Zbivanja i rasprave o posvajanju već mjesec dana prati žena koja je svoj život posvetila nezbrinutoj djeci u Hrvatskoj. Ona je ravnateljica Doma u Nazorovoj, Jasna Ćurković Kelava.
Na pitanje koji je njezin stav o posvajanjima iz inozemstva, odgovara:
"Stav je da su ljudi išli posvajati, svi dobronamjerni ljudi vide da su oni željeli posvojiti djecu, a ne trgovati. Međutim, kakofonija u našem prostoru je uzela velikog maha i nažalost stigmatizira djecu koja su već posvojena", kazala je Kelava pa nastavila:
"Nažalost, ovaj događaj s našim državljanima je doveo do toga da se ovo područje mora urediti. Moralo je i puno prije, da se presude sudova u državama koje možda nemaju uređen pravni sustav, da se provjere jesu li autentične i da se tako štite posvajatelji i djeca", rekla je ravnateljica doma pa istaknula da je Nazorova samo jedan od domova koji imaju djecu:
"Djeca se posvajaju iz domova i udomiteljskoj obitelji. Je li teško ili nije posvojiti dijete dovoljno govori činjenica da je šest puta više potencijalnih posvojitelja nego što će biti posvojenja", rekla je.
Osvrnula se i na prošlotjednu priču u RTL Direktu da u Hrvatskoj postoji 1000 posvojitelja, ali samo 200 djece koju je moguće posvojiti:
"U ovom trenutku je tako. Međutim, tih 200 djece sve su teže posvojiva, među njima su djeca koja su starija od 10 i 12 godina, djeca s višestrukim problemima u razvoju. Ali, svakako možda bi i za tu djecu kod upornijeg informiranja potencijalnog posvajatelja- možda bi se našli posvajatelji. S druge strane, postupci koji se vode protiv roditelja koji ne funkcioniraju - često predugo traju. Iz tog razloga se dosta čeka u Hrvatskoj. Međutim, u statvu sam više od 30 godina. Prošle godine je posvojen zadovoljavajući broj djece za RH. Mi smo mala država, a posvojeno je praktički 189 djece. Prosjek je bio 100-120, nekada i manje od 100. Promijenila se činjenica da nadležno ministarstvo, Ministarstvo za socijalnu skrb, intenzivno prati sudbinu svakog djeteta koje ulazi u sustav, izdvaja se iz obitelji i potiče Centre na blagovremeno postupanje. Još bi trebalo doraditi u sustavu pravosuđa da predmeti koji se tiču sudbina djece također budu prioriteti", kazala je Kelava.
Na pitanje je li onda riječ uglavnom o starijoj djeci i djeci s poteškoćama, odgovara:
"Ta djeca će biti teže posvojiva. Nažalost, neka od te djece su mogla, da su centri i sudovi da su pravovremeno postupali i da su puno ranije išli oduzimati roditeljska prava njihovim roditeljima koji ne funkcioniraju-bili bi u mlađoj dobi posvojivi. Protekom vremena-gube šansu. U Hrvatskoj nije teško posvojiti bebu, u Nazorovoj se recimo posvajaju djeca u najranijoj dobi. Djeca do 7 godina su kod nas u domu. Nema neke razlike, ovisi kad dijete postaje posvojivo. Neki centri predugo čekaju da pokrenu postupak protiv roditelja koji ništa ne poduzimaju da preuzmu brigu o svom djetetu. Iz tog razloga se kasni u sustavu i dijete dođe u dob kad postaje teže posvojivo.
Na pitanje može li država bolje, odgovara:
"U svakom slučaju može bolje, ali reći ću da je ovo zaista zadovoljavajući broj za jednu ovako malu državu kao što je Hrvatska", zaključila je Kelava.
