Stotine tisuća ljudi na ulicama Tel Aviva blokirale su glavnu autocestu. Sukobi s policijom - koja je sinoć prosvjednike tjerala vodenim topovima.
Prosvjednici i ispred kuće premijera Netanyahua, ali i parlamenta u Jeruzalemu. Zbog najavljene reforme pravosuđa građanski nemiri traju već 12 tjedana, ali eskalacija dolazi nakon što je Netanyahu otpustio ministra obrane koji je javno progovorio protiv premijerova plana.
"Otišli smo do Ureda premijera gdje su nas rastjerivali vodom", govori Maria iz Jeruzalema.
Nakon velikih nemira - najavljena je odgoda rasprave o spornoj reformi koja bi izraelskom parlamentu, odnosno stranci na vlasti dala veće ovlasti u pravosuđu. Od toga kako se suci odabiru, do toga o kojim zakonima Vrhovni sud može odlučivati. U Knessetu bi mogli poništiti odluke najvišeg suda u zemlji.
"Ovome smo svjedočili u Rusiji i Venezueli. Riječ je o vladi koja će naposljetku, bez obzira na sve prerasti u autokraciju", govori Danny Sela iz Jeruzalema.
Radnici u zdravstvu, zračne luke, muzeji, sveučilišta - i mnogi drugi su se u nekoj mjeri pridružili štrajku.
"Od sada počinje generalni štrajk", poručio je Arnon Bar-David, predsjednik sindikata Histadur Arnon.
Štrajk i u Njemačkoj - ne rade aerodromi, željeznički, autobusni kolodvori, ali i ostatak prometnog sektora. Nema letova iz Münchena i Frankfurta, otkazani su i međugradski vlakovi. Najveći štrajk u više desetljeća udružio je dva najveća sindikata. Pregovaraju u ime gotovo tri milijuna zaposlenih s jednostavnim zahtjevom - veće plaće.
"Tražimo povećanje plaće od 10,5 posto, najmanje 500 eura. I taj minimum nam je iznimno bitan jer su oni s manjim i srednjim dohocima nerazmjerno teško pogođeni inflacijom", poručio je Volker Geryer, prosvjednik.
Nastavljaju se i prosvjedi u Parizu - nakon što je Macron, bez glasanja u Narodnoj skupštini, povisio dob za umirovljenje za dvije godine. Prosvjednici su blokirali i ulazak u muzej Louvre.
Prošlog tjedna na ulicama Francuske bili su milijuni ljudi. Organizirano je 250 prosvjeda, blokiran je promet, policija je bacala suzavce na prosvjednike. Gorjela je i gradska vijećnica u Bordeauxu, a od tamo je došao i viralni video: Francuzi koji u miru večeraju dok traju neredi.
Prosvjed za radio 101 1996. godine, sindikalno jedinstvo dvije godine kasnije, Facebook prosvjedi 2011., kurikularna reforma 2016. godine - i Hrvatska je vidjela građanski neposluh, ali vrlo često se čuje kako u Hrvatskoj nedostaje te kulture.
Međutim politolog Karlo Kralj sudjelovao je u istraživanju Disobedient Democracy u kojem su pobrojali sve prosvjede između 2000. i 2017. u Hrvatskoj, Portugalu, Srbiji i Španjolskoj. Kada se usporedi učestalost prosvjedovanja s veličinom zemlje - ispada da prosvjedujemo koliko i drugi.
"Imamo nekoliko uspješnih i dugotrajnih prosvjeda na desnici. Hrvatska ima veoma jake desne organizacije kao što su braniteljske udruge ili konzervativne udruge koje podupire Rimokatolička crkva. Njihove prosvjedne aktivnosti su vrlo posjećene i uspješne", rekao je Karlo Kralj s Fakulteta političkih znanosti i sociologije u Firenzi.
Ono što je istina da ne viđamo ovakve kadrove na ulicama hrvatskih gradova
