Svi koji imaju više od jedne nekretnine, a u njoj ne žive,
ubuduće će na njih godišnje morati platiti porez. On bi trebao
zamijeniti komunalnu naknadu, a prihod bi išao lokalnoj
samoupravi.
Dobre stane su prebacivanje oporezivanja s rada na kapital,
početak kažnjavanja špekulantskog ponašanja i pad cijena
precijenjenih nekretnina. No to znači i rast cijena kredita,
daljnje usporavanje građevinskog sektora te udar na osobnu
potrošnju i štednju.
"Mnogi ljudi koji su u kreditima doći će u još lošiji položaj jer
neki bi možda i željeli prodat, a imaju sada puno za izgubiti",
izjavio je porezni stručnjak Vlado Brkanić.
Ako porezna stopa bude samo 1 posto, na drugi stan od 50
kvadrata, vrijedan primjerice 100 tisuća eura, godišnje biste
platili 7500 kuna poreza. Građanima računica baš ne sjeda.
Osim toga stručnjaci upozoravaju da je to jedan od manje
racionalnijih poreza zato jer je njegovo ubiranje skupo.
"Potrebno je prvo utvrditi nekretnine koje netko posjeduje, a kod
nas pola gradova nije upisano u zemljišne knjige", dodao je
Brkanić.
"Pitanje je i kako će se procijeniti vrijednost jer sustav OIB-a
i dalje ne funkcionira u potpunosti pa država zapravo i ne zna
koliko je tko od njenih građana imovinski težak".
Tu je i pitanje naplate. Ako ministar ostane pri naplati po
vrijednosti to će biti ogroman posao za Poreznu upravu. Zbog
svega porez bi tako mogao zaživjeti tek za dvije godine.
Uz veći PDV i porez na dividendu nova vlada najavila je i uvođenje poreza na imovinu. On bi se trebao obračunavati na sve nekretnine u kojima se ne živi, kao i na neiskorištena zemljišta, a prihod bi išao lokalnoj samoupravi. Ministar obećava: tko ima puno platit će više.
