WASHINGTON - Pred Helsinškom komisijom američkog Kongresa u utorak je održano svjedočenje o izazovima u regiji zapadnog Balkana, na kojem su visoki diplomati SAD-a i Švedske, koja trenutačno predsjedava Europskom unijom, izrazili priznanje Hrvatskoj za napredak u reformama, ali su i ukazali na probleme u pravosuđu i suradnji s Haškim sudom (ICTY).

Švedski diplomati poručili su američkim kolegama te članicama EU-a da izvrše pritisak na Hrvatsku kako bi ispunila svoje obaveze prema Haškom tribunalu.

"Hrvatska nastavlja pokazivati impresivni napredak u reformama i ostaje primjer u regiji kao pozitivna snaga euroatlantskih integracija", istaknuo je Stuart Jones, pomoćnik zamjenika američke državne tajnice za Europu i Euroaziju, u pisanoj izjavi i izlaganju pred komisijom. Ističući da je Hrvatska u travnju postala članica NATO-a, Jones je kazao kako je sada na putu da uđe u EU, te pozdravio nedavni sporazum Hrvatske i Slovenije, koji omogućuje nastavak hrvatskih pristupnih pregovora s EU. Pozdravio je činjenicu da Hrvatska nastavlja s modernizacijom oružanih snaga iako joj je proračun u ozbiljnoj krizi.

Unatoč brzom napretku i snažnoj predanosti reformama, Hrvatska još ima dosta toga za učiniti na nekim područjima, kazao je američki diplomat, pozivajući na ubrzanje reforme pravosuđa, te rješavanje preostalih pitanja vezanih uz izbjeglice i ratne zločine. Politički direktor švedskog ministarstva vanjskih poslova Bjorn Lyrvall, je rekao da je Hrvatska najnapredniji partner EU-a u regiji, koji može poslužiti drugima kao pozitivan primjer. "S obzirom da nema pozitivnog razvoja glede suradnje, relevantno pregovaračko poglavlje o demokraciji i ljudskim pravima ostaje blokirano. Hrvatska mora pokazati da čini sve što može kako bi ispunila zahtjeve glavnog tužitelja ICTY-a", naglasio je Lyrvall. Švedski je diplomat, u svom istupu pred Helsinškom komisijom SAD-a, preporučio da EU i SAD izvrše pritisak na Hrvatsku kako bi ispunila svoje obveze prema ICTY-u. Na svjedočenju je kao najveći izazov u regiji zapadnog Balkana izdvojena politička krizu u BiH, uz isticanje da sve zemlje u regiji ostvaruju manji ili veći napredak, uključujući i Kosovo, a samo BiH stagnira. U istupima Jonesa i Lyrvalla, te pitanjima supredsjedatelja komisije senatora Bena Cardina i kongresnika Alcee Hastingsa, ocijenjeno je su ustavne reforme preduvjet za bilo kakav napredak u BiH. Također je ukazano na izrazito negativne posljedice nacionalističke retorike u BiH, pri čemu je poimence spomenut samo čelnik srpskog entiteta Milorad Dodik.