Švicarska ne smije diskriminirati hrvatske državljane!

Države članice EU-a neće dopustiti diskriminaciju hrvatskih državljana u pogledu zapošljavanja u Švicarskoj nakon što je ta zemlja na referendumu odlučila uvesti godišnje kvote za radnike iz svih zemalja članica, izjavila je u utorak hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova VesnaPusić.

"Vrlo je jasan stav država članica da neće dopustiti diskriminaciju građana EU-a", rekla je ministrica Pusić nakon sastanka Vijeća EU-a za opće poslove na kojem se raspravljalo o implikacijama švicarskog referenduma.

Švicarci su u nedjelju na referendumu tijesnom većinom izglasali uvođenje kvota za radnike iz Europske unije, što je protivno ugovorima koje Švicarska ima s EU-om.

Odnosi EU-a sa Švicarskom regulirani su nizom isprepletenih ugovora i kršenje jednog od tih ugovora može povući za sobom poništavanje svih.

Ključni dokument između dviju strana je sporazum o slobodnoj trgovini iz 1972. godine. Nakon što je Švicarska na referendumu odbila članstvo u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) 1992. godine, EU i Švicarska ispregovarali su i 1999. potpisali sedam sektorskih ugovora: o slobodi kretanja osoba, uklanjanju tehničkih barijera za trgovinu, javnim nabavama, poljoprivredi, cestovnom i željezničkom prometu te ugovor o pristupanju Švicarske istraživačkim programima EU-a.

Za nekoliko tjedana EU i Švicarska trebali bi potpisati protokol na sporazum o slobodi kretanja kako bi se on prilagodio novoj činjenici, to jest ulasku Hrvatske u EU-u. Švicarska bi pri tome zadržala pravo koje imaju ostale članice, a to je ograničavanje pristupa hrvatskim radnicima do najviše sedam godina nakon ulaska u članstvo.

Sada je nakon održanog referenduma, kojim se propisuje uvođenje godišnjih kvota za radnike iz svih zemalja članica upitno potpisivanje protokola kojim bi se sloboda kretanja proširila i na Hrvatsku. To bi kao rezultat moglo imati da Hrvatska ostane i bez tih kvota.

Taj bi se problem mogao riješiti prije nego što se referendumska odluka počne provoditi. Naime, prema švicarskim propisima vlada ima tri godine da referendumsku odluku provede u djelo. Za vrijeme toga trogodišnjeg razdoblja mogao bi se ispregovarati novi sporazum kojim bi se na neki način zaobišli rezultati referenduma.

I kada su potpisivani sporazumi 1999. godine, Švicarci su nevoljko potpisali onaj o slobodi kretanja, ali su na njega pristali jer su zauzvrat drugim sporazumima dobili pogodnosti na drugoj strani. Upravo zato da sporazum o slobodi kretanja ne padne na nekom referendumu u Švicarskoj, EU je inzistirala i dobila da svi sporazumi budu jedan paket i ako padne jedan od elemenata toga paketa onda pada cijeli paket. Stoga u svim tim sporazumima postoji sigurnosna klauzula, nazvana "giljotina", koja predviđa da padne cijeli paket, ako padne jedan od sporazuma.

U ponedjeljak je u Europskoj komisiji izvor koji je želio ostati neimenovan rekao da zasad nije vjerojatno da će EU odmah aktivirati klauzulu o poništavanju svih sporazuma sa Švicarskom odbije li ona potpisati protokol, nego da je vjerojatnije da će prekinuti pregovore o sudjelovanju Berna u europskom istraživačkom programu Horizon 2020 i u programu razmjene studenata Erasmus.

Istraživački program EU-a za sljedeće sedmogodišnje razdoblje težak je nekoliko milijaradi eura i za Švicarsku je vrlo važno sudjelovanje u njemu, budući da njihovo gospodarstvo uvelike prosperira zbog ulaganja u znanstvena istraživanja.

Švicarska je, iako ustraje na tome da ne želi biti članicom EU-a, s njom čvrsto povezana. Mnogi čak govore da je njezina neovisnost zapravo samo papirnata jer kao dio zajedničkog tržišta uvelike ovisi o EU-u.

Švicarska je treći trgovački partner EU-a, iza Sjedinjenih Država i Kine, a ispred Rusije i Japana. S druge strane, EU je daleko najveći trgovački partner Švicarske - 78 posto švicaskog uvoza je iz EU-a, a 57 posto švicarskog izvoza otpada na EU.

EU i Švicarska povezane su s više od stotinu bilateralnih ugovora.