Osim ako ste među 3000 ljudi u Hrvatskoj koji litru goriva ne plaćaju skuplje - jer u njihov auto gorivo ni ne ide. U vrijeme rata i divljanja cijena, kada ne znamo koliko će litra koštati sutra - lijepo je imati auto koji ide na struju. Bio bi još ljepše kad bi država ljude malo više poticala da kupe električne i hibridne aute. Ovako, čine to jednom godišnje, a novac podijele za 45 minuta. Ana Trcol danas se malo bavila matematikom
Hrvoju je ovo treći električni automobil u osam godina. Koristio ih je i za posao, s njima prošao 350 tisuća kilometara, a izračunao je da je uštedio 350 tisuća kuna.
"Pa ja otprilike računam 1 kn po km. S obzirom da je tada bila većina punjača besplatna, a ono što sam punio sam punio kod kuće, što je jako jeftino bilo. Tada sedam kuna na 100 km, danas osam kuna na 100 km", kaže Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni krug.
Cijena električnih automobila varira - najjeftiniji se mogu kupiti i za 170 tisuća kuna, a luksuzniji koštaju i nekoliko milijuna kuna.
"Ja imam dva električna automobila, imam ovog, kojeg sam platio 36 tisuća eura nakon poticaja, i imam Renault Zoe kojeg sam platio 10 tisuća eura, koji ima puno manji domet, ali isto služi svrsi", kaže Hrvoje.
Pogotovo uz današnje divljanje cijena goriva. Vožnja na struju je svakako jeftinija, a evo i koliko.
Ako uzmemo potrošnju od 18 kwh na 100 kilometara i 11 tisuća kilometara, koliko Hrvati - u prosjeku prijeđu u godinu dana, računica izgleda ovako:
Puni li se automobil doma, po noći - struju ćete platiti 880 kn. Ako to radite preko dana - iznos se penje na 1870 kn. Puni li se automobil na sporim punionicama riječ je o 3960 kn, a kod brzih - 5940 kn.
Evo brojki kad je u pitanju gorivo. S današnjim cijenama i potrošnjom od 6 i pol litara na 100 kilometara - u godinu dana ćete potrošiti 7936 kn za benzin i 9609 za dizel.
"Većina vozača puni samo kod kuće jer većina vozača ima mala gradska vozila koja su za posao, doma i tako. A postoje i opcije punjenja u velikim shopping centrima, što isto veliki broj građana koristi", kaže Tin Koren, tajnik udruge Strujni krug.
Najčešći automobili na hrvatskim cestama su Polo dizel čija je osnovna cijena oko 213 tisuća kuna, i Opel Astra, benzinac od otprilike 186 tisuća kuna.
"A neki prosječan električni košta 290 tisuća kuna. Kada tu dodamo poticaje koji dođu 70 tisuća kuna, električni i dizelski automobili dolaze do razlike od 5 - 10 tisuća kuna, što znači da im je isplativost puno brža. Dok recimo s benzincina, koji su nešto jeftiniji od dizelaša, dolazimo do razlike od 20, 30 tisuća kuna u odnosu na električni auto", ističe Koren.
Međutim električni automobili srednje klase koštaju preko 300 tisuća kuna, a jedan od najučestalijih - Teslin Model 3 košta i 413 tisuća kuna.
"Ako se netko više vozi po gradu i radi više kilometara po gradu, tada je električni automobil svakako opcija za kupnju. A ukoliko netko napravi 5, 6 tisuća kilometara po gradi, tada mu se benzinac isplati više", tvrdi Kristijan Tićak, urednik magazina Auto motor i sport.
Ali do poticaja nije lako doći. A i u doba krize energenata - država ih dijeli po istom modelu. Jednom godišnje, razgrabe se u 45 minuta, i funkcioniraju na principu najbržeg prsta.
"Po mom mišljenju visina poticaja je previsoka, možda ju je trebalo preusmjeriti na više prodanih automobila, a da poticaj bude manji, sustav najbržeg prsta isto je po mojem mišljenju relativno promašen", smatra Tićak.
Jer tako nećemo ni pomladiti ni elektrificirati vozni park. A u tom smjeru se kreće ostatak svijeta - posebno Europska unija koje od 2035. više neće ni prodavati benzince i dizelaše.
