Čelnici zemalja članica Europske unije odlučili su u četvrtak suspendirati pregovore o viznoj liberalizaciji s Rusijom i pregovore o novom sporazumu te zaprijetili da će donijeti daljnje mjere ako Moskva nastavi s destabilizacijom Ukrajine.
"Naš pristup ima tri koraka. Prvo, odlučili smo poduprijeti odluke ministara vanjskih poslova kojima se prekidaju pregovori o viznom režimu, kao i razgovor o novom ugovoru. Podupiremo europske članice G8 da prekinu s pripremama za G8 summit. Drugo, rješenje bi se trebalo pronaći pregovorima ukrajinske i ruske vlade, potencijalno uz pomoć drugih zemalja. Takvi pregovori moraju početi u idućih nekoliko dana. Ako rezultati izostanu, odlučivat ćemo o daljnjim sankcijama poput zabrane putovanja, zaleđivanja imovine i otkazivanje samita Unije i Rusije. Treće - svi daljnjih koraci Rusije koji bi doveli do destabilizacije imali bi dalekosežne posljedice na odnose s Rusijom, osobito u gospodarskom smislu", izjavio je HermanVanRompuy, predsjednik Europskog vijeća.
"Ako Rusija nastaviti poduzimati vojne ili neke druge poteze koje će destabilizirati Krim, onda će naši odnosi biti narušeni s nesagledivim posljedicama. To uključuje ekonomske mjere. Ja se nadam da do toga neće doći, i to ne želimo, nadamo se rješenju diplomatskim putem i na tome ćemo ustrajati u iduća dva dana, ali napominjemo da smo razočarani razvojem situacijom i da smo spremni djelovati", rekla je njemačka kancelarka AngelaMerkel.
Obama referendum nazvao ilegalnim i Rusiju upozorio na sankcije
Hrvatski premijer ZoranMilanović izjavio je da se suspenzija pregovora o vizama teško može nazvati sankcijama, ali da postoji mogućnost njihova uvođenja.
Premijer Milanović je rekao da su čelnici donijeli zajedničku izjavu u kojoj su zauzeli da se potpiše ugovor o pridruživanju s Ukrajinom, koji je trebao biti potpisan u studenom prošle godine, ali zasad samo politički dio, ne i ekonomski dio o slobodnoj trgovini.
"Poslane su određene političke poruke Rusiji. U stvari, radi se o agresiji na ukrajinski teritorij. Vidjeli smo današnju odluku lokalnog parlamenta na Krimu da se raspiše referendum i to već 16. ožujka, tako da to baca sumnju na vjerodostojnost cijelog procesa. Pitanje je koliko je taj proces u skladu s ukrajinskim ustavom, a opet situacija na terenu je takva da ne daje baš razloga za optimizam u smislu budućnosti Krima, ne u smislu sigurnosti ili nekakvog rata", rekao je Milanović.
Na pitanje u kojoj je skupini zemalja članica Hrvatska, u onoj koje se zauzimaju za oštriji pristup prema Moskvi ili u onoj koja ima suzdržaniji pristup, Milanović je rekao da je "Hrvatska jedna od onih država koje u povijesti nisu imale nikakva loša iskustava Rusijom, vjerojatno zato jer smo dovoljno daleko".
"Mi i Slovenci od nacija koje govore slavenskim jezicima nismo imali loša iskustva, što nije presudno, ali nije ni potpuno nebitno. Oni koji su bilo pod sovjetskom dominacijom u 45 godina, ti pušu i na hladno, tako da se to s jedne strane može razumjeti. Rusija je danas u najdefanzivnoj poziciji u zadnjih 350 godine, njezine su granice najviše pomaktnute prema istoku u zadnjih 350 godina. Ali, opet Rusija je Rusija, njezine reakcije nisu lokalnog karaktera", rekao je Milanović.
Dodao je da se ukrajinske granice moraju poštivati, da se ne mogu primjenjivati dvostruki ili trostruki standardi, jedni za krimske Ruse, a drugi za Čečeniju, koja se ne može otcijepiti.
Premijer Milanović je rekao da se ne boji mogućnosti da hrvatski vojni zrakoplovi na remontu u Ukrajini ne budu vraćeni ili da će biti vraćeni kasnije od ugovorenog roka.
"Mislim da se ne treba bojati. To je rezultat natječaja. Ukrajina je zemlja s kojom smo i ranije surađivali, kao i s Rumunjskom. Ukrajina je zemlja koja proizvodi neke od najvećih zrakoplova na svijetu i koja ima ono što nama treba u ovom poslu, ima znanje. Dobila je taj posao na natječaju i iskreno govoreći i da su ti zavodi na ruskoj granici ne bih se bojao. Posao je posao, oni od toga žive na kraju krajeva i njima je u interesu da to ne propadne", rekao je Milanović.
