Klizište u Ulici Trstenik u Čučerju ne bi se trebalo više povećavati, procijenili su stručnjaci sa zagrebačkog Rudarsko–naftno-geološkog fakulteta koji su zajedno s predstavnicima Ureda za upravljanje u hitnim situacijama obišli to veliko klizište aktivirano 13. veljače na nenaseljenoj padini.
Blok lapora debljine pet metara "proklizao" je 60-ak metara, klizište se zaustavilo u jaruzi, iznad kuća u ulici Trstenik i 50-ak metara od groblja. Ukupna površina klizišta je približno 200 puta 60 metara.
"Unatoč velikim pomacima i deformacijama pokrenute mase stijene, klizište Trstenik ne bi se trebalo dalje kretati, a time niti povećavati. Inženjersko-geološkim istraživanjima i geotehničkim analizama stabilnosti koja su u tijeku, treba pouzdano utvrditi moguće daljnje pomake klizišta i mogućnost njegovog proširivanja", navodi u priopćenju Ured za upravljanje u hitnim situacijama.
To je, kako navode, vrlo specifičan tip klizišta za područje Hrvatske, tzv. blokovsko translacijsko klizište, a vrlo slično klizište nastalo je 2005. u Istri, poznato pod nazivom klizište Brus.
Iz Ureda za upravljanje u hitnim situacijama naveli su da su lani tijekom zime i proljeća zaprimili više od 100 dojava o klizištima, a nakon provjere na terenu utvrđeno je kako je aktivirano ukupno 55 klizišta u Podsljemenskoj zoni u Zagrebu.
Većina klizišta, njih 44, su plitka klizišta u prahovito-pjeskovitim tlima, a 11 ih je vrlo plitkih u površinskim naslagama koje prekrivaju lapore.
Klizišta su nastala nakon ekstremnih hidrometeoroloških uvjeta početkom 2013. kad su analize oborina - kiše i snijega - pokazale da je tada palo približno 50 posto prosječnih godišnjih oborina. Slično je bilo i na području sjeverozapadne Hrvatske, što je prouzročilo više od 900 klizišta na području nekoliko županija.
U Sloveniji se već rade prognoza nastanka klizišta ovisno o prognozi oborina, a na najvećem hrvatskom klizištu Kostanjek u Zagrebu, u okviru hrvatsko-japanskog projekta, postavljena je mjerna oprema za kontinuirano praćenje pomaka klizišta, kiše i razine podzemne vode, koje su glavni uzrok aktiviranja tog klizišta.
