Možda već više od pet godina ne možete šetati po Markovu trgu, koji više nego ijedan drugi simbolizira državnu vlast, ali sve više vas za istu tu državu želi raditi. Pa kako to?

Ako pitamo vas, odgovori su više-manje na istom tragu. Iva iz Zagreba pretpostavlja da se ljudi osjećaju sigurnijima ako rade u državnoj službi i da je to glavni razlog što žele raditi za državu. Antonela primjećuje da u državnim firmama sve spajaju oko praznika, vjeruje da se tamo manje radi.

"Malo je mirnije, nećete dobiti otkaz sutra, zna se da će država postojati i sljedećih 30 godina. Poduzeća će pak možda nestati za godinu dana, a očekuje se da radite od jutra do mraka, nema nekih prava. I ja bih isto radio za državu, ako se otvori neki posao, javite mi", rekao nam je Saša iz Zagreba.

CIJENE VEĆ RASTU /

Čeka li ih hrvatski scenarij? Bili smo u Sofiji, gdje se polako širi strah od uvođenja eura

U državne firme bi čak 36 posto građana

Kao i on razmišlja i svaki treći Hrvat, štoviše novo istraživanje govori da bi državne firme ili javnu upravu kao poslodavca izabralo čak 36 posto građana, otprilike svaki peti bi radio za privatnu tvrtku u stranom vlasništvu, isto toliko za vlastitu firmu ili obrt, dok je privatna tvrtka u domaćem vlasništvu najbolji izbor za samo 16 posto građana. I to je velika promjena u odnosu na slična ranija istraživanja.

"Pretpostavljamo da je do toga došlo jer su unazad godinu-dvije značajno porasle plaće u javnom sektoru i državnim tvrtkama te su se gotovo izjednačile s onima u privatnom sektoru. Naravno, tu je i ona sigurnost posla, neki generalni stav da je tamo u tri ili četiri gotov posao, da nema prekovremenih sati, da je velika sigurnost i stabilnost", kaže Alen Mrvac s portala MojPosao.

Da, tko bi rekao da su u državi u kojoj je posljednjih godina inflacija jedna od izraženijih u Europi ljudima plaće i dalje toliko važne. Ne čudi to ni znanstvenike koji već godinama istražuju kvalitetu radnog života u Hrvatskoj.

"Ono što kao psiholog znam, plaća je ljudima motivator u situacijama kad su siromašni. Kad ljudi prestanu biti siromašni, onda im motivator postanu druge stvari - koliko imam prilike na poslu razvijati svoje mogućnosti, koliko me se pita za mišljenje i slično", kaže Zvonimir Galić s Katedre za psihologiju rada Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

DIŽEMO SE S DNA? /

Hrvati žive bolje od Portugalaca i Grka: Kako smo se po kupovnoj moći digli s dna Europe

Prosječna plaća ne predstavlja pravu sliku

Prepoznaju to i obični građani, da prosječna hrvatska plaća od 1450 eura ustvari ne predstavlja pravu sliku. "Tu su uračunati i oni koji imaju po deset tisuća. Pravi prosjek bi bio da teta što radi u dućanu ima 1500, a doktori i takvi poslovi puno više, tri tisuće minimalno", tumači Nikola.

Neki misle i da je nemoguće da svi imaju po 1500 eura, ali drugi primjećuju da su ogromne rente i marže, da su cijene općenito najviše u Europi i da svi zarađuju puno, osim ljudi koji samo žele živjeti i raditi.

Nova anketa pokazuje da ima tri posto suludo skromnih kojima je u Hrvatskoj za normalan život dovoljno od 730 do 1060, četvrtina misli da je potrebno od 1060 do 1330 €, gotovo polovici bi dostojanstvena plaća trebala biti od 1330 € do 2000, a još čevrtina vjeruje da za normalan život treba više od dvije tisuće eura neto svakog mjeseca.

"I iz tog razloga sve veći broj ljudi pronalazi i dodatni posao, nekoliko sati dnevno poi završetku stalnog, osnovnog posla koji imaju, jer u suprotnom jako teško mogu doći do te dostojanstvene plaće i omogućiti si život kakav smatraju da trebaju živjeti", tumači Alen Mrvac.

Sigurno ne ulijeva optimizam ni podatak da je tek svaki peti radnik ove godine dobio povišicu, ili da više od polovice ispitanika planira promijeniti posao u idućih godinu dana. Sve to potvrđuje da većina građana, unatoč svom napretku kojim se vlast stalno voli hvaliti, i dalje teško živi.

"Premda mi napredujemo i sve nam je bolje, mi smo još uvijek siromašni. I zato nam je plaća još uvijek snažan motivator, i zato ljudi još uvijek žele raditi za državu jer im se čini da će im tamo biti bolje. Ima nešto tužno u tom nalazu", zaključuje profesor Galić.

I kako stvari stoje, prije će Sabor natrag na Markov trg nego što će plaća za većinu građana biti dovoljna za normalan život.