Smanjuje li se zapravo broj zaposlenih u javnoj upravi?

Iako mu krizno komuniciranje nije strano, Radimir Čačić ipak će za savjete u ovakvim situacijama godišnje iz proračuna plaćati  70.000 kuna marketinškoj agenciji svoje prijateljice Ankice Mamić, iako u ministarstvu ima Ured za odnose s javnošću. Novim zaposlenjima navodno štedljive Vlade tu, čini se, nije kraj.

Naime, u prvih je pet mjeseci ove godine broj zaposlenih u državnoj upravi, socijali, obrani i obrazovanju rastao za 4.251. U upravi je 948 novozaposlenih, u obrazovanju 2.059. Ili možda ipak nije?

"Svaki mjesec objavljujemo demanti te informacije jer se informacije Zavoda za statistiku krivo tumače. Oni objavljuju podatak zaposlenih po djelatnostima, u što spadaju zaposleni u privatnim zdravstvenim ustanovama, obrazovnim i ustanovama socijalne skrbi", branio se ministar uprave Arsen Bauk.

Broj je, tvrdi Bauk, smanjen za gotovo tisuću, a službeni se rast odnosi na sve one privatnike koji su konačno prijavili radnike i počeli plaćati doprinose. Prema tvrdnjama vladajućih, u državi novih radnih mjesta ne smije ni biti - osim u iznimnim situacijama.

"Vi ste svjesni da je promijenjen zakon o državnim službenicima koji je omogućio zapošljavanje u kabinetima ministra bez javnog natječaja. Mi smo na to upozoravali i sigurno da su to dupli kriteriji za zapošljavanje u državnim službama", pojasnio je Boris Pleša, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika.

No, aktualna vlast to opovrgava i ističe kako ne samo da ne mogu zaposliti nove, nego se ne mogu riješiti ni onih koji ne rade, pa čak ni u ministarstvima gdje su novi stručnjaci za europske fondove - nužni.

"Ti ljudi koji su došli u ministarstvo po babi i po stričevima, oni u ne mogu opstati. Ovih 12 koji su na raspolaganju još tri mjeseca su na državnim jaslama. I opet imaju prvenstvo u zapošljavanju", kazao je ministar regionalnog razvoja i fondova EU, Branko Grčić.

Ipak, neke se stvari mijenjaju. U Hrvatskoj udruzi banaka kažu kako bi Hrvatska zbog veće proračunske discipline uskoro mogla početi smanjivati svoj javni dug. Većina ušteda u proračunu je veća od planiranog.

"Međutim, glavne komponente koje su predvidjele smanjenja, a to su transferi i naknade za zaposlene, nisu još uvijek u padu", rekao je Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka.

Jer za to će trebati razumnost sindikata, ali i manja rasipnost Vlade.