U Srbiji je zabilježeno nekoliko slučajeva smrti zbog infekcije superbakterijom NDM-1, otpornom čak i na najjače antibiotike, piše u četvrtak beogradski Blic, navodeći da su svjetski stručnjaci ocijenili da je Srbija potencijalni rasadnik te opasne bakterije.

Prema navodima lista, znanstvenici su već upozorili da je superbakterija nađena kod nekih ljudi iz Velike Britanije, SAD-a, Kanade, Australije i Nizozemske, a zajedničko im je to što su putovali u Indiju ili Srbiju radi neke kirurške intervencije.

Riječ je, piše list, o novom genu bakterije, nazvanom New Delhi metalo-beta-laktamaza, ili skraćeno NDM-1, koji se nalazi u bakterijama otpornim na skoro sve postojeće antibiotike, na koje na kraju ne djeluju ni 'karbapenemi', koji se smatraju najjačim i najpouzdanijim antibioticima za mnoge infekcije.

"U našoj zemlji je tijekom 2011. i 2012. superbakterija identificirana kod osam pacijenata, ali to nije prava slika raširenosti NDM-1, već samo vrh ledenog brijega. Pacijenti su bili liječeni na Vojno-medicinskoj akademiji i u jednoj privatnoj klinici", kaže za Blic dr. Branko Jovčić s Biološkog fakulteta i znanstveni suradnik Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Sveučilišta u Beogradu.

Ovaj stručnjak kaže kako se dugo vjerovalo da je Indija endemsko područje i da je odatle počelo širenje superbakterije, ali su naknadno dobijeni podaci pokazali da je i regija Balkana, s posebnim isticanjem Srbije, rezervoar te bakterije, a možda i drugo endemsko područje NDM-1.

"Nedugo zatim opisani su i slučajevi pacijenata koji su bili na medicinskom tretmanu u Srbiji, uključujući i Kosovo, koje je u studijama posebno izdvojeno. Upravo su ti slučajevi opredijelili europsku javnost da našu zemlju označi kao područje odakle se širi superbaktrija", tvrdi za Blic Jovčić i zamjera što je izostalo reagiranje nadležnih institucija i zdravstvenih ustanova.

Prema objašnjenju ovog stručnjaka, smrtnost pacijenata inficiranih bakterijama koje nose NDM-1 je i do 50 posto, ali sve ovisi o starosnoj dobi pacijenta, imunitetu, te kvaliteti medicinskih usluga i državi u kojoj se bolesnik nalazi.

Srbija je, tumači Jovčić za Blic, u ovu poziciju došla zbog česte zloporabe antibiotika, što podrazumijeva čestu i neracionalnu upotrebu tih lijekova čiji je rezultat sve veća otpornost bakterija.

Takođe, ističe on, bolničke sredine su pune bakterija koje su se tamo 'udomaćile' i stekle mnogo veću otpornost, zbog čega je mnogo gore da se čovjek razboli u bolnici nego kod kuće.