Za nešto više od 3 sata bit će točno godinu dana da je Vladimir Putin ovim riječima počeo rat i potpuno promijenio cijeli svijet.
Što se promijenilo nama precizno kaže današnja brojka zavoda za statistiku: u siječnju ove godine sve je za 12,7% skuplje nego lani: 15% je skuplja hrana, 14% energenti.
Skuplji WC papir, puter-štangica, litra benzina, skuplji plin i struja, divljanje cijena, inflacija, sve je to posljedica rata koji je udario na naše novčanike, ali i na izgled karte svijeta.
Odjednom 900 kilometara od nas bijesni rat, odjednom Švedska i Finska žele u NATO, odjednom se zapadne kompanije povlače iz Moskve, odjednom živimo u hladnom ratu u kojem su nuklearne prijetnje normalne.
Noć kad su ruski tenkovi krenuli, nitko nije ni slutio što nas čeka. Mnogi su mislili da će to biti kratki sukob, „tamo negdje“ na istoku Europe. Ali prijetnja Putina nakon propasti blitzkriega – promijenila je sve.
"Naređujem ministru obrane i načelniku Glavnog stožera da snage nuklarnog odvraćanja stave u pojačanu pripravnost", rekao je 27. veljače ruski predsjednik Vladimir Putin.
Putinove riječi razbudile su uspavani zapad koji je dugo živio u iluziji da je veliki rat na području Europe nemoguć.
"Europa je zapravo prvi puta pokazala jedinstvo mislim što Putin nikako nije očekivao. Da ste prije napada na Ukrajinu pitali Europu o sigurnosnoj politici, o zajedničkoj obrambenoj politici, šefovi država bi bilo ono, pa više-manje da da, ali neskloni da se bilo što zajednički radi, e sad smo se ujedinili!", istaknula je vanjskopolitička novinarka i analitičarka Mirjana Rakić.
Kreće utrka u naoružanju. Njemačka najavljuje ulaganje 100 milijardi eura u vojsku, kancelar krši staro načelo – prvi put od 45. njemački tenkovi prelaze granicu kao ispomoć Ukrajini.
"Naš cilj je brzo osigurati dvije tenkovske bojne zajedno s našim saveznicima", rekao je Olaf Scholz 25. siječnja.
Događa se i ono nezamislivo, tradicionalno neutralne Švedska i Finska žele u NATO. Ruski medvjed preplašio je i skandinavske susjede. NATO šalje jasnu poruku.
"Sad je dosta i tu je sad granica. Vi ste htjeli imati oštru granicu i sad imate oštru granicu. Finska i Švedska je unutar NATO-a", rekla je Rakić.
Uz pravi, bijesni i ekonomski rat. Europa odustaje od ruskih energenata. Težak je to razvod braka, pogotovo za Njemačku koja ovisi o ruskom plinu. Pod sumnjivim okolnostima u zrak leti Sjeverni tok, ruski plin zamjenjuje američki ukapljeni. Cijene energenata rastu.
Upitan o tome hoće li se situacija ikad vratiti na staro, energetski stručnjak Davor Štern kaže: "Bojim se da ne. To je jedan trgovački postupal, what goes up, must com down ne vrijedi u ovom slučaju. Činjenica je da je pala cijena nafte, derivata da se smirila cijena struje, ali su posljedice ostale".
A posljedice su takve da je u siječnju ove godine hrana u Hrvatskoj 15% skuplja, a energija 14. U Rusiji se ne jede McDonalds nego Ujak Vanja, ali unatoč sankcijama, Moskva nije na koljenima.
"Zapadne kompanije kao što znamo nisu se skroz povukle, neke su ostale, neke su otišle, ali većina njih su našle način da okrenu kaput naopako i da ostanu na tržištu", istaknuo je Štern.
Ruska agresija promijenila je svijet, ali najviše Ukrajinu. 14 milijuna ljudi je raseljeno. Patnja je ujedinila zemlju koja je dugi niz godina bila duboko podijeljena između istoka i zapada.
"Ukrajinci su nakon 30 godina napokon shvatili da Rusi nisu prijatelji već napadači i to je promjena koja će trajati desetljećima", rekao je saborski zastupnik Volodimir Arijev.
"Moral Ukrajinaca je dovoljno jak da oslobodimo zemlju i porazimo agresora. Naša pobjeda nije bitna samo za Ukrajince već i za cijeli demokratski svijet", dodao je Arijev.
365 dana rata donijelo je puno promjena, ipak geopolitička igra nije sve ostavila na gubitku.
"Činjenica je da su u ovom ratu ekonomski gubitnici prvenstveno Ukrajina, Rusija pa Europa. A dobitnici su Amerika, Indija, Kina i Turska", rekao je Štern.
Dan uoči godišnjice invazije Putin ponovno spominje nuklearne rakete. Ukrajinu nije pokorio, ali nije ni poražen. Krvoproliće se nastavlja.
