Stari, mladi, muškarci i žene, svi su ludi za oružjem. U zadnje vrijeme pištolje u rukama sve češće drže i Hrvatice. Najviše je porasla prodaja lovačkog, no traže se i druge vrste.
"Interes se povećao kod ženske populacije. Evidentno je i da je u zadnje dvije godine strahovito velik porast prodaje oružja upravo mlađim osobama", kazao je Tomislav Kamenečki, vlasnik dućana za prodaju oružja.
Sve više žena i mladih želi se okušati u lovu, govori nam vlasnik ove zagrebačke prodavaonice. Mnogi se raspituju pa dođu u dućan u kojem se na jednom mjestu nudi sve - od metaka, pištolja i karabina do vrlo sofisticiranih jurišnih pušaka.
Najviše se prodaju lovačke puške, no na cijeni je i poluautomatsko oružje. Primjerice, njemački pištolj s posebnim sigurnosnim sustavom vrlo je tražen,a cijena mu je 1000 eura.
Oni, koji oružje kupe, moraju negdje naučiti i pucati. Za to služi jedina civilna streljana u Zagrebu. I tu su brojke u porastu. Vlasnik nam potvrđuje da je interes sve veći, pucaju sve mlađi, na tečaje se upisuju i žene.
"Prošle godine smo primili 500 novih članova što je najveći broj u dosadašnjem radu ove streljane u 20 godina. Ove godine u dva mjeseca smo primili već 100 novih ljudi", kaže nam Rajko Radmilović, vlasnik civilne streljane
Iako su brojke u porastu, Hrvatska je miljama daleko od svjetskog vrha. Oružje najviše vole Amerikanci, imaju ga više nego stanovnika, a mogu ga kupiti i u supermarketima.
Na 100 stanovnika posjeduju 120 komada oružja. Na drugom je mjestu Falklandsko otočje, trećem Jemen dok visoko peto drži Srbija s 39 komada vatrenog oružja na 100 stanovnika. Hrvatska je tek 57 s 13 komada na 100 civila.
Teško je reći koji su razlozi porasta interesa za oružjem, no tajming je zanimljiv.
"Činjenica jest da od COVID krize, a posebice od krize u Ukrajini, prije nego što je počeo rat u Ukrajini, ona neka psihoza dolazećeg rata jest imala za posljedicu da su ljudi počeli očekivati neku stanovitu nesigurnost i poželjeli su naravno kupovati oružje u svrhu samoobrane", kaže nam Dubravko Gvozdanović, sudski vještak za oružje.
Hrvatska ima dobre zakone o nabavi i posjedovanju vatrenog oružja, slažu se stručnjaci.
"Imamo jedan od strožih zakona u Europi jer oružje kod nas kupljeno mora biti evidentirano u svrhu bavljenja lovom ili streljaštvom dok recimo u masu zemalja ne postoji protokol", kaže Kamenečki.
Problem dakle nije legalno oružje, bilo ono lovačko ili neko drugo, već ilegalno preostalo iz rata.
"Treba zauzeti stav da je ilegalno oružje problem, da je crno tržište problem. Ono što treba jasno reći, a pokušava se uvijek progurati da su Hrvati naoružani narod. Ukupna brojka naoružanih Hrvata je otprilike 5-6 posto. Građana koji legalno posjeduju vatreno oružje", ističe Gvozdanović.
Naoružani do zuba dakle nismo, no interes raste. U streljanama ili za lov OK, glavno da ga nema na ulicama.
