Rusi i Sjevernokorejci nadiru na više frontova. Dok se sin izabranog predsjednika Donalda Trumpa X-u ruga predsjedniku Volodimiru Zelenskom i poručuje da mu je ostalo još 38 dana do ukidanja džeparca, Ukrajina strahuje od novih Trumpovih poteza - govori za Direkt zastupnik iz Kijeva.
"Ne znamo što točno možemo očekivati od Donalda Trumpa. U političkom smislu on je sebična i narcisoidna osoba", govori za Direkt ukrajinski zastupnik Volodimir Arijev. Kako će izgledati Trumpov mir još nitko zapravo ne zna. Pretpostavlja se da planira zamrznuti sukob na trenutačnim pozicijama i napraviti tampon zonu kojom bi patrolirali europski vojnici. Ono što ostane s druge strane granice – na ovaj ili onaj način postalo bi rusko, od Krima pa do Donjecka. Što god Trump planirao, pred cijelom zemljom teški su dani i još teže odluke, kažu nam Ukrajinci u Zagrebu.
Jedno veliko 'ali'
"Jedina alternativa je totalni poraz Rusije, izbacivanje s teritorija međunarodno priznatih granica Ukrajine i onda se može ići na pregovore i rasprave uz naravno krivce i zločince predate sudu. Branitelji, cijeli stožer je mišljenja da nema predaje. Da je put, ako treba biti i dug, ali da nema predaje" – kaže Boris Graljuk, Ukrajinac koji desetljećima živi u Hrvatskoj.
Je li bolje nastaviti s borbom uz velike gubitke i ima li ona smisla ako Amerika prestane slati oružje? Pita se to sve više Ukrajinaca. Jer ima i onih koji smatraju da je bolje naći kompromisno rješenje, zaustaviti rat uz ustupke Rusiji i tako sačuvati živote. Pobjeda ima više lica, ovisno koga se pita. "Za nas je pobjeda oslobađanje cijele teritorije u granicama iz 91. Za nas pobjeda je sačuvanje života koji još žive u Ukrajini, za nas je pobjeda da ostane u bilo kojem teritoriju, ali da bude neovisna Ukrajina. Ja pristajem na treće!", kaže Oleksandr Rogovski, Ukrajinac u Hrvatskoj.
Unatoč teškim vremenima, borbeni duh Ukrajinaca nije slomljen. Prema najnovijim anketama 58 posto stanovnika je protiv mira uz cijenu teritorijalnih ustupaka Rusiji. Ali postoji jedno veliko ali…. "Raste i postotak onih koji su spremni odreći se dijela teritorija i sada ih je 30 posto. To se može objasniti gubicima teritorija posljednjih mjeseci i strahom da će ih biti još. Ljudi krive predsjednika Zelenskog i vojni vrh", zaključuje ukrajinski zastupnik Volodimir Arijev.
Veliko je pitanje kakve bi garancije Ukrajinu osigurale od neke buduće ruske agresije. Putinovim obećanjima nitko ne vjeruje, a Europa bez vojne američke pomoći teško ga može natjerati da održi riječ."Ukrajinci ne vjeruju garancijama u kojima se događa ciparski sindrom. Jednostavno to bi bio pogrešni, tragični, dugoročni, stoljetni pogrešan korak", zaključuje Graljuk.
Strah od 'dva vraga'
Strahuju od agresivnog Putina, ali i od nepredvidljivog Trumpa. Ako pritisak bude snažan - pitanje je hoće li se Zelenski znati othrvati zahtjevima za mirom uz ustupke. Ima li snage za tešku političku igru. "On je jako puno narastao, jako puno narastao od 2019. godine, ali nažalost ja ne mogu reći za njegovu ekipu koja stoji iza njega. Nekad čitamo neke vijesti i baš smo iznenađeni što se događa u Ukrajini?", ukazuje na glavne ukrajinske probleme Oleksandr Rogovski.
Na pitanje ima li korupcije, Rogovski odgovara: "Ufff, to je naš prvi vrag. Prvi korupcija i drugi Rusija." Oba ta "vraga" polako nagrizaju Ukrajinu koja je nakon gotovo 1000 dana rata na prekretnici. Nastavak borbe uz velike ljudske žrtve ili dogovor uz žrtvu teritorija. Ni Ukrajinci još ne mogu reći - koja je odluka manje loša.
