Nacionalni centar za vrednovanje analizirao je "Školu za život" i zaključio da je kritičko razmišljanje učenika na osnovnoj razini, piše u četvrtak Večernji list.
Nešto više od mjesec dana uoči početka nove školske godine u kojoj bi se obrazovni sustav trebao promijeniti iz temelja iz obrazovnog sektora stižu (uz rezultate ovogodišnje mature) poražavajuće vijesti. Učenici osnovnih i srednjih škola koji su lani sudjelovali u eksperimentalnoj provedbi "Škole za život” nisu napredovali, navodi dnevnik.
"Učenici su na relativno niskoj razini sposobnosti rješavanja problema i dobiveni podaci 2019. su u određenoj mjeri usporedivi s rezultatima PISA-E 2012. godine", stoji u naputku Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje koji je pratio rezultate eksperimentalne provedbe "Škole za život” u koju je bilo uključeno 74 osnovnih i srednjih škola Hrvatske.
Pogrešno tumačenje?
Taj je rezultat prezentiran sredinom srpnja, a kako napominju iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje, testirali su sposobnost rješavanja problema i kritičkog razmišljanja učenika, dvije temeljne odlike uz koje već godinu dana "Školu za život” promovira Ministarstvo obrazovanja.
Od tada u Ministarstvu ponavljaju da se podaci dobiveni testiranjem eksperimenta u javnosti pogrešno tumače, ističe Večernji list.
U ispitivanju koje je proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja sudjelovala su 6952 učenika, od toga 1726 učenika 1. razreda; 1801 učenik 5. razreda; 1634 učenika osnovnih škola (ostali razredi) i 1791 učenik 1. razreda srednjih škola, a ispitivanje je provedeno u online okruženju.
Iako su učenici kazali da im ispiti kojima su pristupili nisu bili teški, iz Nacionalnog centra poručuju da se 87 posto učenika prvih razreda srednjih škola uključenih u eksperiment nalazi na osnovnoj razini rješavanja problema i logičkog zaključivanja, a 6,5 posto njih ispod je osnovne razine, donosi Večernji list.
