WASHINGTON - Pred Helsinškom komisijom američkog Kongresa u utorak je održano svjedočenje o izazovima u regiji zapadnog Balkana, na kojem su visoki diplomati SAD-a i Švedske, koja trenutačno predsjedava Europskom unijom, izrazili priznanje Hrvatskoj za napredak u reformama, ali su i ukazali na probleme u pravosuđu i suradnji s Haškim sudom (ICTY).
Švedski diplomati poručili su američkim kolegama te članicama EU-a da izvrše pritisak na Hrvatsku kako bi ispunila svoje obaveze prema Haškom tribunalu.
"Hrvatska nastavlja pokazivati impresivni napredak u reformama i
ostaje primjer u regiji kao pozitivna snaga euroatlantskih
integracija", istaknuo je Stuart Jones, pomoćnik zamjenika
američke državne tajnice za Europu i Euroaziju, u pisanoj izjavi
i izlaganju pred komisijom.
Ističući da je Hrvatska u travnju postala članica NATO-a, Jones
je kazao kako je sada na putu da uđe u EU, te pozdravio nedavni
sporazum Hrvatske i Slovenije, koji omogućuje nastavak hrvatskih
pristupnih pregovora s EU. Pozdravio je činjenicu da Hrvatska
nastavlja s modernizacijom oružanih snaga iako joj je proračun u
ozbiljnoj krizi.
Unatoč brzom napretku i snažnoj predanosti reformama, Hrvatska
još ima dosta toga za učiniti na nekim područjima, kazao je
američki diplomat, pozivajući na ubrzanje reforme pravosuđa, te
rješavanje preostalih pitanja vezanih uz izbjeglice i ratne
zločine.
Politički direktor švedskog ministarstva vanjskih poslova Bjorn
Lyrvall, je rekao da je Hrvatska najnapredniji partner EU-a u
regiji, koji može poslužiti drugima kao pozitivan primjer.
"S obzirom da nema pozitivnog razvoja glede suradnje, relevantno
pregovaračko poglavlje o demokraciji i ljudskim pravima ostaje
blokirano. Hrvatska mora pokazati da čini sve što može kako bi
ispunila zahtjeve glavnog tužitelja ICTY-a", naglasio je
Lyrvall.
Švedski je diplomat, u svom istupu pred Helsinškom komisijom
SAD-a, preporučio da EU i SAD izvrše pritisak na Hrvatsku kako bi
ispunila svoje obveze prema ICTY-u.
Na svjedočenju je kao najveći izazov u regiji zapadnog Balkana
izdvojena politička krizu u BiH, uz isticanje da sve zemlje u
regiji ostvaruju manji ili veći napredak, uključujući i Kosovo, a
samo BiH stagnira.
U istupima Jonesa i Lyrvalla, te pitanjima supredsjedatelja
komisije senatora Bena Cardina i kongresnika Alcee Hastingsa,
ocijenjeno je su ustavne reforme preduvjet za bilo kakav napredak
u BiH.
Također je ukazano na izrazito negativne posljedice
nacionalističke retorike u BiH, pri čemu je poimence spomenut
samo čelnik srpskog entiteta Milorad Dodik.
