Vladimir Putin mogao predložiti prekid vatre u idućih nekoliko dana.
Tijela nekih boraca iz Mariupolja vraćena Ukrajini
10.29 - Tijela nekih ukrajinskih boraca poginulih braneći Mariupolj od ruskih snaga predana su Kijevu, priopćile su obitelji članova ukrajinske Nacionalne garde Azov, prenosi agencija Reuters.
Ukrajinske snage koje su branile Mariupolj bile su skrivene u čeličani Azovstal tjednima dok su ruske snage pokušavale zauzeti grad. Naposljetku su se predali u svibnju te tako postali ratni zarobljenici.
Moguć referendum o pripajanju Hersona Rusiji
10.29 - Dužnosnik kojeg je postavila Rusija u južnoj ukrajinskoj regiji Herson naznačio je da bi Moskva mogla pokušati organizirati glasovanje o pripajanju Rusiji. "To će najvjerojatnije biti referendum", rekao je Kiril Stremousov, zamjenik šefa administracije koju je uspostavio Kremlj.
Datum navodnog referenduma nije naveo. BBC piše da je malo vjerojatno da bi se takvo glasovanje moglo provesti tijekom ratnih zbivanja i ukrajinske protuofenzive u toj regiji. Glavni grad regije Herson bio je prvi veliki ukrajinski grad koji je pao tijekom invazije, a Moskva je tamo pokušala staviti u optjecaj rusku rublju.
Ruski dužnosnici već su govorili u prilog održavanja referenduma u okupiranim područjima južne Ukrajine, ali male su šanse da se bilo koje glasovanje na međunarodnoj razini smatra slobodnim ili poštenim. Glasovanje 2014., kojim je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim, zapadne su nacije osudile kao nezakonito i lažno.
Medvedev objasnio zašto se obrušio na Zapad: Oni žele smrt Rusiji
9.52 - Dmitrij Medvedev, dugogodišnji saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina i trenutačno zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije, jutros je na Telegramu objasnio zbog čega koristi grubu retoriku u svojim objavama. Pritom se ponovno obrušio na Zapad.
"Često me pitaju zašto su moje objave na Telegramu tako grube. Odgovor je da ih (Zapad op.a.) mrzim. Oni su gadovi i štreberi. Oni žele smrt Rusiji i dok sam živ, učinit ću sve da nestanu", poručio je Medvedev, prenosi Guardian.
Separatistički veleposlanik: 9 mrtvih i 18 ranjenih u ukrajinskom granatiranju Donjecka
9.51 - Rodion Mirošnik, kojeg je samoproglašena Luhanska Narodna Republika imenovala veleposlanikom u Rusiji, objavio je na Telegramu da je u zadnja 24 sata devet civila ubijeno granatiranjem u susjednoj samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck u posljednja 24 sata. Dodao je da je u napadima ozlijeđeno još 18 osoba.
"Sve što topnici Oružanih snaga Ukrajine sada rade u Avdijivki i sporednim mjestima je ratni zločin. Bolje da se ne nadaju popustljivosti, baš kao i njihovi zapovjednici", napisao je Mirošnik.
Smaknut Putinov egzekutor
9.10 - Vladimir Andonov, jedan od najozloglašenijih Putinovih plaćenika, poznat pod nadimcima Egzekutor i Vaha, ubijen je u ukrajinskoj regiji Harkiv, piše The Sun. Ovaj 44-godišnjak iz Burjatije bio je članom zloglasne Wagner grupe, plaćeničke vojne organizacije te je sudjelovao u smaknućima ukrajinskih ratnih zarobljenika tijekom sukoba u Donbasu 2014. godine.
"Smrt Vladimira Andonova, poznatijeg kao Vaha, postala je vijest u Ukrajini. Poginuo je sinoć tijekom izviđanja područja zajedno sa svojim prijateljem", pisanja su Moskovskog Komsomoleca. Dodaju da ga je najvjerojatnije ubio ukrajinski snajperist.
Hajdaj: Rusi nastavljaju jurišati na Sjeverodonjeck, odbili smo 10 napada
9.04 - Ukrajinski guverner regije Luhansk, Serhij Hajdaj, objavio jenajnovije informacije o borbenim aktivnostima u regiji.
Trenutačno, neprijatelj nastavlja jurišati na Sjeverodonjeck, borbe se nastavljaju. Odbijen je i ruski juriš u pravcu Novoohtirke i Voronove. Na području Bilohorivke neprijatelj koristi diverzantsko-izviđačke skupine.
Tijekom proteklog dana odbijeno je deset neprijateljskih napada, uništen je jedan tenk, tri topnička sustava, dva borbena oklopna vozila, jedno auto i dva skladišta streljiva. Jedinice protuzračne obrane oborile su dvije bespilotne letjelice Orlan-10", prenosi njegove riječi Guardian.
Rusi granatirali okrug Krivij Rih, ima ozlijeđenih
8.28 - Rusi su noćas granatirali okrug krug Krivij Rih u Dnjepropetrovskoj oblasti višestrukim raketnim bacačima tipa Uragan, javlja načelnik vojne uprave Dnjepropetrovska, Valentin Rezničenko.
Ukrajinska pravda piše kako je pogođeno mjesto Zelenodolsk, gdje je zabilježeno nekoliko ranjenih osoba. Jedan muškarac je ranjen i tijekom napada na Veliku Kostromu, gdje je oštećeno više kuća.
Charles Michel optužio Rusiju da koristi hranu kao oružje
8.17 - Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel optužio je Rusiju da koristi zalihe hrane kao tajno oružje protiv zemalja u razvoju i okrivio Kremlj za nadolazeću globalnu krizu s hranom, što je potaknulo moskovskog veleposlanika u UN-u da napusti sjednicu Vijeća sigurnosti.
Michel se obratio ruskom veleposlaniku Vasiliju Nebenziji izravno na sastanku vijeća u ponedjeljak, rekavši da je prije nekoliko tjedana vidio milijune tona žitarica i pšenice zaglavljene u kontejnerima i brodovima u luci u Odesi 'zbog ruskih ratnih brodova koji im priječe put u Crnom moru'.
Baltički čelnici pozvali na jaču vojnu prisutnost NATO-a u regiji
8.13 - Predsjednici Latvije i Litve iskoristili su posjet njemačkog kancelara Olafa Scholza, koji dolazi u utorak u Vilnius, da pozovu na jaču vojnu prisutnost NATO-a u baltičkim zemljama s obzirom na rusku invaziju na Ukrajinu.
Budući da bi se na samitu NATO-a u Madridu potkraj lipnja trebalo odlučiti hoće li se broj vojnika na istočnom krilu trebati povećati s obzirom na promjenu sigurnosne situacije u Europi, litavski predsjednik Gitanas Nauseda i latvijski predsjednik Egils Levits pozvali su vojni savez da rasporedi više vojnika u regiji.
"NATO samit u Madridu mora biti samit odluka", rekao je Nauseda za dpa uoči Scholzova jednodnevna posjeta te dodao da se Litva nada na samitu postići dogovor sa saveznicima o prelasku "s odvraćanja na obranu, s bojne na brigadu, sa zračnog nadzora na protuzračnu obranu", istaknuo je.
Levits je također rekao kako se nada da će Scholzov posjet donijeti "konkretne prijedloge" za jačanje obrane istočnog krila NATO-a. "Očekujemo da i Njemačka ima na umu sveukupnu sigurnost NATO-a i stoga također podržava pojačanu prisutnost NATO-a u svim trima baltičkim državama", rekao je Levits za dpa.
Scholz bi trebao razgovarati s Nausedom i premijerima triju baltičkih država tijekom posjeta glavnom gradu Litve, a na vrhu dnevnog reda bit će osiguranje istočnog krila NATO-a s obzirom na ruski rat u Ukrajini, prema uredu kancelara.
Rusi žele odsjeći Sjeverodonjeck i zagospodariti Donjeckom oblasti
8.09 - Tijekom vikenda ukrajinske snage ponovno su zauzele dijelove Sjeverodonecka iako ruske snage vjerojatno nastavljaju okupirati istočna naselja. Širi plan Rusije vjerojatno je i dalje odsjecanje područja Sjeverodonjecka sa sjevera i sa juga, piše britansko ministarstvo obrane u svom operativnom izvješću.
Rusija je do svibnja ostvarila napredak na južnoj osovini Popasne, ali je njezin napredak u tom području zastao tijekom prošlog tjedna. Izvješća o jakom granatiranju u blizini Iziuma sugeriraju da se Rusija sprema poduzeti nove napore na sjevernoj osovini.
Rusija će gotovo sigurno morati postići proboj na barem jednoj od ovih osi kako bi prevela taktičke dobitke na uspjeh na operativnoj razini i napredak prema svom političkom cilju kontrole cijele Donjecke oblasti.
Ukrajinci: Rusi nastavljaju jurišati na Sjeverodonjeck
8.05 - Ruske trupe nastavljaju jurišati na grad Sjeverodonjeck gdje se vode teške borbe, objavila je ukrajinska vojska u svom najnovijem operativnom izvješću, prenosi Guardian. Prema ukrajinskom glavnom stožeru oružanih snaga, ukrajinske trupe uspješno su se suprotstavile i odbile rusku ofenzivu prema gradovima Nahirne, Berestov, Krinične i Rota.
Ukrajinski helikopteri također su navodno napadali skupine neprijateljskih snaga u regiji Herson, a zrakoplovi po skladištima streljiva u regiji Mikolajev. "Neprijatelj je izgubio više od 20 ljudi i do 10 jedinica vojne opreme", dodaje se u izvješću.
Zelenskij: Oko 2500 ljudi iz Azovstala zarobljeno u okupiranim regijama
7.10 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij sinoć je poručio da bi više od 2500 branitelja iz čeličane Azovstal u Mariupolju moglo biti zatočeno u regijama Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine. Zelenskij je u svom noćnom obraćanju dodao da se planovi Rusije u pogledu tretmana ovih zatvorenika stalno mijenjaju, piše CNN.
Borrell osudio napade na ukrajinske silose
7.10 - Šef diplomacije Europske unije, Josep Borrell osudio je ovoga vikenda ruski raketni napad koji je uništio veliki silos za skladištenje žitarica u južnom lučkom gradu Mikolajvu.
"Još jedan ruski raketni napad koji pridonosi globalnoj krizi s hranom. Ruske snage uništile su drugi najveći terminal za žito u Ukrajini, u Mikolajivu", napisao je Borrell u tweetu u ponedjeljak.
Slike na društvenim mrežama pokazuju da je terminal zahvaćen plamenom. Mikolajiv je blizu nekih od najplodnijih ukrajinskih regija, piše CNN. Borrell je rekao da je napad u suprotnosti s nedavnim obećanjima ruskog predsjednika Vladimira Putina da će ponuditi siguran prolaz kroz Crno more iz ukrajinskih luka za trgovačku plovidbu.
"Dezinformacije koje širi Putin odbacujući krivnju postaju sve ciničnije", napisao je Borrell na Twitteru.
Rat u Ukrajini odgodio secesionističke planove Milorada Dodika
7.10 - Rat u Ukrajini i njegovi negativni učinci natjerali su čelnike bosanskih Srba da odgode planove za povlačenje svoje regije iz nacionalnih institucija BiH, izjavio je u ponedjeljak srpski član kolektivnog predsjedništva BiH Milorad Dodik.
U prosincu je parlament Republike Srpske izglasao početak rada na prekidu veza s bosanskim oružanim snagama, pravosuđem i poreznim sustavom, u neobvezujućem prijedlogu koji je trebao utrti put za secesiju.
Dodik - pokretačka snaga plana koji je izazvao najgoru političku krizu u Bosni od kraja rata 1990-ih i pokrenuo sankcije protiv njega iz Londona i Washingtona te upozorenja iz EU - rekao je da će se on provesti do roka koji istječe ovog tjedna.
Ipak, promijenjeni politički uvjeti uzrokovani ratom u Ukrajini doveli su do kašnjenja, rekao je Dodik, čije planove podržava Moskva. Secesionistički plan nije ukinut, samo je odgođen, rekao je Dodik tijekom sjednice parlamenta koju je sazvao kako bi dobio potporu protiv uvođenja sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Američki sud dopustio zapljenu Abramovičevih zrakoplova
7.10 - Američki sud je u ponedjeljak dopusio zapljenu dva zrakoplova koja su u vlasništvu ruskog oligarha Romana Abramoviča, navodeći kao razlog kršenje zabrane izvoza te američke sankcije prema Rusiji, obznanilo je američko Ministarstvo pravosuđa.
Federalni sudac u New Yorku odobrio je zapljenu koju su zatražili federalni agenti, a radi se o zrakoplovima tipa Boenig 787-9 i Gulfstream G650ER, čija se vrijednost procjenjuje na više od 410 milijuna američkih dolara. Ti se zrakoplovi nalaze u vlasništvu i pod kontrolom ruskog milijardera i bivšeg vlasnika nogometnog kluba Chelsea.
Američki sud optužuje da su oba zrakoplova u ožujku uvezeni u Rusiju iz trećih zemalja. Boeing se trenutačno nalazi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a Gulfstream je u Rusiji. Nije jasno kako će američke vlasti doći u priliku zaplijeniti zrakoplove, ali je izgledno da će ova presuda otežati međunarodna putovanja tim letjelicama u budućnosti.
Američke vlasti su zatražile i novčano kažnjavanje vlasnika u visini dvostrukog iznosa vrijednosti zrakoplova. Abramovič je jedan od mnogih ruskih milijardera koji su pogođeni sankcijama zbog ruske invazije u Ukrajini.
