Dok raste broj oboljelih od koronavirusa, sve strože su mjere koje poduzimaju brojne države.
Koliko će zapravo koronavirus promijeniti naš život? Treba li zatvoriti granice te koliko dugo bi mogla ova situacija trajati, probali su odgovoriti doc. dr. sc. prim. Rok Čivjak, infektolog, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", doc. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., epidemiolog, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr. Ivan Kristijan Kurolt, molekularni virusolog, Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova za civilnu zaštitu te dr. Nela Sršen, Sveučilišna bolnica u Padovi (Skypeom iz bolnice u Padovi).
Dr. Krunoslav Capak je na početku HRT-ove emisije 'Otvoreno' komentirao najnoviji događaj koji se odvio u KB Dubrava.
"Čovjek je došao sa simptomima pneumonije. Mi kad postavljamo definiciju sumnje, preuzeli smo je od ECDC-a, da i sama teška upala pluća bez obzira jel čovjek bio u kontaktu ili putovao na područjima koja su zaražena, predstavlja sumnju. Taj čovjek nije nigdje putovao, nije bio izvan Hrvatske i naša je pretpostavka da on neće biti pozitivan. S dosta velikom vjerojatnošću. No zbog kriterija koji smo postavili, čekamo test koji će potvrditi je li on pozitivan", istaknuo je.
Na pitanje je li taj čovjek napravio grešku jer je misleći da je zaražen došao direktno na jedan bolnički odjel, rekao je da bi sve osobe koje imaju teške respiratorne simptome trebale ili sa blažim simptomima, a došle su iz zaraženih područja - ne bi tebao prošetati po bolničkim odjelima.
"Infektivna klinika ima za to sistem. Čovjek ostane vani, pozvoni, kontaktira ga liječnik, obavi anketu, vidi o čemu se radi. Liječnik je zaštićen sa zaštitnom opremom. Ako treba ide u izolaciju. Ovdje se ne radi o infektivnoj klinici, ali budući da ima teške respiratorne probleme bilo bi puno pametnije da se taj čovjek javio telefonom liječnicima da se postavi sumnja, nakon čega se postupi s njim kako se na kraju postupilo", preveze ga se u infektivnu kliniku.
Panika u Istri
Na pitanje trebaju li se zatvoriti škole, vrtići i fakulteti, dr. Capak rekao je da to "treba biti jedna promišljena epidemiološka odluka - ima li smisla, odnosno hoće li pomoći ako se zatvore".
"Ovo u Istri je bila jedna panična reakcija kao rezultat toga što u Istri imamo dva potvrđena slučaja i što su kolale informacije da su ljudi iz Italije zbog najave o zatvaranju u karantenu htjeli pobjeći u Istru gdje imaju nekretnine ili su iznajmili apartmane ili došli u hotele. Brojke koje su kolale nisu realne. Preko e-vizitora prikupili smo informacije o broju ljudi. Smatramo da ta brojka nije toliko velika da se ti ljudi ne bi mogli pokriti s našim epidemiološkim mjerama, tj. nadzorom. Dodatno, uveli smo danas i mjeru karantene na granici.
Do početka emisije znam da su samo dva čovjeka u karanteni. Svi ostali odlučili su se vratiti u Italiju. Mi smo sad oslobodili taj pritisak iz Italije. Imamo relativno povoljnu epidemiološku situaciju. Nemamo lokalne transmisije bolesti. Smatramo da u ovom trenutku ne bi trebalo zatvarati te institucije, ali naravno pratimo situaciju i možda će već sutra trebati drugačije reagirati", naglasio je dr. Capek.
Dr. Kurolt je rekao da je Kina jako striktno provela karantenu.
EKONOMISTICA O UDARU KORONAVIRUSA NA TURIZAM: Nadajmo se da se neće ponoviti kobna 1999., ali ima i jedna pozitivna stvar…
"To je vjerojatno pomoglo. Kako su dalje postupali stvarno nije moja domenad", kazao je.
Dr. Sršen je rekla da uvijek može bolje, ali da je Italija napravila korektnu stvar kad je proglasila cijelu zemlju karantenom.
"To je moglo biti napravljeno i prije, posebno kad su se vraćali Kinezi na sjever Italije. Unatoč upozorenjima guvernera sa sjevera Italije da se odmah napravi karantena. Zbog politike nije se htjelo da se to interpretira kao neka vrsta rasizma i diskriminacije. Ostavili smo širom otvorena vrata tih 20-tak dana, dok nisu došli prvi smrtni slučajevi. Tada je nastala velika nesigurnost. Nakon što su cijeloj populaciji uzeli briseve, otkrio se velik broj pozitivnih ljudi. Problem je što je 70 posto onih koji su pozitivni, asimptomatični. To je dodatni problem u cijeloj priči", istaknula je.
Pitanje granica
Dr. Capak je rekao da je Hrvatska razmatrala zatvaranje granica prije od Slovenije i Austrije.
"No Europska legislativa i ugovor s EU-om nam to dopušta ali isključivo u izuzetnim slučajevima koje treba dobro obrazložiti. A mi smo uveli za njih mjeru samoizolacije (kućne izolacije) za koju smo u tom trenutku mislili da je dovoljna. Ali kako je sad kod njih eskaliralo da imaju po tosuću novih pozitivnih pacijenata o povećan broj smrtnih slučajeva, počeli smo razmatrati strože mjere. Uveli smo karantenu što je način da ih se odvrati od toga da ulaze u Hrvatsku, što je vrlo slično zatvaranju granica", rekao je.
"Dr. Sršen je rekla da je najgore to što se događa s tako velikim brojem pacijenata da doktori moraju birati spašavati pacijente koji imaju najveće šanse da prežive. Svi kapaciteti su prepunjeni, klinike se pretvaraju u centre za reanimaciju. Nema zdravstvenog osoblja i njih se jako puno razboljelo. To su sve jako otežavajuće okolnosti. U mojoj bolnici mjesta još ima. Kapaciteti su popunjeni do 90 posto", rekla je.
Dr. Capak je rekao da je Hrvatska još 20. siječnja dok je epidemija bila samo u Kini počeli s pripremom. No za rad s ovim pacijentima je potreban ogroman broj zaštitne opreme.
"Ako je pacijent samo u izolaciji, 20 kompleta zaštitne opreme. Zato jer toliko ima kontakta s njim, a tko je u intenzivnoj njezi na respiratoru onda 40 do 50 kompleta. Dnevno. Po pacijentu. Trenutno imamo dovoljno. Nemojte misliti da mi ništa ne radimo na tome. Na sto strana smo naručili. No ovo je globalni problem", rekao je.
