Slovenski premijer Marjan Šarec kazao je u ponedjeljak da pitanje hoće li i kada Hrvatska ući u Schengen treba postaviti europskoj evaluacijskoj komisiji za ispunjavanje schengenskih kriterija, a ne Sloveniji, te da njegova vlada kad je riječ o sporu oko granice ostaje na pozicijama prijašnje koju je vodio Miro Cerar, sadašnji ministar vanjskih poslova.
Ulazak Hrvatske u Schengen ne ovisi o Sloveniji nego o evaluacijskoj komisiji koja će morati reći ispunjava li Hrvatska potrebne uvjete za europski prostor bez kontrole granica u kojemu Slovenija već jest, kazao je Šarec u razgovoru za Slovensku televiziju na pitanje o tome hoće li njegova vlada blokirati Hrvatsku pri njenom namjeravanom ulasku u šengensku zonu.
Predsjednik slovenske vlade kazao je da slovenska policija dobro nadzire vanjsku granicu Schengena prema Hrvatskoj, no da je njegova vlada za jačanje uloge Frontexa na vanjskim granicama EU-a, u konkretnom slučaju granice Hrvatske prema BiH i Srbiji gdje je velik broj potencijalnih ilegalnih migranata koji žele preko Slovenije u šengenski prostor.
Više je ilegalaca, ali i dalje znatno manje nego 2015.
Broj ilegalnih migranata uhvaćenih u Sloveniji ove je godine po njegovim riječima učetverostručen u odnosu na lani premda nije onako enorman kao u vrijeme velike europske migracijske krize 2015. godine.
No, za razliku od tadašnjeg migrantskog vala kad su prevladavale izbjeglice iz Sirije, sada se radi o "ilegalnim, nezakonitim migrantima", među kojima prevladavaju Afganistanci, te državljani afričkih zemalja, naglasio je Šarec.
Kako je pojasnio, oni nisu izbjeglice i klasični migranti nego dolaze krijumčarskim kanalima kojima upravljaju kriminalne udruge, naveo je Šarec u razgovoru koji je bio najviše posvećen unutarnjoj politici i odnosima u njegovoj vladi u prva tri mjeseca njena djelovanja.
Kazao je da se unatoč tome stanovništvo uz dijelove granice s Hrvatskom koje je izloženije migracijskim tijekom ne trebaju bojati za svoju sigurnost jer policija obavlja svoje zadaće i sprječava ilegalni migracijski promet, no ponovio je da ne namjerava u kratkom roku ukloniti žicu s dijela granice s Hrvatskom koja je postavljena pred kraj 2015. godine.
"Arbitražu treba provesti na terenu"
Šarec je kao prepreku za poboljšanje odnosa s Hrvatskom naveo problem oko provedbe arbitražne odluke po kojoj bi većina Savudrijskog zaljeva pripala Sloveniji, zajedno s koridorom na otvoreno more preko hrvatskog akvatorija.
Slovenija je Hrvatskoj poslala prijedlog o osnivanju demarkacijskog povjerenstva koje bi implementiralo presudu arbitara, ali Hrvatska na prijedlog nije odgovorila, pa i njegova vlada kao i prijašnja očekuje pristanak Hrvatske na arbitražnu presudu i početak implementacije, pojasnio je Šarec.
Ako se dva susjeda dugo ne mogu sporazumjeti oko međe, onda izaberu sud. Nakon presude stvar je zaključena i treba je samo provesti na terenu, pojasnio je slikovito slovenski premijer.
Kompromitirana arbitraža
Kao što je poznato, stajalište hrvatske vlade je da je Hrvatska u arbitražni proces ušla u dobroj vjeri 2009. godine, kad je potpisan arbitražni sporazum, ali da je Slovenija taj proces kontaminirala i kompromitirala nedopuštenim kontaktima bivše dužnosnice ministarstva vanjskih poslova Simone Drenik sa bivšim slovenskim arbitrom, kad su se oni tajno dogovarali o strategiji utjecaja na arbitre, nakon čega je Hrvatska iz tog procesa istupila.
Hrvatska strana zato je Sloveniji ponudila bilateralno rješavanje graničnog pitanja, na što pak ne pristaje Slovenija, govoreći da je to pitanje poštovanja europske pravne stečevine i međunarodnog prava.
Prijašnja vlada Mire Cerara zbog toga je protiv Hrvatske ove godine podnijela tužbu sudu EU-a u Luksemburgu, što ni po ocjeni slovenskih političkih analitičara nije poboljšalo izglede da se inače dobri susjedski odnosi, koje ilustrira i dobra gospodarska suradnja, podignu na višu političku razinu.
Štoviše, kako ovih dana primjećuju mediji u Sloveniji, ova će godina vjerojatno biti prva nakon 1991. u kojoj nije bilo bilateralnih sastanaka slovenske i hrvatske vlade na visokoj razini, u prvom redu sastanaka premijera ili ministara vanjskih poslova.
Premijeri Plenković i Šarec od ove su jeseni kad je formirana nova slovenska vlada razgovarali samo nekoliko puta na marginama sastanaka u Bruxellesu u okviru EU-a ili na drugim međunarodnim skupovima, ali sadržajnih razgovora o bilateralnim pitanja nije bilo.
