Velike poplave pogodile su Ekvador početkom lipnja. Panamski kanal prolazi kroz najgoru sušu u posljednjih 70 godina. Brodovi moraju smanjiti teret koji prenose kako bi iz Pacifika ušli u Atlantik. 130 tisuća ljudi u Peruu zaraženo je denga groznicom - zbog obilnih kiša i visokih temperatura prijenosnici, komarci se nemilosrdno razmnožavaju.
"Trideset posto zaraženih u Piuri su djeca i njihovi slučajevi mogu uskoro postati smrtonosni", govori pravobranitelj za djecu u Peruu Cesar Orrego.
U isto vrijeme poplave u Brazilu, temperature od 45 stupnjeva u Indiji i mjere za očuvanje pitke vode na Filipinima. Svi ovi, naizgled nepovezani događaji imaju jednu zajedničku stvar - ekstremni vremenski uvjeti dovode se u vezu s fenomenom El Nino.
"To je dio kompleksnog prirodnog fenomena, to jest jedne prirodne oscilacije u jugoistočnom dijelu Pacifika, gdje imamo izmjenu toplijeg razdoblja temperature more, to je faza El Nino i jedna hladnija faza - La Nina", kaže meteorolog RTL-a Dorian Ribarić.
El Nino primjerice donosi velike kiše u inače suhim područjima Južne Amerike i sušno razdoblje na području Indonezije, ali njegov utjecaj osjeti se u većem dijelu svijeta. Prošli El Nino najjači je bio u 2016., koja je do danas ostala najtoplija zabilježena godina. U Svjetskoj meteorološkoj organizaciji uvjereni su - taj rekord će uskoro pasti.
"Sad, teško je reći hoće li to biti ove ili sljedeće godine, mi ovdje nemamo dokaze. Ali opet, ono što znamo je da ćemo tijekom sljedećih pet godina vjerojatno imati jednu od najtoplijih godina", govori Wilfran Moufouma-Okia iz Svjetske meteorološke organizacije.
I kod nas je 2016. bila meteorološki zanimljiva godina: temperatura mora došla je do 28 stupnjeva, a u siječnju u Komiži je izmjerena temperatura zraka od 20 stupnjeva. Požari su harali Dalmacijom sredinom srpnja, u lipnju je poplavljen Kumrovec, a Rijeka je imala drugi najkišovitiji studeni u povijesti mjerenja.
"Do kraja ove godine postoji više od 70% šanse da će se razviti El Nino umjerene i jake jačine pa se onda njegov utjecaj, ako ga ne osjetimo ovo ljeto, gotovo sigurno ćemo ga osjetiti idućeg ljeta kada bi nam temperature u sve toplijoj klimi kakvu doživljavamo u posljednje vrijeme će biti još više, dakle dodat ćemo na njih taj efekt El Nina koji doduše nije izrazito velik, ali je postojan", kaže Ribarić.
Slabiji uvjeti El Nina prisutni su od početka svibnja, a već u lipnju su u Europi zabilježene veće temperature od uobičajenih. Šteta koju će ovaj fenomen izazvati u narednim godinama procjenjuje se na tri bilijuna dolara.
POGLEDAJTE VIDEO: Albanija kao europski Maldivi! Teuta je izračunala: 'Ljetovanje za tjedan dana sa svime tu je 850 eura!'