Rusija je de facto raskinula svoje partnerstvo s Europom, ocijenio je u ponedjeljak u Gdanjsku njemački predsjednik Joachim Gauck, govoreći o novom oružanom sukobu na granici Europe, u Ukrajini.
"Želimo partnerstvo i dobrosusjedske odnose s Rusijom u budućnosti, ali pod uvjetom da Moskva promijeni svoju politiku i ponovno počne poštivati prava naroda", rekao je Gauck u govoru u povodu 75. godišnjice početka Drugog svjetskog rata.
Gauck i njegov poljski kolega Bronislaw Komorowski u ponedjeljak su na poluotoku Westerplatti u Gdanjsku obilježili 75. godišnjicu početka nacističke invazije na Poljsku i Drugog svjetskog rata.
Spomenuvši 'čudo' pomirenja Nijemaca i Poljaka, unatoč patnjama koje su poljskom narodu nanijeli nacisti, Gauck je izrazio razočaranost postupcima Rusije.
"Vjerovali smo i želimo vjerovati da i Rusija, zemlja Tolstoja i Dostojevskog, može biti dio Europe", dodao je.
"A bili smo u šoku kada smo se suočili s novim oružanim sukobom na granici Europe. Oružanim sukobom kako bi se uspostavile nove granice i novi poredak. To je činjenica: stabilnost i mir na našem kontinentu ponovno su ugroženi", upozorio je.
"Nakon pada Berlinskog zida, Europska unija, NATO i skupina velikih industrijaliziranih zemalja razvile su posebne odnose s Rusijom i integrirale tu zemlju među sebe na različite načine. Rusija je to partnerstvo de facto raskinula", rekao je.
Poljski predsjednik Bronislaw Komorowski, koji je govorio prije Gaucka, također je izrazio žaljenje zbog korištenja vojnih mjera protiv susjeda i činjenice da su mir i međunarodni poredak povrijeđeni zbog osobne ambicije, veličine i sfere utjecaja.
"Iste opasnosti prijetile su uništenjem i nanijele patnje Europi u 20. stoljeću", rekao je, pozivajući na hrabrost i odlučnost kako bi se oduprlo onima koji prijete međunarodnom poretku, miru i slobodi.
Ranije tijekom dana, predsjednik poljske vlade i budući predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk upozorio je na rizik od rata 'ne samo na istoku Ukrajine'.
Svečanost u Gdanjsku bila je jedna od mnogih kojima se danas obilježila 75. godišnjica početka Drugog svjetskog rata, u sjeni nelagode izazvane novim sigurnosnim izazovima na istoku Europe i sve većom eskalacijom sukoba Ukrajine i Rusije.
U šest godina, rat je zahvatio veliki dio globusa i odveo u smrt 60 milijuna osoba, čovječanstvo je svjedočilo užasima holokausta, a na kraju i djelovanje atomske bombe koju su, kako bi što prije završili rat, Amerikanci bacili na Hirošimu i na Nagasaki.
Njemačka je u Poljskoj isprobala svoju novu vojnu doktrinu Blitzkrieg, utemeljenu na koncepciji brzog prodora i uništavanja neprijatelja tenkovima i avionima. U Poljskoj, njemački su piloti istovremeno napali vojne i civilne ciljeve, a mogli su računati i na svoje sovjetske saveznike. Do početka listopada Njemačka i SSSR su pregazili cijelu Poljsku.
Prije napada na Westerplatti, nacisti su izveli nekoliko lažnih operacija kako bi stvorili iluziju poljske agresije na Njemačku i tako opravdali svoju invaziju. Najpoznatiji od takvih insceniranih napada je 'incident u Gleiwitzu', tada dijelu Njemačke, kada su nacisti odjeveni u poljske odore napali njemačku radijsku postaju.
U nedjelju su njemački i poljski biskupi zajedničkom misom obilježili godišnjicu tog napada u danas poljskim Gliwicama. Predsjednik njemačke biskupske konferencije kardinal Reinhard Marx i nadbiskup Poznana Stanislaw Gadecki zajedno su se prisjetili smrti, patnje i razaranja koje su Hitlerovi nacisti donijeli u Poljsku. Marx je činjenicu da su Njemci i Poljaci sada prijatelji i saveznici nazvao 'čudom Božje milosti'.
