Prognoze Hrvatske udruge poslodavaca za iduću godinu su dobre. Iznijeli su četiri moguća scenarija za iduću godinu, ali evo dva s najvećom vjerojatnosti da se ostvare. Osnovni scenarij ima 40% šanse da se i dogodi. BDP će ove godine rasti 1 %, a inflacija će biti 6,5%.
Za pesimistični scenarij šanse su 30 posto, a on kaže da će BDP pasti za 0,3 %, dok će inflacija biti 5,5%.
Sve je u RTL Direktu komentirala predsjednica udruge poslodavaca Irena Weber.
Prognoze koje ste jučer iznijeli su optimističnije nego što se očekivalo krajem prošle godine.
"Tako je, kako ste i rekli revidirali smo prognoze na više. BDP bi trebao rasti za 1 posto, zaposlenost za 2 posto, a inflacija na prosječno 6.5 posto. Sve je to rezultat pozitivnih kretanja, čini se da je rezultat recesije izbjegnut kako sada stvari stoje", rekla je.
Vi mislite da je izbjegnuta? Zašto?
"Imali smo blagu zimu, manja je potrošnja energenata, skladišta plina su puna, najvažniji partneri RH su izbjegli najcrnje scenarije recesije, isto tako Kina je lagano oporavlja se, slabija potražnja za plinom od Kine, cijene energenata se stabiliziraju što sve djeluje za gospodarski rast", pojašnjava.
Prognozirali ste usporavanje inflacije, no to nikako ne znači da će se cijene vratiti na staro?
"Cijene bi se trebale stabilizirati, inflacija vec usporava, do kraja godine išla bi do tri posto, godišnje na 6,5 posto. Uvijek naglašavamo, ne treba zaboraviti da su cijene danas rezultat inputa i troškova koji su bili na visokim razinama. Cijene energenata i sirovina iznimno su visoki za te proizvode koje imamo danas. Tek su danas u nekoj silaznoj putanji. Trebale bi se stabilizirati i usporiti rast", rekla je.
Rekli ste jučer da nikada nismo imali ovakvu situaciju s nedostatkom radnika. To je dobra vijest jer znači rast plaća?
"Sigurno. Ovdje se baš pokazuje tržište u svom punom pozitivnom utjecaju. Nažalost imamo velike demografske izazove, snažan nedostatak radnika u segmentima gospodarstva, djelomično se nadoknađuje uvozom strane radne snage, ali to nije dugoročno rješenje. Moramo zaustaviti iseljavanje i zadržati talente u našem gospodarstvu", navodi.
Već imate neke pokazatelje o rastu plaća, prema anketama među vašim članicama.
"Kontinuirano pratimo anketu među članovima HUP-a, a ona pokazuje da je rast plaća lani oko 15 posto. Neke industrije kao maloprodaja, ugostiteljstvo, turizam dizali plaće i preko 20 posto. Vodi se nesmiljena borba na tržištu rada jer nema djelatnika", govori.
Imali smo nekidan priču u Direktu o tome kako je sat u Hrvatskoj jako slabo plaćen. Među najslabijima smo u Europi. Zašto je tako?
"Nekoliko je razloga. Sigurno je jedan struktura hrvatskog gospodartva u kojem prevladavaju industrije s manjom dodanom vrijednosti. Cjelokupno hrvatsko gospodarstvo manje je profitabilno od usporedivih gospodarstava EU ako gledate neke inustrije s većom dodatnom vrijednosti, ICT recimo, tu su plaće iznimno visoke. Bilo bi dobro kada bi implementirali strategiju gospodarstva gdje bi se fokusirali na industrije koje su proizvodne i koje proizvode output veće dodane vrijednosti. Potrebne su i reforme obrazovnog sustava koje treba uskladiti s potrebama tržišta rada. Činjenica je da je i ove godine preko četvrtine upisnih mjesta ostalo neupisano. Nema studenata, ali i neusklađenost tržišta i obrazovanja. Mi smo jučer imali direktoricu OECD-a koja je naglasila da je ulaganje u obrazovanje jedan od ključnih elemenata povećanja bogatstva naroda, odnosno rasta BDP-a po stanovniku", zaključuje.
